Svjetska premijera dokumentarca o Sally Ride, znanstvenici i astronautkinji bila je na Sundance festivalu, a odnedavno se prikazuje i na National Geograficu te platformi Disney+.
Među brojnim talentima prve američke astronautkinje Sally Ride o kojoj se na National Geograficu od sredine lipnja prikazuje dokumentarac "Sally", nalazi se osobina koja ju je pratila cijeli život: u srži te samozatajne znanstvenice i astronautice, krio se nevjerojatan talent za probijanje granica. Činila je to oduvijek, primjerice, tijekom studija bila je jedna od rijetkih žena koja je 70-ih godina studirala, diplomirala, a kasnije i doktorirala fiziku. Zato ne iznenađuje da je, kao ne baš tipičan "knjiški moljac" (bila je odlična tenisačica, pokušavala je u tom sportu postati profesionalna igračica, a igrala je i košarku te odbojku), postala senzacija kad se ranih 80-ih priključila svemirskom programu NASA.
Uspjela se dvaput vinuti u svemir, u dvije misije Challengera, 1983. i 1984. godine, a povijest ju pamti i kao prvu ženu koja je u svemirskom brodu upravljala mehaničkom robotskom rukom za puštanje i preuzimanje satelita - s tim da je ranije sudjelovala i u njenom konstruiranju.
Danas je u Sjedinjenim Državama toliko značajna da nije potrebno pojašnjavati tko je kada djevojčice kažu da žele postati Sally Ride. Baš zato je neobično što je trebalo proći 13 godina od njene smrti (2012. podlegla je karcinomu gušterače), da se o njoj snimi dokumentarac. Svjetska premijera bila mu je početkom ove godine na Sundance festivalu, od 16. lipnja prikazuje se na kanalu National Geografica, a od 17. lipnja bit će dostupan i na Huluu i Disneyju+.
U konkurenciji od 8000 ljudi
Treba reći i to da je redateljica dokumentarca Cristina Costantini, nekadašnja istraživačka novinarka Huffington Posta i ABC Newsa koja je nakon uspjeha s debitantskim dokumentarcem "Science Fair" iz 2018. (režirala ga je s producentom Darrenom Fosterom, a osvojio je priznanje publike), postala redateljica i producentica dokumentarnih filmova. Među prvima se odvažila ispričati pozadinu priče o prvoj ženi koja je ušla u povijest prije 42 godine: prva Amerikanka u svemiru Sally je postala 18. lipnja 1983.
Kako je uspjela? Vidjela je oglas NASA za prijavu astronauta dok je radila na doktoratu iz fizike na Kalifornijskom sveučilištu u San Diegu: objavljen je u časopisu "Physics Today" 1977. godine, koji je objavio poziv te agencije za novim kandidatima koji bi se, prođu li testiranja, uputili u svemirsku misiju. Trebali su im, naime, i znanstvenici, a ne samo vrhunski vojni piloti. Odazvala se, njena prijava bila je jedna od 8079 koje je NASA primila do propisanog roka 30. lipnja 1977., postala je jedan od 208 finalista i naposljetku se, poslije uspješno završene, rigorozne astronautske obuke, odvezla "tamo gore" Space shuttleom "Challenger".
Ono što je iznenadilo javnost činjenica je kako je cijeli život skrivala da je lezbijka. Tek kad je preminula, u njezinoj osmrtnici je stajalo da se među ožalošćenima nalazi i njena životna partnerica Tam O‘Shaughnessy s kojom je bila u vezi 27 godina.
Strah od osude
Godinu dana nakon Sallyne smrti, tadašnji predsjednik Barack Obama predao je partnerici Sallynu posmrtno dodijeljenu Predsjedničku medalju slobode, najviše američko civilno odlikovanje. Dodjela je održana 20. studenog 2013. godine, a u posebno emotivnom trenutku, Tam O’Shaughnessy, bivša tenisačicu koja je kasnije diplomirala i magistrirala biologiju, rasplakala se.
Razlog zbog kojeg je astronautkinja skrivala svoju intimnu orijentaciju, bio je strah od osude javnosti koja je u vrijeme kad se javila na natječaj NASA, bila prilično konzervativna. Bila je u braku s astronautom Stevenom Hawleyjem: nisu imali djece, a kako je rečeno u dokumentarcu, zajednica sklopljena 1982., počela se tri godine kasnije raspadati. Razveli su se 1987. Dodajmo i to da dokumentarac postavlja pitanje zašto ženi koja je toliko postigla u životu, to ipak nije bilo dovoljno da prikupi hrabrost otvoreno živjeti u skladu sa svojim unutarnjim bićem, bez straha od osude javnosti.
Čega se toliko bojala? Već je sama činjenica da je žena uoči njenog leta u svemir 1983., konzervativcima bila kontroverzna, piše The Guardian. Prije nego li je krenula, pitali su je, primjerice, hoće li putovanje u svemir loše utjecati na njezine jajnike? I hoće li zaplakati dogode li se, tamo gore, nepredviđene situacije? Danas, srećom, astronautkinje takvo što nitko ne pita. Dijelom je za to zaslužna i Sally Ride. To je, čini se, još jedna poruka dokumentarnog projekta posvećenog toj iznimnoj ženi.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....