Ožujak je svjetski mjesec podizanja svijesti o endometriozi, kroničnoj upalnoj bolesti koja prema procjenama stručnjaka pogađa svaku desetu ženu u reproduktivnoj dobi, a samo u Hrvatskoj ih je oko 90 tisuća. No unatoč statistici, endometrioza je mnogima nepoznat pojam - i to su Zorica Martić (35), Nika Bašić Bunić (36) i Žaklina Posavec (43), i same oboljele, odlučile promijeniti. Na inicijativu njihove Udruge "Ja sam 1 od 10", Sabor je proglasio 1. ožujka Danom podizanja svijesti o endometriozi u Republici Hrvatskoj, a povodom toga, u središtu Zagreba organizirale su edukativno druženje sa stručnjacima.
Njihov "Brunch for a Cause" održao se u dnevnom baru Ten22, a u opuštenoj atmosferi članice Udruge su kroz razgovor s troje stručnjaka iz različitih područja predstavile zajedničke ciljeve i smjerove djelovanja. Druženje je okupilo brojne suradnike Udruge, kao i žene oboljele od endometrioze, koje su tako imale prilike iz prve ruke čuti konkretne odgovore na pitanja o svojoj dijagnozi. Na panelu u kojemu su sudjelovali prof.dr.sc. Mario Ćorić, dr.med., voditelj Referentnog centra KBC-a Zagreb za endometriozu i Predsjednik Hrvatskog društva za endometriozu, radiologinja Anita Jug Klobučić, dr.med., iz Opće bolnice Bjelovar te psihologinja Zrinka Štetić Grubišić, mag.psih.
"Profesor Ćorić najveći je hrvatski stručnjak za endometriozu, a radiološki nalazi doktorice Jug Klobučić ključni su za pacijentice s težom dijagnozom. Zrinka Štetić Grubišić i sama je oboljela te je zaista netko tko može pružiti stručnu psihološku pomoć ženama. Uz njih surađujemo i s anesteziologinjom, nutricionisticom te ultrazvučnom dijagnostičarkom, oformili smo jedan mali, ali jako snažan tim koji je spreman ženama s endometriozom u Hrvatskoj pružiti kvalitetnu skrb", objasnila je Nika Bašić Bunić, potpredsjednica Udruge, koja s bolovima živi od 14., a da je riječ o dubokoj zdjeličnoj endometriozi potvrđeno joj je prije deset godina.
Endometriozu karakterizira rast tkiva - priraslica - nalik sluznici maternice, na mjestima gdje ga ne bi trebalo biti. Priraslice se mogu pojaviti na organima unutar zdjelice i trbušne šupljine, na jajnicima, jajovodima, mokraćnom mjehuru, tankom i debelom crijevu... Dakle, na bilo kojem organu u tijelu žene i zato je pri liječenju važna suradnja stručnjaka iz različitih područja medicine. Iako je na popisu ustanova u Hrvatskoj čak pet KBC-ova koji rade operativne zahvate u cilju liječenja endometrioze te tri kliničke bolnice, dvije opće županijske bolnice i 12 općih bolnica, realnost je da u Hrvatskoj postoji samo troje ginekologa kirurga koji mogu operirati duboku zdjeličnu endometriozu. Jedan od njih je Mario Ćorić.
"Operaciju može izvesti svaki onkološki kirurg koji se bavi specifičnom retroperitonealnom kirurgijom, no oni imaju puno svojih pacijenata i nemaju vremena baviti se s endometriozom. Od Ministarstva zdravstva dobivamo podatke da se liječnici diljem Hrvatske bave endometriozom, no pitanje je na kakav način", naglasio je profesor Ćorić. Osvrnuo se i na četiri cilja koja se tiču sustavnih promjena u zdravstvu, a na kojima zajedničkim snagama namjerava raditi s članicama Udruge.
"Potrebno je osmisliti na koji način će se ljudi obrazovati, u smislu dijagnostike i liječenja takvih pacijentica. Zatim moramo definirati gdje će se to obavljati, na koji način i hoće li to biti u obliku subspecijalizacije - što bih osobno najviše volio. Na razini Europske Unije postoji EuroEndoCert i to je model za koji smatram da bi bio idealan kod nas. Ondje je točno definirano kako treba izgledati centar za liječenje endometrioze, na koji način treba funkcionirati i tko sve treba biti uključen, tu nisu samo kirurzi ginekolozi nego i specijalisti humane reprodukcije, pa sve do psihologa i nutricionista. Za kraj, potrebno je definirati na koji ćemo način regulirati prava pacijentica koja se tiču HZZO-a i mirovinskog osiguranja", naveo je Ćorić.
Endometrioza je bolest koju je vrlo teško dijagnosticirati te stoga oboljele žene u zdravstvenom sustavu često prolaze "ispod radara" i pritom godinama trpe nesnosne bolove. Upravo zato ginekolozi kod slučajeva endometrioze sve češće surađuju s radiolozima, koji pomoću magnetne rezonance mogu ponuditi detaljnije nalaze. A suradnica profesora Ćorića je radiologinja Anita Jug Klobučić.
"Jedan dan u tjednu posvećujem samo pacijenticama s endometriozom i imam podršku svoje ustanove u tome - naglasila je doktorica Jug Klobučić dodajući da je endometrioza bolest s tisuću lica. Žene idu na ginekološki ultrazvuk, a ne kod radiologa pa sve dok se nije pojavila magnetna rezonanca kao dijagnostički alat, nije se na pravi način moglo pregledati zdjeličnu šupljinu i utvrditi ima li ondje priraslica ili ne.
"Kad imate, primjerice, onkološku ginekološku bolest, procjena se radi preko CT-a, no na njemu se ne vide svi dijelovi maternice niti se mogu točno karakterizirati tvorbe na jajovodima i jajnicima, a kamoli duboka zdjelična endometrioza. Magnetna rezonanca je specifična dijagnostička metoda koja ima jako dobru tkivnu rezoluciju, vidi sve slojeve maternice", objasnila je doktorica Jug Klobučić.
Psihologinja i psihoterapeutkinja pod supervizijom, Zrinka Štetić Grubišić istaknula je kako je uz problematiku same dijagnoze, veliki izazov za mlade žene i ona sekundarna dijagnoza koju ona nosi, a to je neplodnosti ili smanjena plodnost.
"Proces u kojemu trebaju prežaliti činjenicu da možda nikada neće moći imati djecu vrlo je težak, pogotovo za mlade žene u reproduktivnoj dobi. Ako nemaju partnera, brinu se hoće li ga moći pronaći, a ako ga imaju, pitaju se kako će izgledati njihov brak ili partnerstvo, pogotovo ako su planirali djecu. Od velikog je značaja komunikacija između partnera, kao i obiteljska potpora i zajedništvo", istaknula je psihologinja. Tu je i pitanje kvalitete života, jer oboljele žene pate od strašnih bolova, a zajednica to često ne razumije.
Sve to nastoje mijenjati članice Udruge "Ja sam 1 od 10", koje posljednjih mjeseci neumorno razgovaraju s institucijama na državnoj i gradskoj razini - kako bi se konačno pronašao model za lakši život oboljelih žena.
