U završnici mandata Rijeke kao Europske prijestolnice kulture, ondje jača i kultura svijesti o - menstrualnom siromaštvu. I to zahvaljujući tamošnjoj Udruzi za ljudska prava i građansku participaciju PaRiter, na čijoj su stranici objavljeni rezultati prvog istraživanja o menstrualnom siromaštvu u Hrvatskoj. Za mnoge - pa i za Vladu koja je nedavnoj sjednici odbila prijedlog smanjenja stope PDV-a za ženske higijenske uloške i tampone s 25 na pet posto - to je posve nova tema.
Pomalo nevjerojatno, osobito uzevši u obzir da žene, prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku, čine više od polovice hrvatske populacije. Pritom baš svaka od njih tijekom određenog životnog perioda (i to svaki mjesec) krvari te kupuje uloške i tampone. No, nažalost, njih čak trećina na njima mora štedjeti, od kojih gotovo 30 posto priznaje da kupuje manje kvalitetne proizvode, jer su pristupačnijih cijena.
Na ideju o provođenju istraživanja u riječkom su PaRiteru došli još početkom 2020., a ekipu koja će ga provesti okupila je Marinella Matejčić (34), njihova koordinatorica programa za ženska prava i reproduktivnu pravdu.
- Udruga se od 2016. bavi reproduktivnim pravima, no tema menstruacije, koja je zapravo elementarna, uvijek je nekako ostajala u zapećku. Zato smo odlučili provjeriti kakvo je stanje na terenu - govori Marinella Matejčić, inače studentica treće godine Odsjeka za kulturalne studije na riječkom Filozofskom fakultetu, a koja je u okviru Udruge aktivna i na njihovom portalu “Znaj znanje” o prekidu trudnoće.
O toj, kao i o brojnim drugim ženskim i društveno važnim temama govori i iz vlastitog iskustva. Marinella je, naime, prekinula svoju drugu trudnoću 2010., procijenivši da si iz ekonomskih razloga ne može priuštiti podizanje još jednog djeteta. A kao majka danas 14-godišnje tinejdžerice itekako je svjesna financijskih izazova s kojima se susreću brojni roditelji.
- Među njima je svakako i kupovina uložaka i tampona, ali i preparata za održavanje intimne higijene - ističe Marinella komentirajući rezultate istraživanja, unutar kojih je i podatak da je više od 60 posto djevojčica katkad izostalo iz škole zbog menstruacije, dok je njih 8,7 posto to učinilo zato što nije imalo dovoljno menstrualnih potrepština.
Na Marinellin poziv pitanja za sudionice strukturirala je i oblikovala te prikupljene podatke analizirala psihologinja Maja Močibob (41), autorica istraživanja.
- Nevjerojatno mi je da kao žena dosad nikad nisam razmišljala o menstrualnom siromaštvu niti sam propitkivala cijene proizvoda. Naprosto sam ih gledala kao nužne, bez razmišljanja o tome da su nekom možda preskupi ili čak nepriuštivi. Rezultati koje imamo, a prikupljeni od 6084 žene u dobi od 16 do 58 godina, zaista su zabrinjavajući. Pritom, situacija je zasigurno još i mračnija - jer naš anketni upitnik nisu ispunile najsiromašnije članice društva. Mi smo, naime, upitnik distribuirale online, a što je s onima koji nemaju mobitel, kompjutor ili pristup internetu? - kaže Maja Močibob.
U cijelu priču posljednja se uključila Ana Marija Sikirić Simčić, docentica na Katedri za računovodstvo Ekonomskog fakulteta u Rijeci, inače Marinellina prijateljica iz djetinjstva u Crikvenici, koja je doktorirala na temi rodno odgovornog proračuna.
- Riječ je o proračunu u kojem se prilikom prikupljanja javnih prihoda i planiranja javnih rashoda uzimaju u obzir različite rodne uloge žena i muškaraca. Lokalna vlast bi, primjerice, mogla doskočiti količini neplaćenog rada, koji pretežito obavljaju žene, osiguravanjem visokokvalitetnih javnih usluga poput predškolskog odgoja, produženog boravka i slično. Na taj način se postiže i ravnopravniji položaj žena na tržištu rada - govori Ana Marija Sikirić Simčić, koja će i sama uskoro postati majka. Za istraživanje o menstrualnom siromaštvu napisala je preporuke konkretnih koraka koji bi se mogli napraviti da se djevojčicama, djevojkama i ženama - pa u konačnici - i cijeloj obitelji olakša financijski teret menstruacije.
Među njima je i to da se odredi manje porezno opterećenje za uloške, tampone i higijenska sredstva. Ni Marinella ni Maja ni Ana Marija nisu nikad morale razmišljati o tome kada će si, koliko i koji tip menstrualnih potrepština priuštiti, ali zato ovim istraživanjem podižu svijest o postojanju žena koje tu kupnju itekako osjećaju, i to na kraju svakog mjeseca.
Što nas je iznenadilo o menstruaciji
- Više od 50 % žena na menstrualne potrepštine mjesečno troši 40 kuna ili više
- Trećina ispitanica navela je da im se događa da moraju kupiti manje kvalitetne uloške ili tampone zbog njihove cijene.
- Da nemaju dovoljno menstrualnih potrepština da ih mogu promijeniti kad god žele izjavilo je više od 10 % sudionica, a oko devet posto nosi isti uložak ili tampon dulje od 6, čak i 8 sati, jer si ne mogu priuštiti češće mijenjanje.
- Dio zaposlenih sudionica istraživanja odgovorio je da na poslu nema zadovoljene osnovne uvjete potrebne za održavanje higijene tijekom menstruacije: toplu tekuću vodu nema njih 18 %, a 8,7 % nema sapun.
- Iz škole je barem jednom zbog menstruacije izostalo 61,8 % ispitanih učenica, od kojih je 8,7 % to napravilo zato što nisu imale dovoljno menstrualnih potrepština.
- Kod određenog broja ispitanica prisutan je sram pri kupovanju menstrualnih potrepština, a više od trećine ispitanica skriva tampone ili uloške kada ih idu zamijeniti u WC.
- Da zbog nedostatka novca ponekad koriste improvizirana sredstva (toaletni papir, komade tkanine, krpe, izrezane majice) izjavilo je 3,6 % sudionica istraživanja.