Dermatologinja Ružica Jurakić Tončić ukazala nam je na mnoštvo razloga zbog kojih bi nam zaštita kože trebala postati lifestyle, a ne samo odabir proizvoda za sunčanje tijekom ljeta.
Kako temperature prelaze i trideset stupnjeva, ponovno se aktualiziraju ljetne nedoumice: trebamo li svakodnevno koristiti SPF, koje nas zrake zapravo oštećuju i koliko je sunce zapravo opasno za našu kožu? Na ova i brojna druga pitanja odgovorila nam je prim. dr. sc. Ružica Jurakić Tončić, specijalistica dermatovenerologije i subspecijalistica dermatološke onkologije iz Klinike za dermatovenerologiju KBC-a Zagreb i Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Čemu zapravo služe zaštitne kreme?
Zaštita kože danas je dio svakodnevne rutine, no prije nego što je uzmemo zdravo za gotovo, dobro je znati čemu ona točno služi.
‘‘Svi znanstveni podaci pokazuju da je UV zračenje najjači mutagen‘‘, kaže dr. Jurakić Tončić. ‘‘Svjesni smo štetnih utjecaja UVA i UVB zraka, ali i plavog svjetla, ne samo u kontekstu nastanka kožnih tumora nego i zbog fotooštećenja i fotostarenja kože. Koža tako stari brže i agresivnije, što dodatno potvrđuje važnost svakodnevne zaštite‘‘, objašnjava.
UVB zrake najjače djeluju od travnja do studenog i uzrokuju akutna oštećenja kože, dok su UVA zrake, kojih ima više od 90 posto, prisutne tijekom cijele godine i svakog dana, bez obzira na vremenske uvjete. Obje vrste zraka oštećuju DNA kože, zbog čega dermatolozi preporučuju svakodnevnu upotrebu zaštitnog faktora, čak i kada nismo na plaži.
Brončani ten ne izlazi iz mode
I dok se u azijskim kulturama koža štiti potpunim prekrivanjem tijela, zapadni svijet i dalje njeguje trend preplanule kože koji je, podsjeća dermatologinja, postao popularan zahvaljujući Coco Chanel.
‘‘Ipak, važno je znati da je svako tamnjenje kože znak oštećenja DNA‘‘, upozorava dr. Jurakić Tončić.
Što je zapravo SPF?
Zaštitni faktor (SPF) pokazuje razinu zaštite od UVB zraka, koje izazivaju neposredna i najagresivnija oštećenja DNA te, posljedično, povećavaju rizik od razvoja melanoma. No, sama oznaka SPF ne govori ništa o zaštiti od UVA zraka. Zato, ističe naša sugovornica, nije svejedno koji proizvod biramo ni kako ga nanosimo. Zlatno pravilo dermatologije je korištenje SPF-a 50+, koji filtrira 98 posto UV zraka, dok SPF 30 filtrira njih 95 posto.
Kada nanijeti zaštitnu kremu
"Važno je kremu nanijeti prije izlaganja suncu, posebno ako koristimo kemijske filtere, kojima je za djelovanje potrebno 20 minuta", pojašnjava. Dodaje i da nakon nanošenja ne bismo odmah trebali ulaziti u more, a da je reaplikacija ključna, osobito nakon kupanja na pješčanim plažama, gdje se zaštitni sloj s kože lakše briše.
Štiti li nas make-up od sunca?
Iako se na šminku nikako ne smijemo oslanjati kao na zaštitu, ona ipak može dati mali doprinos.
‘‘Make-up može pružiti određenu fotoprotekciju, ali to nije adekvatna obrana. Dekorativna kozmetika s oznakom SPF ne može se mjeriti sa zaštitnim kremama koje sadrže kemijske ili mineralne filtere. Osim toga, rijetko tko šminku nanosi u količini koja je potrebna za učinkovitu zaštitu‘‘, naglašava.
Preporuka dermatologa je jednostavna i jasna - nakon klasične jutarnje njege lica, zadnji korak uvijek treba biti SPF 50+, a tek nakon toga dolazi make-up.
Strah od melanoma
Među svim oštećenjima koja uzrokuju UV zrake, melanom, odnosno rak kože smatra se najopasnijim oblikom.
‘‘Najveći postotak melanoma nastaje zbog povremenog snažnog izlaganja suncu, osobito nakon zimskog perioda kad je koža nezaštićena i osjetljiva. Tada pigmentne stanice dožive svojevrstan šok. Na koži je tada obično vidljivo crvenilo, odnosno opekline‘‘, kaže dr. Jurakić Tončić.
Kod žena se melanom najčešće javlja na potkoljenicama, a kod muškaraca na leđima. Postoji i oblik koji je posljedica kroničnog izlaganja suncu, najčešće na dijelovima tijela koji su svakodnevno izloženi. Riječ je o različitim tipovima melanoma, koji se razvijaju ovisno o ponašanju i navikama izlaganja suncu.
Zaštita od plavog svjetla
U posljednjih nekoliko godina sve se više govori i o plavom svjetlu, koje dolazi i od sunca, ali i s ekrana naših uređaja.
‘‘Plavi dio vidljivog spektra prodire dublje u kožu od UVA zraka, a oštećuje je na sličan način - uzrokujući fotooštećenja, fotostarenje i hiperpigmentacije‘‘, objašnjava dermatologinja.
Ako se štitimo od sunca, kako ćemo sintetizirati vitamin D?
Uloga UV zraka u stvaranju vitamina D uz razvoj medicine i farmaceutskih pripravaka s prilično preciznim količinama vitamina D je zapravo minimalna. ‘‘Za sintezu ovog vitamina dovoljno je desetak minuta izloženosti suncu, a ako nismo sigurni u svoje razine vitamina D, možemo ih provjeriti kod liječnika i po potrebi uzimati dodatke‘‘, savjetuje dr. Jurakić Tončić.
Mogu li zaštitne kreme biti kancerogene?
Jedan od mitova koji se širi internetom govori o tome da zaštitne kreme, u kombinaciji sa suncem, mogu biti kancerogene.
‘‘Suvremena medicina i znanost neće lansirati proizvod koji nije temeljito ispitan‘‘, kaže dermatologinja i ukazuje kako problem ne leži u formulacijama, već u nepravilnom korištenju.
Proizvođači koriste različite kemijske filtere, ali svi su oni namijenjeni zaštiti od najdubljih UVA zraka. ‘‘Mislim da odabirom ozbiljne dermokozmetičke tvrtke ne bi trebalo biti problema‘‘, ukazuje.
Dječja koža je najosjetljivija
Zbog izrazito tanke kože djeca do druge godine života ne bi se smjela izlagati suncu. Ako se to ipak dogodi, nužno je korištenje zaštitne odjeće, šeširića i isključivo mineralnih filtera bez nanočestica.
Iako se bez njih teško može, kreme za zaštitu kože nisu jednini preduvjet uspješne fotoprotekcije.
‘‘Odabir dijela dana kad ćemo izlaziti, izbjegavanje sunca između 10 i 17 sati, informiranost o UV indeksu, korištenje zaštitne odjeće, naočala i pokrivala za glavu‘‘, osobito kod djece... sve su to ključni elementi sigurne izloženosti suncu‘‘, zaključuje dermatologinja.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Gloria x Avène
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....