Svaka žena tijekom života u prosjeku ima menstruaciju 2281 dan (nešto više od 6 godina) te može potrošiti više od 35.000 kuna na menstrualne potreštine. Zbog loše financijske situacije mnogih žena, koje si ne mogu priuštiti osnovne higijenske proizvode tijekom menstruacije, razvio se pojam menstrualno siromaštvo koji nije problem samo ekonomski nerazvijenih zemalja. Štoviše, podaci na globalnoj razini su zabrinjavajući.
U SAD-u svaka četvrta žena zbog loše financijske situacije bira između kupnje menstrualnih potrepština i hrane. Tri od deset žena u Ujedinjenom Kraljevstvu ne može si priuštiti menstrualne potrepštine. Istraživanje riječke udruge PaRiter prije godinu dana pokazalo je porazne rezultate o menstrualnom siromaštvu u Hrvatskoj gdje čak 10 posto žena nema dovoljno menstrualnih potrepština da ih mogu mijenjati kad žele pa isti uložak ili tampon nose čak do osam sati. Isto toliko ih si ne može priuštiti sredstva protiv bolova tijekom menstruacije.
Od 2007. godine od kada Europska unija dopušta državama članicama da smanje porez na menstrualne potrepštine na minimalnih 5 posto, većina europskih zemalja odlučila je iskoristiti priliku, smanjiti PDV i pokrenuti val pozitivnih promjena.
Čitajte i: Vlada najavila smanjenje PDV-a na higijenske uloške i tampone, evo što kažu pokretači inicijative
Španjolska, Grčka i Austrija smanjile su PDV na 10 posto, a Francuska na 5,5. Belgija je porez od 21 posto smanjila na 6, a Njemačka prethodnih 19 posto na 7.
Irska i Malta porez na menstrualne potrepštine uopće nemaju, baš poput mnogih drugih zemalja u svijetu - Australije, Kanade, Indije, Kenije, Nikaragve, Malezije, Tanzanije, Ugande, Trinidada, Tobaga te Velike Britanije.
Škotska je krajem 2020. postala prva zemlja na svijetu koja je uvela Zakon o menstrualnim potrepštinama koji omogućuje besplatne uloške i tampone svim ženama kroz posebne automate, a osim ove zemlje, besplatne potreštine u borbi protiv menstrualnog siromaštva osigurale su i mnoge druge države poput Novog Zelanda, Novog Južnog Walesa, Viktorije, Illinoisa, Washingtona, New Yorka, Bocvane i mnogih drugih.
Na tom podužem popisu nalazi se i Hrvatska gdje su, unatoč porezu od 25 posto koji je do nedavno bio treći najveći porez široke robe u svijetu, mnoge jedinice lokalne i regionalne samouprave, škole i fakulteti iz vlastitih sredstava osigurali besplatne menstrualne potrepštine svojim polaznicama.
Iako je Vlada smanjila PDV na higijenske uloške u Hrvatskoj na 13 posto, mnogi i dalje nisu zadovoljni i pitaju se zašto porez nije smanjen na pet posto s obzirom na to da je riječ o neophodnim ženskim potrepštinama. Iz riječke udruge PaRiter nadaju se da će iduća porezna reforma biti u skladu s preporukama Europske unije kao u drugim razvijenim zemljama koje su odlučile boriti protiv menstrualnog siromaštva.