ZDRAVLJE DJECE

Za cijepljenje djece uvijek treba naći vremena, pa i u vremenu korona virusa

Poznata hrvatska voditeljica i majka triju djevojčica Nevena Rendeli Vejzović razgovarala je s pedijatricom Đurđicom Šešo-Šimić o cijepljenju djece u doba COVID-19.

Mnoge prijateljice nazivaju me posljednjih mjesec dana s istim pitanjem: "Hoćeš li ti cijepiti djecu za vrijeme trajanja ove krize s Covidom19"? U ludilu koje trenutno živimo nisam stigla o tome razmišljati dok nisam shvatila da i moja najmlađa curica mora na docjepljivanje.

Kako to uopće izgleda ovih dana u ordinacijama? Je li prihvatljivo dovoditi zdravu djecu u čekaonice? Vrijede li neke odgode i savjetuje li se uopće redovito cijepljenje u doba karantene i izolacije?

Kao i uvijek, najbolje je provjeriti sa stručnjacima, pa u nastavku pročitajte što mi je u video pozivu rekla pedijatrica Đurđica Šešo Šimić dr.med., koja pet godina za redom proglašena "Najdoktoricom", po izboru hrvatskih pacijenata.


Kako djecu cijepiti u uvjetima pandemije COVID-19 korona virusa?

Dr. Šešo-Šimić: Za odgađanje redovitog cijepljenja zbog pandemije COVID-19 nema razloga, no kako bismo djecu manje izlagali u čekaonicama, dobili smo preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Roditelji trebaju nastaviti s primarnim cijepljenjem u dojenačkoj dobi, kao i s nadoknadnim cijepljenjem kod djece koja nemaju završenu primovakcinaciju. To se odnosi na BCG cijepljenje u rodilištima te na primarno cijepljenje protiv difterije, tetanusa, hripavca, dječje paralize, Haemophilusa influenzae tip b, hepatitisa B, primarno cijepljenje protiv pneumokokne bolesti, te primarno cijepljenje protiv ospica, zaušnjaka i rubeole.

promo / vecernji list

Zašto je važno da djeca ne propuštaju cijepljenje po kalendaru?

Dr. Šešo-Šimić: Odgodom primovakcinacije moglo bi doći do pojava epidemija bolesti koje se mogu spriječiti cijepljenjem. Primjerice, Svjetska je zdravstvena organizacija netom prije izbijanja epidemije korona virusa upozorila kako ospice i dalje predstavljaju veliku zdravstvenu prijetnju, koja je 2018. u svijetu odnijela oko 140 tisuća života, uglavnom djece. SZO procjenjuje kako je samo u ovom tisućljeću zahvaljujući cijepljenju protiv ospica spašeno više od 20 milijuna života.

Docijepljivanje ne treba odgoditi na duže od mjesec ili dva. U ovom trenutku predložena je odgoda docijepljivanja do kraja svibnja.

Što je s cjepivima koja nisu u obveznom kalendaru?

Dr. Šešo-Šimić: Cjepiva protiv vodenih kozica, meningokoka, krpeljnog meningoencefalitisa, humanog papiloma virusa i rota virusne bolesti predstavljaju važan dio zaštite djece od zaraznih bolesti. Nisu na obveznoj listi HZZO-a, ali se preporučuju u dječjoj dobi. Dobar je primjer cjepivo za rota virus, koji je vodeći uzročnik bolničkih infekcija, pa se tako svako peto hospitalizirano dijete zarazi njime. Rotavirus je i vodeći uzrok hospitalizacija u djece mlađe od 5 godina života. Glavni način prijenosa rota virusa je kontakt prljavih ruku i usta, premda se virus može prenijeti i preko onečišćenih površina i predmeta.

No infekcija se često viđa i u domovima za starije i nemoćne osobe, pa je cijepljenje djeteta protiv rota virusa korisno i za dijete i za djetetovu okolinu.

Rota virusno cjepivo je u Programu 2, odnosno odobreno je za cijepljenje djece sa određenim kroničnim bolestima i one rođene prije navršenog 33. tjedna, na trošak HZZO. Postoje i primjeri cjepiva koja su postala obvezna nakon što su prvo bila u Programu 2., Tako je od 2019. godine u redovni program cijepljenja uvedeno i pneumokokno cjepivo, kojim su se do tada cijepila samo djeca s kroničnim bolestima i narušena imuniteta na trošak HZZO-a.

promo

Kako izgledaju mjere predostrožnosti u pedijatrijskim ambulantama ovih dana?

Dr. Šešo-Šimić: Kao i prije pandemije, nastojimo dosljedno provoditi da ne dolazi do miješanja bolesne i zdrave djece u čekaonici. Naši roditelji i djeca dolaze uglavnom s maskama. Nošenje maski važno je kako zbog smanjivanja mogućnosti širenja virusa govorom, kihanjem ili kašljanjem, tako i stoga jer smanjuju mogućnost dodirivanja vlastitog lica rukama te prenošenja virusa i tim putem.

Gdje god je to moguće, liječnici bi trebali nastojati organizirati preglede bolesne djece u jednom dijelu, a preglede zdrave djece, odnosno sistematske preglede u potpuno drugom dijelu. Iza svakog pregleda sve se čisti i dezinficira. Sestra i pedijatar su obučeni u uniforme, na licu nose kirurške maske, redovito se ruke peru, mijenjaju jednokratne rukavice, a opremljeni smo i vizirima.

Ukoliko treba organizirati posjet bolesnog djeteta, dijete dobiva svoj termin dolaska, bez suvišnog čekanja, u ordinaciji je potpuno samo, bez dodira s drugom djecom, uz njega je jedan roditelj. Prije odluke o posjeti provjerava se putem informatičkog sustava je li roditeljima, ostalim ukućanima ili djetetu određena mjera samoizolacije ili karantene, je li netko od njih putovao unazad 14 dana izvan Hrvatske ili bio u kontaktu sa COVID-19 pozitivnim bolesnikom ili je i sam COVID pozitivan. I za takve bolesnike organizirane su ambulante za pregled, tkz. COVID-19 ambulante koje su dodatno posebno opremljene, pa nema straha da će netko zato jer je obolio ili je pod sumnjom da je zaražen virusom ostati bez liječničke skrbi.

Ovaj intervju omogućio Vam je GlaxoSmithKline.

GSK je svjetska zdravstvena tvrtka vođena posebnom ciljem: pomoći ljudima da učine više, osjećaju se bolje, žive duže. Za više informacija posjetite www.gsk.com/about-us

Linker
14. travanj 2024 02:04