Moderni čovjek je čovjek koji juri kroz dan, ne odgađa obaveze, sve rješava danas, ništa ne ostavlja za sutra, čovjek koji mora uskladiti poslovni i obiteljski aspekt, radno vrijeme sa slobodnim vremenom, koji se nezdravo hrani jer nema vremena pripaziti na prehranu, koji koristi lijekove jer je neizbježno da naš organizam ispunjava ovako ozbiljna svakodnevna očekivanja koja imamo od njega. Upravo na temu stresa, razgovarali smo s dr.sc. Ninom Bašić Marković, liječnicom obiteljske medicine s 27-godišnjim iskustvom.
- Kao liječnica obiteljske medicine, u današnje vrijeme zasigurno svoje pacijente često upozoravate na štetnosti koje njihovim organizmima uzrokuje 'tihi ubojica modernog doba' – stres. Kako prepoznati simptome koji nas upozoravaju da je vrijeme za promjenu dosadašnjeg načina života?
Stres je danas sastavni dio suvremenog načina života, a definira se kao skup fizičkih i psihičkih promjena koje nastaju kada vanjski i unutrašnji čimbenici remete homeostazu organizma koja je potrebna za održavanje života. Bitna sastavnica kompleksnog odgovora na stres jest hormonska os hipotalamus-hipofiza-nadbubrežna žlijezda, koja je odgovorna za pojačano lučenje kortizola u stresu. Kortizol simbolično nazivamo i hormonom stresa. Cijeli je niz psihosomatskih tegoba koje nastaju kao posljedica stresa, a mogu zahvatiti bilo koji organski sustav. Endokrini sustav (šećerna bolest, bolesti štitnjače), gastrointestinalni sustav (gastritis, ulkus), kardiovaskularni sustav (hipertenzija, tahikardija, angina pectoris, infarkt miokarda), respiratorni sustav (astma), koža (akne, neurodermitisi), koštani sustav (reumatske bolesti, bolovi u kralježnici) i ostali (glavobolja, vrtoglavica, migrena).
- Mislite li da je ''novo normalno'' postalo još veće opterećenje za naš organizam?
Ovo je razdobljekoje ostavlja traga na svima nama. Trebamo učiniti značajne promjene u odnosu na raniji način života. Trebamo se prilagoditi i organizirati u vremenu koje je neizvjesno i nesigurno na svim poljima. Socijalna distanca, nošenje maski, dezinfekcija ruku i cijeli niz mjera postupno i polako postaju dio norme ponašanja, ali pojedinci ih izuzetno teško podnose. Primjer su moji pacijenti umirovljenici koji sad npr. ne mogu igrati tombolu, manje se druže i sve su osamljeniji i depresivniji.
- Zašto neki od nas bolje podnose stres, a neki teže?
Odgovor na stresnu situaciju ovisi o raznim čimbenicima kao što su genetika, osobnost, iskustvo, vjerovanje i ponašanje. Istraživanja su potvrdila kako taj odgovor ovisi i o mikrobioti – skupu „dobrih“ mikroorganizama kojih ima najviše u crijevima. Čovjek se rađa s jedinstvenom i specifičnom mikrobiotom koja se onda tijekom života nadopunjuje i mijenja. Istraživanje provedeno među studentima medicine u trajanju od 8 tjedana potvrdilo je da u skupini koja je koristila probiotike dan prije ispita zabilježena niža vrijednost serumskog kortizola. Osobe koje konzumiraju prebiotike imaju značajno smanjenu pobuđenost na stres, što se povezuje s anksiolitičkim i antidepresivnim djelovanjem prebiotika, te smanjene vrijednosti jutarnjeg serumskog kortizola, kao biomarkera emocionalnih poremećaja.
- Možemo li utjecati na naš odgovor na stres?
Kad smo u stresu sve izgleda teško izvedivo, ali doista postoji cijeliniz mogućnosti kako se riješiti stresa. Od dovoljno sna, više kretanja, po mogućnosti u prirodi, pravilnog upravljanja vremenom i rješavanjem prioriteta, odgađanjem i delegiranjem drugima onog što nije nužno odmah riješiti i da smo mi baš ti koji to trebamo učiniti. Isto tako, ne smijemo zaboraviti da stres neizbježno utječe na crijevnu mikrobiotu, a ona pak djeluje na mozak i naš odgovor na stres. Adekvatna prehrana, unošenje prebiotika i probiotika u dovoljnoj dozi, dovoljno dugo mogu znatno smanjiti utjecaj stresa. Današnji tempo života, kao i stanja koja ne možemo promijeniti, poput pandemije Covid-19 će i dalje biti tu, ali pogled i odgovor na njih je manje intenzivan. Puno smireniji i staloženiji jasnije vidimo stresne situacije i lakše reagiramo na njih. Male stvari poput jutarnje konzumacije sinbiotika (prebiotik i probiotik zajedno) djeluju snažno na naš odgovor na stres.
- Današnji način života i izloženost stresu donosi sa sobom i porast psihičkih poremećaja, a studije su dokazale da se crijevna flora psihički bolesnih ljudi značajno razlikuje od zdravih ljudi?
Sve više istraživanja pokazuje ulogu crijevne mikrobiote u stresu, anksioznosti, depresiji te drugim psihoneuralnim promjenama. Dugotrajna izloženost stresu predstavlja začarani krug u kojem su kod 85% ljudi izraženi negativni učinci na probavni sustav, a površina crijeva postaje propusna za različite toksine, patogene i alergene. Izloženost kroničnom psihosocijalnom stresu dovodi do smanjenja razine pojedinih sojeva dobrih bakterija.
- U medijima se često može čuti fraza ''ne hranite se stresom, već dobrim bakterijama''. Što ista točno znači?
U današnje vrijeme čovjeku su dostupne različite namirnice. U svijetu visoko procesuirane hrane posebna pažnja pridaje se sastavu i sigurnosti proizvoda. Ipak, danas je unos “korisnih” bakterija čak milijun puta niži nego u kameno doba. Valja napomenuti kako mikrobiota povoljno utječe na plastičnost mozga, dok, s druge strane, nepovoljno je toksično djelovanje komponenti brze i procesuirane hrane, kao što su prehrambeni emulgatori, umjetna sladila i rafinirani šećeri, na zdravlje crijeva i mozga. Približno 95% serotonina je porijeklom iz crijeva, a serotonin utječe na pamćenje i raspoloženje. Dosadašnja istraživanja pokazala su da se primjenom odgovarajućih probiotskih sojeva u adekvatnoj dozi kroz dovoljno dugo vrijeme može utjecati na različita mentalna i neurološka stanja te da dugotrajna primjena nema nuspojava.
- Na tržištu se pojavljuju različite vrste sinbiotika koje, između ostaloga, doprinose normalnoj psihološkoj funkciji i normalnom funkcioniranju živčanog sustava. Po kojim kriterijima odabrati onaj najkvalitetniji te kakav je njihov učinak na naše zdravlje?
Danas na tržištu imamo cijeli niz preparata i nužno je poznavati nekoliko osnovnih pravila. Kriteriji odabira najboljeg sinbiotika su:
1. najvažniji kriterij: sinbiotik čija je djelotvornost dokazana kliničkim studijama.
2. Vrlo je važno da probiotički pripravak sadrži humane bakterijske sojeve - one koji su i inače dio ljudskog probavnog sustava, naspram animalnih koji to nisu.
3. Jedan gram praha treba sadržavati najmanje 1 milijardu bakterija, iako njihov broj nije najvažniji kriterij – važnija je kombinacija više bakterijskih sojeva čija je djelotvornost znanstveno dokazana.
4. Važno je da pripravak, uz probiotik (tj. dobre bakterije), sadrži i prebiotik (hranu za
dobre bakterije) i tada više ne govorimo samo o probiotiku, već stepenici više - sinbiotiku.
5. Valja dati prednost probiotičkim pripravcima koji su u obliku praha, a ne kapsula jer se dobre bakterije prije prolaska kroz probavni sustav, bogat agresivnim sokovima, moraju aktivirati u tekućini kako bi se 'razbudile' i osnažile za borbu sa želučanom kiselinom. Prah je potrebno umiješati u tekućinu, pričekati nekoliko minuta i dobre bakterije jednostavno popiti.
OMNI BiOTiC® sinbiotici zadovoljavaju sve navedene kriterije, a u ovo izazovno vrijeme koje utječe i na našu psihu, savjetujem OMNi-BiOTiC® STRESS.