Korištenjem novog modela pametnog telefona, Anto Magzan napravio je svoju izložbu fotografija, a glavni motiv mu je bila lepoglavska čipka.
Xiaomi je u Galeriji Kranjčar u Zagrebu predstavio izložbu fotografija o procesu stvaranja lepoglavske čipke, koje je autor, priznati i nagrađivani fotograf Anto Magzan, snimio pametnim telefonom iz najnovije Xiaomi 13T serije.
Prava remek djela nastaju kada se takav uređaj nađe u rukama i na oku profesionalnog fotografa i umjetnika poput Ante Magzana, koji kroz 13 vrhunskih, zrcalno jasnih fotografija prenosi posvećenost i emociju u složenom procesu izrade lepoglavske čipke, hrvatskog fenomena i zaštićene svjetske nematerijalne baštine na UNESCO listi od 2009. Sve fotografije snimio je Xiaomi 13T Pro modelom s objektivom moderne Leica kamere, koji pružaju kvalitetnu fotografiju.
"Živimo u vremenu kada većinu fotografija kreiramo pametnim telefonima stoga je kvaliteta kamere od presudne važnosti. Upravo smo suradnjom Xiaomija i Leice zakoračili u novo poglavlje mobilne fotografije. Vjerujem da smo fotografijama snimljenima Xiaomi 13T serijom uspjeli dočarati koliko je višestoljetna tradicija stvaranja lepoglavske čipke jedinstveno umijeće", rekla je Mirela Polić, marketing menadžerica Xiaomija za Hrvatsku i Sloveniju.
Xiaomi 13T serija donosi dva originalna Leica načina fotografiranja - Leica Authentic Look i Leica Vibrant Look. Oba načina osiguravaju očaravajuće fotografije s prirodnom reprodukcijom boja, jakim kontrastom i definicijom sjene. Sami doživljaj snimanja kamerom Xiaomi 13T Pro uređaja, ali i doživljaj gledanja umijeća stvaranja čipke, fotograf Magzan opisuje inspirativnim iskustvom. "Ovo je prva izložba fotografija koje sam zabilježio pametnim telefonom i doista mogu reći da se, zahvaljujući današnjoj tehnologiji, a osobito suradnjom Xiaomija i Leice, granice fotografija snimljenih profesionalnim kamerama i pametnim telefonima brišu", komentirao je Magazin, dodavši da kamera Xiaomi 13T Pro hvata nevjerojatne detalje.
Stvaranju izložbe doprinijela je i Zadruga lepoglavske čipke, koja se od osnivanja 2003. na inicijativu Grada Lepoglave zalaže za nastavak i održivost tradicije lepoglavske čipke, za što je dobila i mnoge domaće i međunarodne nagrade. Predsjednica zadruge Karmen Šoštarić na predstavljanju izložbe fotografija naglasila je da je to odlična dodatna i moderna promocija umijeća stvaranja lepoglavske čipke i ujedno i hrvatskog fenomena na listi UNESCO-ve nematerijalne kulturne baštine.
"Čipka se izrađuje na području Lepoglave još od 14. stoljeća i veže se počecima za Pavlinski samostan koji je tada bio izvor kulturnog života i napretka. Riječ je o čipki na batiće ili klepanoj čipki, a umijeće klepanja prenosilo se s koljena na koljeno i tako se ta tradicija njegovala i sačuvala do danas. Posebnost pri izradi čipke je da se koristi dedek ili ded - jastuk valjkastog oblika, bateki - drvena vretenca, muštra - predložak čipke, gumbašnice ili pribadače i heknadlin - igla na kukicu, dok se osnovni princip izrade čipke svodi na ispreplitanje niti pomoću batića u vidu osnove i potke, a vještim prebacivanjem batića popunjavaju se iscrtani ornamenti”, objasnila je Šoštarić.
