Alpska regija na jugu Švicarske idealno je područje za aktivni odmor, koji uvijek djeluje iscjeljujuće na Aleksandru Šutalo, ravnateljicu Gradske knjižnice u Požegi, i njenog životnog partnera Denisa Treskanicu - obilazili su je na biciklu, vlakom i pješice.
Putovanja su za nas jedini pravi odmor. Bilo da je riječ o jednodnevnim izletima ili vikendima tijekom kojih istražujemo Hrvatsku i Sloveniju, već u trenutku kad krećemo na put počinje punjenje naših baterija - koje su na kraju poslovnog tjedna obično prazne. Obožavamo bicikliranje po gradovima, šumama i gorama, planinarenje ili ranojutarnje šetnje po mjestima koja istražujemo. Jednom godišnje, najčešće u lipnju, na redu je veliko putovanje, a ove smo godine odabrali Basel i njegovu okolicu. Kako se nalazi na tromeđi Švicarske, Francuske i Njemačke, Basel je savršena orijentacijska točka za istraživanje tih triju zemalja. Naša avantura trajala je pet dana, a nakon slijetanja u Baselu nastavili smo do Colmara u Francuskoj, potom otišli u srce regije Jungfrau u Švicarskoj, a odsjeli smo u mjestašcu Lauterbrunnen, odakle smo se upustili u alpsku biciklističku avanturu te na povratku proveli jedan dan u Baselu.
Premda je najprivlačnija skijašima zimi, regija Jungfrau je zbog svojih prirodnih ljepota atraktivna i u ostalim godišnjim dobima, posebice planinarima i biciklistima. Obuhvaća tri svjetski poznata vrha - Eiger (3970 m), Moench (4099 m) i Jungfrau (4158 m) koji je ujedno najviša željeznička stanica u Europi. A na 2970 metara nadmorske visine nalazi se restoran Piz Gloria, u kojem su snimane scene jednog od filmova iz serijala o Jamesu Bondu.
Mjestašce Lauterbrunnen u regiji Jungfrau usječeno je u dolini podno gigantskih stijena pa je pogled s uzvisine nezaboravan - bio je inspirativan i za Franza Schuberta, koji je u ovom djeliću svijeta stvorio neke od svojih najljepših skladbi. I bajkoviti Rivendell iz "Gospodara prstenova" J. R. R. Tolkiena inspiriran je tim pejzažem. Taj je kraj okružen sa 72 vodopada, a neki su visoki gotovo 300 metara i među najvišima su u Europi. Staubbach je najpoznatiji i ujedno glavni motiv na razglednicama iz Lauterbrunnena - uz mjesnu crkvicu to je posebna fotolokacija, za koju turisti čekaju u redu.
Koliko god bilo čarobno, za doživljaj Lauterbrunnena dovoljan je jedan dan i zbog toga treba odmah planirati izlete vlakom, pješice ili biciklom do obližnjih sela. No, za istraživanje slikovitih alpskih područja važno je neprestano provjeravati vremensku prognozu - nama je, doduše, najavljivalo kišu, ali jutarnje sunce nas je ohrabrilo da unajmimo bicikle i krenemo. Do sela Wengen na 1241 m dolazimo planinskim vlakom vrlo strmim usponom, a potom sjedamo na bicikle i planinarskom stazom nastavljamo prema Kleine Scheideggu (2061 m). Tu i tamo naletimo na planinare ili bicikliste, a jedna Australka je u prolazu komentirala "najsretnije krave na svijetu" - koje su nam zapravo bile najvjernija pratnja na ovom putu. Kao ovce na Islandu, krave ovdje gospodare stazom i livadom. Dvanaest kilometara vožnje s mnogo stajanja i fotografiranja prevalili smo za dva sata i ušli u oblak koji se spustio na uličice mjestašca Kleine Scheidegg. Otamo je krenuo najčarobniji spust ikad prema Grindelwaldu (1034 m), poznatom po jezerima i glečeru, a dolaskom u Lauterbrunnen zaokružili smo rutu od pedesetak kilometara.
No, za boravak u regiji Jungfrau nije nužno biciklirati ili planinariti. Sva su mjesta povezana željezničkim linijama s vrlo gustim voznim redom i udobnim vlakovima. U regiji Jungfrau postoji 213 kilometara staza, čak 100 kilometara su zimske pješačke, a 50 kilometara je sanjkališta - tako da se može složiti odlična kombinacija vožnje i šetnje u bilo koje godišnje doba.
Dodatna prednost putovanja javnim prijevozom je i Swiss Saver Day Pass - dnevna karta kojom možete proći vlakom cijelu Švicarsku, uključujući i prijevoze autobusom, brodom i svim drugim javnim prijevozima u gradovima. Ako kartu kupite mjesec-dva ranije, platit ćete je samo 40 švicarskih franaka - što je velika ušteda u odnosu na vožnju automobilom, za koji samo vinjeta stoji 40 franaka.
Osim uživanja u krajoliku i planinskom zraku, zanimljivost na koju ćete sigurno naići u naseljenim mjestima su "siromati" - hladnjaci s bogatim izborom sireva koje možete platiti karticom ili kovanicama. Isti takvi hladnjaci su postavljeni na vrhovima, samo što su otvoreni za potpunu samoposlugu i novac ostavljate u posudicu sa strane. Poznati švicarski sirevi u ponudi su svih restorana, gdje možete kušati njihov poznati fondue (jelo od najmanje dvije vrste sira koji se na laganoj temperaturi tope u vinu) ili raclette s krumpirima i slaninom.
Basel - grad kulture i biciklista
Basel je važno sveučilišno središte i svjetski važan grad u farmaceutskoj industriji. Nazivaju ga i gradom muzeja jer ih je čak četrdeset, u kojima se čuva i predstavlja povijest, kultura i umjetnost ovog grada na Rajni - od Muzeja igračaka i Muzeja papira do Muzeja umjetnosti (Kunstmuseum Basel) s najstarijom javnom zbirkom umjetničkih djela na svijetu. Bogata kultura snažno se osjeti u uličicama starog dijela grada, a fascinantna je i kultura prometa, ponašanja i provođenja slobodnog vremena. Subotu poslijepodne, primjerice, Švicarci provode vani, u druženju s prijateljima ili obitelji. Trgovine su zatvorene, dvaput je više biciklista nego automobila na cestama. Šetaju, bicikliraju ili se kupaju u Rajni. Jedna od atrakcija u Baselu je uskočiti u Rajnu kod mosta Wettsteinbrücke s osobnim stvarima u vodonepropusnoj torbi i prepustiti se riječnoj struji sve do mosta Johanniterbrücke. Grad je geografski poseban jer se nalazi na tromeđi (The Dreiländereck). Ova je točka u Baselu inače omiljeno mjesto za fotografiranje, jer oznaka na toj fotografiji istovremeno stoji u Francuskoj, Njemačkoj i Švicarskoj.
COLMAR
Samo šezdesetak kilometara od Basela nalazi se živopisni francuski grad Colmar, do kojeg smo došli vlakom od zračne luke. Pastelne fasade gusto nanizanih kuća u starom centru grada, ispresijecane drvenim gredama u Fachwerk stilu i ukrašene cvijećem, stvaraju dojam mjesta gdje se sastaju bogata prošlost i sadašnjost.
Colmar se nalazi na elzaškoj vinskoj cesti i smatra se glavnim gradom regije Alsace na sjeveroistoku Francuske. U toj vinskoj regiji na granici s Njemačkom i Švicarskom uzgajaju se sorte od kojih se rade mnoga poznata i vrhunska vina, koja se temelje na tradicionalnoj proizvodnji. Vinska cesta proteže se na 170 kilometara i prolazi kroz prekrasne krajolike, srednjovjekovna sela s drvenim kućama ukrašenim cvijećem, dvorcima i crkvama.
U kulturi, arhitekturi i gastronomiji Colmara osjeća se njemački i francuski utjecaj, s obzirom na turbulentnu povijest tijekom koje je grad nekoliko puta mijenjao pripadnost državi.
Kroz stari dio grada, koji zovu Mala Venecija, vijugaju kanali obližnje rijeke Lauch. Inače, Colmar je grad s najmanje padalina i najviše sunca u Francuskoj - te s najviše roda! Zbog toga su rode simbol pokrajine i, naravno, vrlo česti motiv na suvenirima. Stanovnici su iznimno gostoljubivi i susretljivi, a konobari u restoranima i kafićima, osim što govore engleski jezik, svojom ljubaznošću pridonose dojmu da ste dobrodošli u ovaj doista poseban grad.