Dr. Marta Zlatić, prva hrvatska znanstvenica koja je postala članica Royal Society

 PRIVATNI ALBUM
MARTA ZLATIĆ

Hrvatska znanstvenica u elitnom udruženju u kojem su bili i Einstein, Darwin i Hawking: "Obožavam kazalište, pašticadu i ljeta na Jelsi"

Zagrepčanka Marta Zlatić dobila je veliku čast i priznanje za svoj znanstveni rad - primljena je u prestižno britansko udruženje Royal Society i tako postala dio znanstvene elite, a za Gloriju je otkrila zanimljivosti o svom radu na prestižnom Cambridgeu te odrastanju, obiteljskom životu, svojim veseljima i strastima.

Zagrepčanka Marta Zlatić dobila je veliku čast i priznanje za svoj znanstveni rad - primljena je u prestižno britansko udruženje Royal Society i tako postala dio znanstvene elite, a za Gloriju je otkrila zanimljivosti o svom radu na prestižnom Cambridgeu te odrastanju, obiteljskom životu, svojim veseljima i strastima.

Nedavno je u medijima objavljena sjajna vijest - hrvatska znanstvenica Marta Zlatić (47) primljena je u Royal Society (Kraljevsko društvo) britanske akademije znanosti, osnovano 1660 godine. Riječ je o jednoj od najprestižnijih znanstvenih institucija u svijetu, a Marta je prva hrvatska znanstvenica koja je postala dio ove elite. Njezini članovi su i brilijantni umovi poput Isaaca Newtona, Charlesa Darwina, Alberta Einsteina, Stephena Hawkinga, zajedno s Ruđerom Boškovićem i hrvatskim nobelovcima; Lavoslavom Ružičkom i Vladimirom Prelogom. Ekskluzivno iz Londona Marta Zlatić za Gloriju govori o svom odrastanju, impresivnom obrazovanju i obiteljskom životu.

Ova iznimna znanstvenica rodila se u Zagrebu gdje je završila osnovnu školu i Klasičnu gimnaziju, i ne, nije samo učila.

"Sjećam se da sam kao djevojčica najviše od svega voljela igru s društvom na ulici, u školi, pak, biologiju i strane jezike - naročito latinski, grčki, engleski, francuski i njemački. Jako sam voljela čitati knjige i ići u kazalište", prisjetila se Marta, odrasla u obitelji intelektualaca od kojih je, očigledno, naslijedila talente i ljubav prema znanosti i stranim jezicima. Njezin je otac, dr. Veljko Zlatić ugledni teorijski fizičar s više od 150 radova, radio je na Institutu za fiziku, dok je mama Nena Franičeviċ-Zlatiċ diplomirala filozofiju i francuski jezik, i radni vijek provela u Ministarstvu kulture.

Strelovit put prema vrhu

"Roditelji su mi uvijek bili ogromna podrška. Pružili su mi predivno, sretno i bezbrižno djetinjstvo. Razvili su u meni znatiželju, intelektualne interese za čitanjem, prirodnim znanostima, jezicima, kazalištem, i uživanjem u učenju", ističe znanstvenica čiji je tata podrijetlom Zagrepčanin, a mama Hvaranka. Zato je, kaže, sva ljeta provodila u Jelsi na Hvaru. Nakon završetka Klasične gimnazije u Zagrebu, talentirana učenica dobila je punu stipendiju na Trinity Collegeu u Cambridgeu za dodiplomski studij gdje je diplomirala prirodne znanosti (biologiju).

image

Marta kao i njezin tim svijet su zadivili istraživanjem neurona i sinapsi vinske mušice, objavljen u časopisu ‘Science‘. Zaljubljenica je i u kazalište, i ponosna mama sedmogodišnje Dunje i trinaestogodišnjeg Davida

PETRA RAJKOVIĆ

"Kako su me uvijek jako zanimali i jezici i lingvistika, za vrijeme dodiplomskog studija na Cambridgeu paralelno sam u Zagrebu, na Filozofskom fakultetu studirala lingvistiku i ruski jezik. Naročito me zanimao način na koji mozak generira jezik, i uči tako kompleksne strukture i simbole", objašnjava znanstvenica. Nakon završenog dodiplomskog studija na Cambridgeu magistrirala je kemiju, a potom doktorirala neurobiologiju (tema je bila razvoj mozga) - također na prestižnom britanskom koledžu. Dio postdoktorskih studija završila je također u Cambridgeu, a dio na Sveučilištu Columbia u New Yorku.

Od 2009. vodila je laboratorij na Janelia Research Campusu medicinskog instituta Howard Hughes u Virginiji u SAD-u, da bi 2019. prihvatila poziv da se vrati na Cambridge.

Mapa mozga

"Od tada ondje vodim grupu na MRC-u (Medical Research Council) - laboratoriju za molekularnu biologiju, i na odsjeku iz zoologije, Sveučilišta Cambridge", priča Marta, ujedno i voditeljica ERC -a (European Research Council), a ovih je dana saznala da je dobila i ERC Advanced projekt za idućih pet godina.

Osim toga, trenutačno radi s internacionalnim i multidisciplinarnim timom, vodi osam postdoktoranada i tri doktoranda.

Njezin tim i ona svijet su zadivili 2023. kad su u znanstvenom časopisu ‘Science‘ objavili mapu mozga larve vinske mušice, što je prva cjelovita mapa mozga neke kompleksne životinje. Riječ je o dijagramu svih 3016 neurona i 548.000 sinapsi čvrsto zbijenih u mozgu mlade vinske mušice što može pomoći i razumijevanja rada većih mozgova, poput ljudskog. Stoga su Martino brilijantno znanje, stručnost i izniman doprinos znanosti nagrađeni prijemom u britansku kraljevsku akademiju u svibnju ove godine.

image

Znanstvenica vodi laboratorij za molekularnu biologiju na odsjeku iz zoologije Sveučilišta Cambridge

PRIVATNI ALBUM

"Kad sam čula ovu vijest, bila sam jako sretna. Puno mi znači ovo priznanje istraživački rad", govori Zlatić, dodajući da iako s obitelji živi u Londonu, zimi često posjećuje Zagreb, a ljeta su ostala kao ona iz djetinjstva - provodi ih na Jelsi.

Marta Zlatić je u braku dr. Albertom Cardonom, također neurobiologom.

Glumila je u kazalištu

"Upoznali smo se na konferenciji dok smo oboje bili postdoktorandi. On je Katalonac i studirao je u Barceloni, a postdoktorski fakultet završio je u Americi", kaže znanstvenica i sretna mama sedmogodišnje Dunje i trinaestogodišnjeg Davida.

"Predivni su, dobri, veseli, zaigrani, vrlo znatiželjni. Oboje, uz engleski, tečno govore hrvatski i katalonski", govori ponosna mama. Sa suprugom i djecom živi u Cambridgeu, studentskom gradu, idiličnom zbog, kaže, puno zelenila i kulturnih sadržaja, a blizu je i Londona (pedesetak minuta vlakom). Trenutačno sa svojim timom istražuje mehanizme učenja i donošenja odluka, a kad je riječ o slobodnom vremenu, otkriva da suprug i ona slobodno vrijeme najviše provode s djecom.

"Vikendima se puno družimo s prijateljima, a volimo i otići i u London u kazalište, posjećivati galerije", govora ova iznimna dama. Od hobija izdvaja kazalište u kojem je dosta sudjelovala za vrijeme studentskih dana (naročito je voljela igrati u starogrčkim tragedijama), dok se danas više ne penje na ‘daske koje život znače‘, već uživa u mraku gledališta.

Otkrila nam je i da joj je omiljeno domaće jelo pašticada, a za kraj, i što je privatno i poslovno veseli u budućnosti:

"Skori dolazak na Hvar! Nakon toga, rad na novom ERC projektu o mehanizmima i genima koji poboljšavaju učenje i memoriju".

12. prosinac 2025 00:15