Prisjetimo se, na trenutak, davnih vremena kada su knjige postajale veliki bestseleri uz pomoć hit filmova snimljenih po njima. Ta su vremena, čini se, nepovratno nestala. Sada živimo u doba apsolutne vladavine televizijskih serija. Gledamo ih i gorljivo iščekujemo iz tjedna u tjedan, iz mjeseca u mjesec. Većina najgledanijih među njima nastala je, pogađate, prema odličnim knjigama, što je još jedan dokaz da su pisci vrlo često ispred svog vremena.
Naše omiljene tjedne razbibrige idealan su medij za uvrštavanje literature u samo središte popularne kulture. Gotovo svaka dobra serija iza koje stoji knjiga, kao u nekoj igri zahvalnosti, tu knjigu učini traženijom nego ikada. U nastavku ovog članka posvetit ćemo se najboljim aktualnim spojevima ta dva medija. Osim onih koje su već prikazane, najavit ćemo i dvije nove serije koje željno iščekujemo.
Sluškinjina priča – Margaret Atwood
Margaret Atwood prava je legenda. Osamdesetih su godina prošlog stoljeća njezini naslovi bili među najcjenjenijima u području fantastike i znanstvene fantastike. Kada pogledate prvu epizodu serije „Sluškinjina priča“, odmah vam postane jasno da se radi o budućem klasiku. Kao i mnoge druge knjige, ovaj je naslov čekao više od trideset godina da postane pravi mainstream bestseler. Kao izuzetno potresna priča o svijetu u kojem su prava žena svedena na nulu, ovaj roman danas rezonira u nama više nego ikad. Umjesto da hodate za život, pročitajte ovu knjigu i probudite se. Prava za novo izdanje kupila je Školska knjiga, ali nismo uspjeli saznati kada će ono biti objavljeno. Zasad se moramo zadovoljiti s potragom po antikvarijatima. (Naklada Globus, antikvarijat)
Male laži – Liane Moriarty
U ovom se slučaju vremenski rok za probijanje na prva mjesta svjetskih lista bestselera prilično skratio. Knjiga „Male laži“ objavljena je prije nekoliko godina, a sa serijom je procvala u svom punom cvatu. Liane Moriarty vrlo dobro razumije sapunice i dramu kojom nas privlače obiteljske priče. Sve njezine knjige bave se, naizgled, običnim životima prosječnih ljudi. Osim što ti ljudi i njihovi životi na kraju nisu ni jedno ni drugo. U taj mikrosvijet Moriary vješto ubacuje zločine i tajne koje sa sobom nose tektonske promjene. Kao kreatorica jednog novog – još neimenovanog – žanra, autorica nas oduševljava baš svakom svojom pričom. Kod nas su prevedene tri njezine knjige, a mi se ne možemo odlučiti koja je bolja. (Mozaik knjiga, 99,00 kn)
Tuđinka – Diana Gabaldon
Putovanje kroz vrijeme i avanture škotskih gorštaka (ljubavne i one druge), jedna su od najpopularnijih razbibriga među ženskim čitateljstvom. Diana Gabaldon napisala je najpopularniju knjigu u tom žanru, a produkcijska kuća Starz od nje je napravila vrhunsku seriju koja je upravo u svojoj trećoj sezoni. U knjizi pratimo put bolničarke Claire Randall, koja živi u turbulentno vrijeme Drugog svjetskog rata. Kada jedan dan dotakne magični kamen iz kruga menhira u škotskim pustopoljinama, Claire se nađe na istome mjestu – ali dvjesto godina ranije. Posebno je zabavna njezina izgubljenost među običajima tog vremena te neobjašnjivi misterij onoga što se dogodilo. Ovo je odlična knjiga za one koji vole povijesne romane u kojima je dodana mrvica fantastike. Budite spremni na čitanje 780 stranica čistog eskapizma. (Algoritam, 189,00 kn)
Američki bogovi – Neil Gaiman
Serija „Igra prijestolja“ učinila je nešto gotovo nemoguće: žanr srednjovjekovne fantastike postavila je na tron najprodavanijih knjiga na svijetu. U trenutku kada je taj žanr imao vrlo razvijenu nišu fanatičnih sljedbenika, nitko nije vjerovao da bi ga rado čitao i povremeni čitatelj bestselera. Ono što je George Martin postigao s tim serijalom, počinje se događati i Neilu Gaimanu, jednom od najboljih autora moderne fantastike. Njegova knjiga „Američki bogovi“ je – slično kao i „Sluškinjina priča“ – oživljena serijom u idealnom trenutku. U toj se knjizi „stari“ bogovi okupljaju kako bi se borili protiv „novih“ bogova. Da je knjiga itekako bitna, dovoljno je spomenuti da se među novim bogovima nalaze mediji, tehnologija i sveopća opsjednutost materijalizmom. (Algoritam, 139,00 kn)
Zov kukavice – Robert Galbraith
Možda vam je poznato da je Robert Galbraith pseudonim najpopularnije autorice na svijetu, J.K. Rowling. Autorica je odlučila promijeniti žanr u kojem je postala popularna te svoje krimiće napisati i objaviti obavijena velom tajne. Naravno da se to vrlo brzo saznalo te kao posljedicu imalo sveopću maniju među njezinim dugogodišnjim fanovima. Knjige prate život i istraživanja detektiva Cormoranta Strikea, koji je, ujedno, i ratni veteran. Koliko smo upućeni, za početak će BBC prikazati mini-seriju, a ostalo će ovisiti o gledanosti – u koju ne sumnjamo. Predviđeno prikazivanje je krajem 2017., a dotad vam preporučujemo da pročitate tri knjige iz serijala koje su dosad objavljene na hrvatskom. (Mozaik knjiga, 99,00 kn)
Oštri predmeti – Gillian Flynn
Knjiga koja je lansirala žanr psihološkog krimića u stratosferu, „Nestala“, doživjela je svoje vrlo uspješno filmsko izdanje. Događalo se to u vrijeme vrhunca popularnosti serijala „50 nijansi sive“, a borba ta dva djela za čitatelje bila je nesmiljena. Dugoročno je, smatramo, ipak pobijedila Flynn jer se njezine knjige danas smatraju pionirskim ostvarenjima žanra koji je kasnije pokorio svijet (jedan primjer megahita iz psiho-krimi sfere je „Djevojka u vlaku“, koja svoju popularnost može zahvaliti upravo „Nestaloj“). Veselimo se što će „Oštri predmeti“ doživjeti svoju ekranizaciju krajem ove godine i to u obliku HBO-ve serije. HBO je poznat po svojoj vrhunskoj produkciji pa smo sigurni da će napraviti dobar posao. (Fraktura, 50,00 kn)
