Japanska avangardna ikona surađivala je s Louis Vuittonom i najvećim svjetskim brendovima, njezine zrcalne sobe privlačile su stotine tisuća posjetitelja, a posljednjihdesteljeća dobrovoljno je živjela u psihijatrijskoj bolnici.
Zaklada i muzej Yayoi Kusama danas su objavili vijest o smrti japanske avangardne ikone čije su točkice, monumentalne bundeve i čuvene zrcalne sobe postale prepoznatljive diljem svijeta. Kusama je preminula 14. kolovoza u bolnici u Tokiju u 97. godini, a vijest je objavljena gotovo dva tjedna poslije. Prema želji obitelji, posljednji ispraćaj održan je u krugu najbližih, dok će komemoracija biti organizirana naknadno. U službenom priopćenju njezina muzeja i zaklade navodi se da je stvarala do posljednjih dana života i da nije ispuštala kist iz ruke.
Teško je posljednjih desetljeća bilo ne susresti se barem jednom s njezinim radom. Velike žute bundeve prekrivene crnim točkicama, beskrajne mreže, jarke boje i Infinity Mirror Rooms, prostorije obložene zrcalima u kojima se svjetlost i predmeti naizgled ponavljaju unedogled, učinili su je jednom od najprepoznatljivijih figura suvremene umjetnosti. Njezin rad obuhvaćao je slikarstvo, skulpturu, instalacije, performans, film, književnost, poeziju i modu, a njezin osebujni vizualni svijet odavno je izašao iz muzeja i galerija.
Velik dio njezine popularnosti među publikom koja nije nužno pratila suvremenu umjetnost donijele su i suradnje s velikim modnim i luksuznim kućama. Najpoznatija je ona s Louis Vuittonom, koja je započela 2012. dok je kreativni direktor kuće bio Marc Jacobs. Kusamine prepoznatljive točkice tada su prekrile torbe, haljine, suknje, cipele, nakit i modne dodatke, a suradnja je bila povezana i s njezinom velikom retrospektivom u njujorškom Whitney Museumu. Jacobs ju je upoznao još 2006. u njezinu tokijskom ateljeu, a fascinirala ga je, kako je tada govorio, njezina neiscrpna energija i svijet koji u njezinim radovima nema kraja.
Suradnja s francuskom kućom obnovljena je 2023. i pretvorena u jedan od najvećih modno-umjetničkih projekata te godine. Njezini motivi Painted Dots, Metal Dots, Infinity Dots i Psychedelic Flowers pojavili su se na odjeći, obući, torbama i modnim dodacima, ali i na pročeljima trgovina i golemim instalacijama diljem svijeta. Vrijednost predmeta iz te suradnje s vremenom je također rasla: limitirana torba Louis Vuitton x Yayoi Kusama u obliku bundeve na aukciji Christie‘sa prodana je za 151.200 dolara, što je tada bila najviša aukcijska cijena postignuta za jednu Louis Vuitton torbu.
Louis Vuitton nije bio jedini veliki brend koji je poželio njezin potpis. Za Lancôme je 2011. osmislila limitirano izdanje sjajila za usne, surađivala je s japanskim streetwear brendom X-girl, a posebno zanimljivu suradnju ostvarila je s kućom šampanjca Veuve Clicquot. Još 2006. njihov je portret Madame Clicquot prekrila svojim karakterističnim točkicama za dobrotvornu aukciju u Tokiju, a 2020. dizajnirala je bocu i kutiju prestižnog šampanjca La Grande Dame 2012., ukrasivši ih točkicama i cvjetnim motivima.
Njezine slike i skulpture u međuvremenu su na aukcijama dosezale milijunske iznose. Najskuplje Kusamino djelo prodano na aukciji je "Untitled (Nets)" iz 1959., koje je u svibnju 2022. u njujorškoj kući Phillips postiglo cijenu od 10,496 milijuna dolara, iako je procjena bila između pet i sedam milijuna. Time je postavljen novi aukcijski rekord za njezin rad.
Među njezinim najskupljim djelima nalaze se i slavne bundeve. "Pumpkin (LPASG)" iz 2013. prodana je 2021. za oko osam milijuna dolara, jednako kao "Pumpkin (L)" iz 2014., koja je tu cijenu postigla dvije godine poslije. "Interminable Net #4" iz 1959. također je prodan za oko osam milijuna, dok je za "Flowers" iz 2015. kupac izdvojio približno 7,5 milijuna dolara.
Posebno je zanimljivo koliko se njezin položaj u svijetu umjetnosti promijenio tijekom života. Godine 2014. slika "White No. 28" iz 1960. prodana je za 7,1 milijun dolara, čime je Kusama tada postala najskuplja živuća umjetnica na aukcijskom tržištu. Pet godina poslije njezin "Interminable Net No. 4" dosegnuo je oko osam milijuna dolara, a rekord je 2022. pomaknut iznad deset milijuna.
Yayoi Kusama rođena je 22. ožujka 1929. u Matsumotu u Japanu, u imućnoj obitelji koja se bavila rasadnicima i prodajom sjemenja. Njezino djetinjstvo nije bilo sretno, a još kao djevojčica počela je doživljavati halucinacije u kojima su se pred njom umnožavali cvjetovi, mreže i točkice. Crtanje joj je postalo način da se nosi sa strahovima, a upravo su se ti prizori poslije pretvorili u motive kojima će se vraćati cijelog života. Sama je govorila da su je crtanje i stvaranje spriječili da si oduzme život te da joj je umjetnost omogućila da preživi.
Studirala je tradicionalno japansko slikarstvo u Kyotu, ali se nije pronalazila u pravilima koja su joj bila nametnuta. Godine 1957. otišla je u Sjedinjene Države, a zatim se nastanila u New Yorku, gdje se uključila u tadašnju avangardnu scenu. Počela je izlagati velike slike iz serije Infinity Nets, raditi skulpture i instalacije te organizirati performanse i happeninge, među kojima su bili i prosvjedi protiv Vijetnamskog rata. Djelovala je u isto vrijeme i u istom umjetničkom okruženju kao Andy Warhol, Claes Oldenburg i Donald Judd.
Još 1965. napravila je prvu Infinity Mirror Room, "Phalli‘s Field", a godinu poslije pojavila se na Venecijanskom bijenalu s projektom "Narcissus Garden". Postavila je između tisuću i 1500 zrcalnih kugli te ih pokušavala prodavati posjetiteljima za oko dva dolara po komadu. Taj je projekt desetljećima poslije postao jedno od njezinih najpoznatijih djela.
Nakon šesnaest godina provedenih u Americi 1973. vratila se u Japan, a 1977. dobrovoljno se smjestila u psihijatrijsku bolnicu u Tokiju, koja je ostala njezin dom do kraja života. Gotovo svakoga dana odlazila je u obližnji studio i radila, a nikada nije skrivala da su njezine halucinacije, strahovi i psihičke poteškoće povezani s onim što stvara. Uz slike, skulpture i instalacije pisala je romane i poeziju.
Svjetska slava u punom smislu stigla joj je relativno kasno. Velike retrospektive privlačile su stotine tisuća posjetitelja, a izložba "Yayoi Kusama: Infinity Mirrors" u Hirshhorn Museumu u Washingtonu 2017. privukla ih je čak 475 tisuća. Iste je godine u Tokiju otvoren Yayoi Kusama Museum, posvećen njezinu radu. Dobila je i brojna priznanja, među kojima japanski Order of Culture, a časopis Time uvrstio ju je 2016. među sto najutjecajnijih ljudi na svijetu.
Prepoznatljivom javnom imidžu pridonijele su i njezine jarkocrvene perike ravnog boba te haljine i odijela prekrivena uzorcima kakve je koristila na svojim platnima. S vremenom je njezin izgled postao gotovo jednako lako prepoznatljiv kao bundeve i točkice, a granicu između umjetnosti, mode i vlastitog javnog identiteta gotovo je potpuno izbrisala.
Iako je posljednjih gotovo pola stoljeća živjela u psihijatrijskoj bolnici, nije prestala stvarati. Njezina galerija Ota Fine Arts danas je objavila da je slikala iz bolničke sobe gotovo do samoga kraja, dok su Yayoi Kusama Museum i njezina zaklada u oproštajnoj poruci istaknuli da je čitav život posvetila stvaranju. Umrla je 14. kolovoza, a iza nje ostaju djela koja danas vrijede milijune, muzej s njezinim imenom i jedan od najprepoznatljivijih vizualnih potpisa suvremene umjetnosti.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....