Thana Alexa (36) i Jazz orkestar HRT-a ovu srijedu nastupaju u Gorgoni, dvorani MSU-a u Zagrebu. A ako niste upoznati s njezinom glazbom, pravo je vrijeme! Rođena u New Yorku 1987., u obitelji potomaka hrvatskih imigranata, školovala se za violinisticu, no kada se u dobi od 13 godina preselila u Hrvatsku, krenula je na satove pjevanja i upoznala se s jazzom, bluesom i soulom. Dobila je podršku Boška Petrovića te kao šesnaestogodišnjakinja nastupila u njegovu B. P. Clubu. Vratila se u SAD na studij te diplomirala na New School for Jazz and Contemporary Music i psihologiju na Eugene Land Collegeu.
Upravo je za vrijeme studija, na poticaj mentora Bernarda "Prettyja" Purdiea počela skladati i aranžirati, te je bila jedna od prvih vokalistica – članica fakultetskih instrumentalnih ansambala, istražujući tako pun opseg svojega glasa. Za nju, glas predstavlja lirski i eksperimentalni instrument zahvaljujući kojemu nadilazi granice žanrova i zalazi na nova i neistražena područja. Prvi album "Ode to Heroes", objavila je 2015. za Harmonia Mundi/Jazz Village. Najnoviji album "ONA", osim dviju nominacija za Grammy (u kategorijama najbolji jazz vokalni album i najbolji instrumentalni jazz solo koju je ponijela gošća na albumu, violinistica Regina Carter), donio joj je i pažnju šire glazbene javnosti, a time stavio u fokus i poruku koju tematizira – snagu žene.
Album je nadahnut međugeneracijskim i međukulturnim pričama ženama imigrantkinjama iz njezine obitelji, što ju je dovelo do istraživanja iskustava suvremenih žena posvuda. Na ideju je došla nakon sudjelovanja na Ženskom maršu u Washingtonu 2017. što ju je potaklo na upoznavanje s pričama žena iz njezine obitelji i osvještavanje njihova utjecaja na njezin vlastiti život, postojanje, rast i osjećaj slobode. "Album nam govori o svakom aspektu ženske egzistencije, prenoseći poruku snage i osnaživanja".
Thana Alexa autorica je većine skladbi s albuma, a sudjelovala je i u aranžmanima (uz suradnike Dana Pugacha, Kena Schaphorsta, Miha Hazamu i Vincea Mendozu), u kojima ćemo ih prvi put čuti uz Jazz orkestar HRT-a pod vodstvom dirigenta Mirona Hausera. Thana Alexa ujedno je i umjetnička direktorica Ponta Lopud Jazz festivala koji će se po prvi puta održati u kolovozu na rajskom otoku Lopudu.
Uz uživanje u live nastupima u jedinstvenom i prekrasnom ambijentu otoka, mladi glazbeni profesionalci i studenti iz regije bit će izloženi umijeću stvaranja jazza kroz svakodnevne majstorske tečajeve u intimnom okruženju s gostujućim međunarodnim umjetnicima i izvođačima. “Kao umjetnička direktorica PL Jazza, moja misija je na Lopud dovesti svjetski poznate umjetnike koje sam imala priliku upoznati izvan Hrvatske, ali također uključiti nevjerojatno bogatstvo glazbenika koje imamo u Hrvatskoj i podijeliti tu kombinaciju s talentiranim sudionicima iz regije."
New York Times opisao vas je kao "jazz pjevačicu s globalnom perspektivom", a Billboard kao "nešto potpuno novo, evokativno i uzbudljivo". DownBeat Magazine proglasio vas je najperspektivnijom vokalisticom u 2021. godini, nedugo nakon što je vaš album ONA zaslužio dvije nominacije za Grammy. Kako se osjećate s ovakvim opservacijama o sebi?
- Koliko god je nevjerojatno da moj rad prepoznaju publikacije kao što su Billboard, New York Times, Downbeat i glasači za Grammy u mom području, također znam da ne postoji najbolji umjetnik ili najbolja umjetnost. Problem bilo koje nagrade u umjetnosti je taj što je umjetnost subjektivna. Nagrade u glazbenom svijetu također mogu izgledati kao natjecanje u popularnosti, umjesto kao nagrade temeljene na umjetničkim zaslugama. Ima puno umjetnika koji svake godine izdaju novu i inovativnu glazbu, ali ne dobivaju zasluženo priznanje. Upravo radi toga je moja nominacija za Grammy kao samostalnu umjetnicu toliko velika stvar. Nemam toliko veliko ime kao drugi u glazbenom svijetu, zbog čega sam sigurna da su o mojoj nominaciji odlučili ljudi koji su zaista slušali moju glazbu i bili dirnuti njezinom porukom. Moja je jedina nada da ove publikacije i nagrade mogu poslužiti kao način da više ljudi upoznam s mojom glazbom i da me više povežu s mojim slušateljima.
Školovala ste se za violinisticu, no kada ste se u dobi od 13 godina preselila u Hrvatsku, odabrali ste satove pjevanja i upoznala se s jazzom, bluesom i soulom. Kako je došlo do tog preokreta?
- Kada sam se preselila u Zagreb iz New Yorka s 13 godina sam doživjela jedan ogroman kulturni šok. Hrvatska mi je bila poznata, ali samo za ferije, s obitelji sam Hrvatsku dotad posjećivala samo tijekom ljeta. Nisam ni jezik dobro govorila jer smo doma oduvijek pričali na engleskom, tako da je taj cijeli period bio dosta izazovan za mene kao tinejdžericu. Iako je bilo teško, znam da je to iskustvo potpuno promijenilo moj život nabolje. Zahvaljujući svim svojim životnim iskustvima sam postala otvorenija i svjesnija osoba. U to sam vrijeme uglavnom slušala blues i soul. Etta James, Aretha Franklin, Janis Joplin. Ta glazba je duboko dirnula moju dušu i obnovila vezu s engleskim jezikom koji mi je nedostajao dok sam učila hrvatski.
Uslijedila je i podrška Boška Petrovića te ste kao šesnaestogodišnjakinja nastupila u njegovu B. P. Clubu. Kakvog ga se sjećate? I njega, i vremena?
- Kada sam sa 16 godina počela pripremati aplikacije za upis na fakultete u SAD-u, htjela sam uključiti i demo CD. Živjeli smo blizu BP kluba, i često bi išli kao obitelj slušati glazbu. Otac mi je jedan dan otišao do kluba i zamolio Boška da posluša kako pjevam i, ako bi mu se svidio moj glas, da mi pomogne snimiti taj demo za faks. Od tog snimanja Boško me je uveo u svijet jazza. Dao mi je priliku pjevati u BP klubu i, možda najvažnije od svega, odveo me u Grožnjan na ljetnu radionicu "Jazz iz Back!" koji sada vodi Luis Bonilla, jedan dobar prijatelj iz New Yorka! Moje iskustvo na radionici mi je promijenilo život. Jedan dan kad sam imala oko 17 godina bila sam s Boškom u BP-u i rekao mi je: "Thana, moraš naći svoj glas, svoj zvuk. Ne možeš cijeli život imitirati Ellu Fitzgerald. I definitivno moraš komponirati!!" Kad sam to čula, nije mi bilo potpuno jasno koliko je njegov savjet bilo važan, ali sada potpuno shvaćam… i imao je pravo.
Vratili ste se u SAD na studij, diplomirali ste na New School for Jazz and Contemporary Music te psihologiju na Eugene Land Collegeu. Čemu vas je psihologija naučila u kontekstu glazbe, i obrnuto?
- Prije nego što sam se preselila u NYC sam upisala psihologiju na Sveučilištu u Bostonu, ali brzo sam shvatila da život bez glazbe na prvom mjestu nije život za mene. Nakon godinu dana u Bostonu preselila sam se u New York kako bih započela glazbenu karijeru i upisala se na New School for Jazz & Contemporary Music i Eugene Langue College na Manhattanu gdje sam kroz pet godina diplomirala i jazz i psihologiju. Isprva su to bila dva zasebna studija, ali do kraja faksa kombinirala sam svoje znanje i napisala diplomsku disertaciju o psihologiji glazbe: kako obrađujemo glazbu i kako je naša emocionalna povezanost s njom povezana memorijom. Mislim da mi je osnovno razumijevanje i znanje psihologije puno pomoglo s ljudima. U glazbenom se poslu moraš znati nositi s različitim karakterima, velikim egom, nesigurnostima i, pogotovo, predrasudama prema ženama u biznisu. To mi je sigurno i pomoglo da sebe bolje razumijem i za vrijeme pandemije. Morala sam prihvatiti da je moje emocionalno stanje izravno povezano s mojim umjetničkim izrazom jer je moja osobna terapija glazba i izvođenje te glazbe.
Prvi album, "Ode to Heroes", objavili ste 2015. za Harmonia Mundi/Jazz Village. Najnoviji, spomenuti album "ONA", osim dviju nominacija za Grammy stavlja u fokus i poruku koju tematizira – snagu žene. Čime je sve album nadahnut?
- Moj album "ONA" je priča o uspjehu žena i proslava evolucije ženske snage i izdržljivosti. Korijeni albuma su počeli ustvari s pričama o ženama u mojoj obitelji i ta se inspiracija razvila u istraživanje iskustava žena u modernom društvu. Zbog toga sam odlučila nazvati album "ONA" na hrvatskom – jer album počast ženama u mojoj obitelji koje su me inspirirale da budem žena kakva jesam. Naime, moja mama Mercy s kojom pričam na engleskom, i moja baka Anđelka s kojom pričam na hrvatskom. Kroz moje kompozicije sam htjela predstavljati snažan i slobodan ženski duh koji živi u svakoj od nas i još pokazati kako je naša evolucija dokaz da se nas ne može zaustaviti.
Kakav nas koncert očekuje i tko će sve nastupiti?
- Ovaj koncert je za mene jako poseban jer je moja prva izvedba ove glazbe u Hrvatskoj otkad sam bila nominirana za Grammy, ali je i premijera najnovijih aranžmana mojih kompozicija za big band! Nastupit ću s Jazz Orkestrom HRT-a pod ravnanjem Mirona Hausera.
Ujedno ste i umjetnička direktorica Ponta Lopud Jazz festivala koji će se po prvi puta održati u kolovozu na rajskom otoku Lopudu. Što ili koga smijemo očekivati?
- Nakon dvije uspješne godine Ponta Lopud Film Festivala, pod vodstvom Tilde Grossel Bogdanović i Mira Purivatre, htjela sam organizirati jazz festival po sličnom modelu pod istim imenom i organizacijom kao i filmski festival. Ideja koja stoji iza festivala, koji se jako razlikuje od većine je pozvati tri grupe kao "Bands In Residence" da dođu boraviti na otoku tijekom cijelog festivala. Svaki bend će izvesti jedan nastup i sudjelovati u jednom razgovoru, masterclassu u kojim će sudjelovati jedan poznati glazbenik/ica iz industrije - naš Jazz Master In Residence. Večernji nastupi bit će događaji s ulaznicama za javnu publiku, ali dnevnim masterclass razgovoru prisustvovat će samo 14 talentiranih glazbenika iz regije koji će biti unaprijed odabrani i pozvani da ostanu na otoku tijekom cijelog festivala.
Namjera je stvoriti zajednicu i inspiraciju dijeljenjem nekoliko dani glazbe, intimni i otvoreni razgovori o stanju u industriji, sjajni nastupi, jam sessioni i nevjerojatna iskustva diljem dubrovačke regije u Hrvatskoj. Ono što čini ovaj festival jedinstvenim je to što smo izdvojili sredstva posebno kako bismo omogućili ovih 14 talentiranih glazbenika iz regije da ostanu na otoku gotovo bez ikakvih troškova, osiguravajući im sobu i hranu tijekom festivala i besplatan pristup na dnevne masterclasse i koncerte. Budući da su umjetnici toliko patili u zadnjih nekoliko godina, željeli smo stvoriti iskustvo koje će biti dostupno iznimno talentiranim i motiviranim umjetnicima, bez obzira na financijske mogućnosti koji će imati glazbenu, intelektualnu i duhovnu korist od okruženja jedni drugima i "Bendovi i Masteri in Residence".
Kao umjetnička direktorica PL Jazza, moja misija je dovesti svjetski poznate umjetnike koje sam imala priliku upoznati izvan Hrvatske na Lopud, ali također uključiti nevjerojatno bogatstvo glazbenika koje postoji iz Hrvatske i podijeliti tu kombinaciju s talentiranim sudionicima iz regije. Prvi Ponta Lopud Jazz Festival će se održavati 31.8 – 3.9. Još uvijek dovršavamo program, ali ćemo uskoro objaviti program za 2023 godinu!
S partnerom Antoniom Sanchezom surađujete – kako izgleda ta suradnja? Je li kontinuirana ili ipak kada dođete doma, posao ostavljate po strani?
- Moj suprug, inače četverostruki dobitnik Grammyja, skladatelj glazbe za Oscarom nagrađen film "Birdman", bubnjar i skladatelj Antonio Sanchez, najbolji je glazbenik i najbolja osoba koju poznajem. Glazba je učvrstila našu vezu, zbližila nas, a ljubav prema glazbi - s ljubavi jedno prema drugom - prirodno je obogatila naše glazbene koncepte, projekte i osobna dostignuća. Duboko smo povezani glazbeno i emocionalno, i to se vidi u svemu što radimo. Međusobno se nadahnjujemo i motiviramo. Volimo raditi zajedno, volimo putovati zajedno, ali također volimo biti kod kuće i opuštati se zajedno.
Što ste ponajviše od njega naučili? O glazbi, životu...ljubavi?
- Najinspirativnija stvar kod Antonija je njegova radna etika. Što god da se dogodi, posao će uvijek biti obavljen. Ideja će uvijek biti dovršena. Glazba će uvijek biti napisana i proizvedena na vrijeme. Mislim da smo također naučili jedni druge o tome što je važno u životu. Ono u čemu se najviše slažemo je da je život za živjeti, pa se trudimo raditi ono zbog čega se osjećamo najživljima!