Biciklisti su sve poželjniji turisti, a domaće im rute – osim prekrasnih krajolika – nude i atraktivna mjesta na kojima mogu predahnuti i okrijepiti se slasnim domaćim specijalitetima.
Istočna Hrvatska – Staza zajedništva
Kemeš (Mađarska) – Donji Miholjac – Viljevo – Feričanci – Orahovica – Našice – Kutjevo – Latinovac
DUŽINA: 378 km
Staza je partnerski projekt Hrvatske i Mađarske, a cilj joj je potaknuti ekonomski rast u zapostavljenim ruralnim područjima Slavonije i južne Mađarske. Ruta započinje u selu Kemeš u Mađarskoj i završava u eko-selu Latinovac (između Požege i Đakova). Hrvatski je dio dug stotinjak kilometara, a vozi se uglavnom starim ili nekorištenim putevima i cestama.
OKREPA: Uz stazu se nalaze Agroturizam Crvendać u Parku prirode Kopački rit, seosko imanje Jurini Dvori u Kneževim Vinogradima i krčma Stari mlin u Dalju, svi vrijedni posjeta zbog domaćih specijaliteta.
Sjeverna Hrvatska – Dravska trasa
Pohorje (Slovenija) – Dubrava Križovljanska – Cestica – Sračinec – Varaždin – Orehovica – Prelog – Legrad
DUŽINA: 197 km
Dvorac Križovljan, zatim Petrijanec – najstarije lovište u Hrvatskoj – i najveće umjetno jezero Dubrava s marinom za privez čamaca i mjestom za kampiranje neke su od zanimljivosti koje čekaju vozače na ovoj ruti. Kroz Hrvatsku se vozi oko 65 kilometara, i to većinom uz rijeku Dravu, a izbor između asfaltirane ceste ili off roada kroz mala sela i po nasipima prepušten je biciklistima.
OKREPA: U restoranu Prepelica u Prelogu nude tradicionalna međimurska jela, a svakako vrijedi svratiti i u barokni Varaždin pa nešto pojesti u restoranu Verglec.
Priobalje – Velebitske ljepote
Krasno – Careva kuća – Tudorevo – Alan – Krasno
DUŽINA: 75 km
Premda unutar granica Nacionalnog parka Velebit nema posebno uređenih biciklističkih staza, nije ga problem obići obilježenim i uređenim javnim i šumskim cestama. Biciklom se može stići do Krasnarske doline koja je sa svih strana okružena visokim i šumovitim strminama, a na brdu ponad Krasnog smješteno je svetište Majke Božje od Krasna pa onamo često dolaze i hodočasnici.
Osim ljepota nacionalnih parkova Velebit i Paklenica, pitoreskna mjesta Kuterevo, Kosinj i Otočac vrijedna su zadržavanja i razgledavanja.
OKREPA: U konobi Jure u Krasnom poslužuju jela ispod peke, krasnarski sir i odlične domaće kolače, ali i nezaobilazni čaj od velebitskih trava.
Istra – Po šumama i tunelima
Buje – Grožnjan – Motovun – dolina rijeke Mirne / Buje – Savudrija – Umag – Piranski zaljev
DUŽINA: oko 60 km
Poznata kao put zdravlja i prijateljstva, Staza Parenzana prolazi trasom istoimenog i odavno nepostojećeg vlaka. Šume i poljane, starogradske jezgre i impresivni vidikovci samo su neke od ljepota u kojima mogu uživati biciklisti. Izmjenjuju se makadami, asfaltne i bijele ceste, često okružene šumama, a posebna atrakcija staze su dijelovi koji prolaze kroz tunele.
OKREPA: U restoranu San Rocco u Brtonigli te u Bujama u Casa romantica La Parenzana nude istarska jela, za tartufe je još uvijek nezaobilazan Zigante u Livadama, a za brza jela najbolje je svratiti do Motovuna, iz kojeg se pruža fantastičan pogled na dolinu Mirne.
Gorski Kotar – Goranska transverzala
Delnice – Skrad – Severin na Kupi – Brod na Kupi – Trše – Crni lug – Fužine
DUŽINA: 260 km
Goranska transverzala je staza podijeljena u sedam etapa koje povezuju sve gradove i općine Gorskog kotara. Prolazi postojećim šumskim i lokalnim cestama s malo prometa i namijenjena je prvenstveno ljubiteljima prirode i brdskog biciklizma, a najveći dio vozi se makadamom. Među brojnim atrakcijama su špilje Lokvarka i Vrelo, izvor Zeleni vir, kanjoni Vražji prolaz i Kamačnik, vidikovac Orlova stijena te turističko-edukativna šetnica Staza predatora čiji je cilj upoznavanje i zaštita divljih životinja.
OKREPA: Za autohtona goranska te lovačka jela svakako treba svratiti u restoran Bitoraj u Fužinama, a nedavno je promovirana i Cesta plodova gorja koja povezuje male lokalne proizvođače hrane.
Napisala Nikolina Samaržija; Snimila Vladimira Spindler