Prva asocijacija na Goudu većini je istoimeni slatkasti tvrdi žuti sir od kravljeg mlijeka, koji se smatra jednom od najpopularnijih vrsta na svijetu. Kolut mu može težiti i do dvadeset kilograma, dozrijeva najmanje četiri tjedna, najduže između jedne i tri godine, a pod tim imenom prvi se put spominje potkraj dvanaestog stoljeća. Gouda danas čini dvije trećine ukupne nizozemske proizvodnje sira, koji je ime dobio po istoimenom gradu. I to ne zato što je u njemu započela njegova proizvodnja, nego zato jer je Gouda u srednjevjekovnoj feudalnoj Nizozemskoj bila jedini grad s povlasticom trgovanja sirom.
Kako god, povijest i razvoj grada Goude čvrsto je povezana sa slobodnom trgovinom i povlasticama koje je uživala na osnovu prava koja mu je 1272. dodijelio Floris V., vojvoda od Holandije, čija se 750. obljetnica ove godine slavi raznim svečanostima.
Čitajte i: HRANA ZA UŠI I LIJEK ZA DUŠU! JOSIPA LISAC, SEVERINA, MERI CETINIĆ, TEREZA KESOVIJA NEKE SU OD NJIH
Nizozemski kralj Willem-Alexander, koji je vladarsku titulu preuzeo 2013. nakon abdikacije svoje pokojne majke Beatrix, otvorio je u tamošnjoj prvostolnici Sint-Janskerk izložbu ‘Experience the Mircle of Gouda‘ (Doživite čudo Goude), na kojoj su predstavljene neprocjenjive oltarne slike koje su kroz stoljeća, sve do njihova uklanjanja u ikonoklastičkom pokretu, krasile spomenutu crkvu.
"Već u kasnom srednjem vijeku Gouda je bila poznata po vjerskoj toleranciji zahvaljujući čemu su sačuvana brojna umjetnička djela kojima se danas imamo priliku diviti", izjavio je 54-godišnji Willem-Alexander na otvorenju izložbe koja se može razgledati do 23. listopada.
To, dakako, nisu jedine znamenitosti kojima se diči Gouda: u njoj se nalazi najstarija gotička Gradska vijećnica izgrađena u 15. stoljeću, u nekadašnjoj carinarnici Waag iz 1667. vagali se roba, prije svega sirevi, koji su se prodavali na tamošnjoj tržnici, a Grote ili crkva sv. Ivana, izgrađena u 16. stoljeću najduža je crkvena građevina u Nizozemskoj.
