Financijska srijeda

Kako preživjeti povećanje kreditnih kamatnih stopa i zašto treba razmisliti o refinanciranju

Povećanje kamatnih stopa imat će značajan utjecaj na sve one koji su kredite dogovorili uz promjenjivu kamatnu stopu, naročito na dugi period otplate.

U trećem nastavku naše škole o financijskoj pismenosti, na red je došlo pitanje o koracima koje (još) možete poduzeti imate li kredit? Usljed inflacije i drugih financijskih izazova ove jeseni nam, čini se, slijedi novo povećanje kamatnih stopa za pola postotnog boda.

Što to znači za sve nas koji imamo kredite pitali smo našu sugovornicu Sandru Ferenčak, poznatiju kao blogericu MyTetku, koja tvrdi kako nije kasno za preokret. Ako pritom imate i nešto ušteđevine, financijska stručnjakinja savjetuje kako pametno investirati. Njezino prvo pravilo je da se pohlepa u investiranju ne isplati. Evo zašto!

image

Sandra Ferenčak.

DARKO TOMAS CROPIX

U Hrvatskoj je, prema podacima HNB-a, oko 206 000 stambenih te oko 986 000 gotovinskih kredita. Čak 40 posto stambenih odobreno je uz promjenjive, 50 posto kombinirane, a 10 posto uz fiksne kamatne stope. Prošlog mjeseca povećale su se rate zbog promjene kamatnih stopa. Što nas čeka?

Povećanje kamatnih stopa imat će značajan utjecaj na sve one koji su kredite dogovorili uz promjenjivu kamatnu stopu, naročito na dugi period otplate. Neki od njih mogli bi se naći u situaciji u kojoj neće više moći otplaćivati kredite. Na žalost, značajan broj takvih vjerojatno nije bio kreditno sposoban niti prilikom njihova ugovaranja (a niti dovoljno financijski pismen da to shvati na vrijeme), no vrijeme ‘jeftinog novca‘ je iza nas. Posljednjih godinu dana dosta sam pisala o tome kako je dobro refinancirati postojeće kredite, skratiti rokove otplate te, ukoliko je moguće, ugovoriti fiksnu kamatu. Oni koji su to napravili danas se nalaze u puno boljoj poziciji od onih oni koji to nisu.

image

Ulagati u nekretnine?

UNSPLASH

Kako se kreće nadoknade za konverziju kredita? Postoje li ograničenja pri fiksiranju kamata dugoročnih (stambenih) kredita ovisno o tome koliko je godina otplate anuiteta preostalo?

Konverzija kredita iz kune u euro neće biti podložna naknadama. Što se tiče ‘fiksiranja’ kamata, oni krediti koji su bili dogovoreni s fiksnom kamatom će nakon uvođenja eura ostati takvi.

Promijeniti uvjete kreditiranja znači da ulazite u nove pregovore s bankom, odnosno morate refinancirati postojeći kredit po novim uvjetima.

Banke tada iznos neotplaćene glavnice tretiraju kao novi kredit s novim uvjetima, a u njima je moguće preostali period otplate (varira od banke do banke) ugovoriti s fiksnom kamatnom stopom što bih i preporučila napraviti dok su kamatne stope još uvijek niske.

Jesu li novoodobreni krediti u boljoj poziciji od ranije odobrenih? Što savjetujete onima sa stambenim kreditima odobrenim prije desetak i više godina? Postoje li ograničenja pri fiksiranju kamata dugoročnih (stambenih) kredita ovisno o tome koliko je godina otplate anuiteta preostalo?

Svi oni koji su dogovorili kredite prije više godina, ukoliko ih nisu refinancirali, vjerojatno su u lošijoj poziciji od onih koji su ih ugovorili prije kojih dvije do tri godine. To ne znači kako sada ne mogu refinancirati postojeći kredit i zamijeniti ga onim s povoljnijim uvjetima, primarno mislim na nižu kamatnu stopu. Samim time mogu i skratiti period otplate pa će plaćati isti anuitet kroz manji broj preostalih godina. To je nešto što ne bi smjeli odgađati obzirom na trend povećanja kamatnih stopa jer mogu značajno uštedjeti ukoliko im je do kraja otplate ostao prilično dug period.

Često ističete da je držanje novca u banci ono što je nekad bilo čuvanje ušteđevine u čarapi – neisplativo je zbog vrlo niskih kamatnih stopa na štednju. U što investirati? Ulagati u fondove? Kupovati dionice? Ulagati u nekretnine, investicijsko zlato, kriptovalute?

Danas je moguće ulagati u sve vrste imovine, kako u Hrvatskoj tako i globalno, jedina prepreka tome je manjak znanja.

Svaka vrsta imovine nosi određene prednosti, ali i rizike kojih je važno biti svjestan.

Grubo rečeno, imovina s očekivanim visokim stopama prinosa obično nosi i visoki rizik, a ona s nižim prinosima manji. U svakom slučaju, potrebno je definirati svoju dugoročnu strategiju, izbjegavati aktivno trgovanje i špekulativnu imovinu. Zapravo je bolje pitanje u što ne bi trebalo ulagati, a ne u što ulagati.

image

Investiranje unatoč svemu.

UNSPLASH

Kad je riječ o investiranju u kriptovalute, koji je osnovni know-how? Kako se snaći s obzirom na to da je cijena Bitcoina, najpoznatije kriptovalute, u jesen prošle godine iznosila 69.000 dolara, dok se u svibnju ove godine kreće oko 29.000 dolara?

Nisam ljubitelj kriptovaluta upravo iz gore navedenog razloga. Visoka volatilnost (rizik) nije nešto što želim imati u svom portfelju. Osim toga, kripto držim špekultivnom imovinom, a takve se obično klonim. Postoje manje rizični i puno primjereniji oblici ulaganja. To ne znači kako ne možemo manji dio ušteđevine uložiti i u rizične investicije, ali nikako cjeloživotnu zaradu.

Koje su dobre, a koje loše strane ulaganja u nekretnine? Zašto su po pitanju stjecanja vlasništva nad nekretninama samo Rumunji bolji od nas u cijeloj EU? Zašto se u drugim europskim zemljama nekretnine rjeđe kupuju?

Rumunji su, u odnosu na cijelu EU, u većem postotku vlasnici nekretnina od drugih članica. Međutim, koliko je meni poznato, a vrlo je slična situacija i kod nas, istovremeno žive u iznimno skučenim prostorima. Razloga zašto druge zemlje imaju manji postotak vlasnika nekretnina je bezbroj, od subvencioniranog najma, veće mobilnosti, boljih prilika za investiranje itd. Na žalost, u nas ljudi poznaju jedino bankovne depozite i ‘cigle‘ što je također odraz financijske nepismenosti. Dobre strane nekretnina su u tome što njihova vrijednost obično na dugi rok prati inflaciju, opipljive su zbog čega daju osjećaj sigurnosti ulagaču, a zarađena najamnina je često dobar nadomjestak za niske mirovine. No, treba razlikovati kupnju nekretnine za vlastite potrebe od kupnje kao investicije. U ovom drugom slučaju smatram kako ima i boljih prilika te kako nekretnine nose također dosta rizika, ali načelno nisam protiv imati ih u svom portfelju. Problem nastaje kad vam je cijeli portfelj sastavljen isključivo od nekretnina, kao što je to i sa svakom drugom vrstom imovine.

01 - Modified: 2022-08-24 09:03:32 - Feat.: 0 - Title: Zašto je minus na tekućem računu ‘majka‘ većine financijskih problema? 02 - Modified: 2022-08-17 09:47:29 - Feat.: 0 - Title: Srijedom vas savjetujemo! Evo što bi svaka financijski pismena osoba trebala znati 03 - Modified: 2022-09-05 08:20:34 - Feat.: 0 - Title: HNB: Dug opće države krajem svibnja ove godine iznosio je gotovo 344 milijarde kuna, veći je nego lani, a još će rasti... 04 - Modified: 2022-09-14 09:00:00 - Feat.: 1 - Title: Plaćate djeci za obavljanje kućanskih poslova? Toni Milun otkriva zašto ne biste trebali!
01 - Modified: 2022-08-24 09:03:32 - Feat.: 0 - Title: Zašto je minus na tekućem računu ‘majka‘ većine financijskih problema? 02 - Modified: 2022-08-17 09:47:29 - Feat.: 0 - Title: Srijedom vas savjetujemo! Evo što bi svaka financijski pismena osoba trebala znati 03 - Modified: 2022-09-05 08:20:34 - Feat.: 0 - Title: HNB: Dug opće države krajem svibnja ove godine iznosio je gotovo 344 milijarde kuna, veći je nego lani, a još će rasti... 04 - Modified: 2022-09-14 09:00:00 - Feat.: 1 - Title: Plaćate djeci za obavljanje kućanskih poslova? Toni Milun otkriva zašto ne biste trebali!
Linker
21. rujan 2022 11:03