Premda ne treba poseban razlog za posjet Veneciji, bijenale na kojem sudjeluje i Hrvatska prilika je da se u gradu moćne i slavne prošlosti upoznate s najnovijim svjetskim umjetničkim tendencijama.
Kad je riječ o Veneciji, nijedan epitet se ne čini pretjeranim, a niti jedna hvala suviše patetična. La Serenissima, Presvijetla, kako joj tepaju njeni stanovnici, odista zrači posebnom energijom. Veličanstvene palače, monumentalne crkve i raskošni mostovi izmjenjuju se s uskim morskim rukavcima ispresijecanima malim romantičnim trgovima u kojima kao da je vrijeme stalo, s moćnim Canalom Grande, “velikim kanalom” kojim plovi mnoštvo brodova, brodica i glasovitih gondola.
Na dokovima te najveće venecijanske vodene ulice može se osjetiti grandioznost i bajkovitost tog najljepšeg grada Jadranskog mora (i primjera ljudske ingenioznosti), posebno u vrijeme zalaska sunca, kad se kupole crkvi i palača od bijelog mramora zarumene zlaćanim, ružičastim i ljubičastim nijansama. Maštu posjetitelja raspiruju i brojna književna djela i filmovi koji su Veneciji dali auru tajnovitosti, raskoši, dekadencije i intriga.
Već je i sam dolazak u Veneciju posebno iskustvo. Bilo da se dolazi automobilom, vlakom ili autobusom, kreće se sa željezničke stanice u Mestreu na kopnenom dijelu grada te prelazi preko mosta Ponte della Liberta čije su tračnice smještene tik iznad mora, pa posjetitelji imaju dojam da se vlak kreće po površini vode. Iskrcaj je na stanici Ponte Lucia, jedinoj željezničkoj stanici u povijesnom dijelu Venecije. Preko mosta Ponte degli Scalzi, jednog od četiri koji premošćuju Canal Grande, pješice se dolazi do povijesne četvrti Santa Croce i početka te velike morske avenije u obliku slova S, dugačke 3,8 kilometara, široke od 30 do 90 metara i duboke oko pet metara koja vodi do Trga Svetog Marka, dijeleći grad na dva dijela.
No, jedan od najpoznatijih mostova tog kanala je Ponte Rialto izgrađen u 16. stoljeću natkriven elegantnim lukovima, dok “titulu” najromantičnijeg nosi Most uzdaha koji povezuje Duždevu palaču i nekadašnji zatvor. No, daleko najgrandiozniji prizor pruža Bazilika Svetog Marka, jedan od najboljih primjera bizantske arhitekture u Europi, koja dominira istoimenim, 170 metara dugačkim trgom omeđenim kolonadom što ga je jedan francuski pisac nazvao “najljepšim europskim salonom”.
U okružju svih tih znamenitosti mnoštvo je restorančića, kafića i malih, ali luksuznih trgovina glasovitih venecijanskih obrtnika. A kad je riječ o zanatima, u venecijanskoj se laguni nalazi otočić Murano, slavan po svojim proizvodima od obojenog stakla, te Burano, čije su fasade obojene jarkim bojama prava turistička atrakcija. Kako je Venecija u svako doba godine prepuna turista, posebno za vrijeme karnevala u veljači, filmskog festivala u rujnu te bijenala - Međunarodne izložba suvremene likovne umjetnosti koja je otvorena sve do studenoga, gradske vlasti su odlučile na probni rok uvesti naplaćivanje pristojbe u iznosu od 5 eura za turiste na jednodnevnim izletima. No, to je zaista mala cijena za ono što se u La Serenissimi može vidjeti od povijesnog i kulturnog blaga nekadašnje Mletačke Republike koja je imala golemi politički i kulturni utjecaj i na našim prostorima.