Cijenjeni gastronom, redatelj, urednik, maritivni pisac i urednik Radovan Marčić (71) nakon desetljeća i desetljeća isprobavanja i ocjenjivanja hrane po svijetu, hedonističkih druženja za stolom s vrhunskim chefovima i poznavateljima vina - prije osam mjeseci odlučio je stati na loptu, obračunati se s viškom kilograma.

„Jedno jutro sam ustao i jednostavno odlučio smršaviti. Nije bilo lako, jer nije mi ovo prvi pokušaj. Godinama prije hodao sam po rubu između želje, žudnje, profesionalnih obveza s obzirom na to da sam radio recenzije restorana, i osjećaja da budem poletniji, optimističniji, zdraviji, lakši, mršaviji i mlađi”, započinje svoju priču Radovan Marčić. Kaže da u njegovom slučaju nije bilo nikakvih čarobnih formula, ni preparata, kao ni popularnih lijekova za mršavljenje - već ogromna volja potaknuta postulatima iz knjige ‘Glukozna revolucija‘.

„Knjigu mi je, doslovno, u ruke dao sin Jerko. Iznenadila me, čitajući sam naučio koliko, zapravo, ljudi pate od prevelike količine glukoze u organizmu, što za sobom povlači žudnju za šećerom, iscrpljenost, kod nekih čak dovodi do neplodnosti, problema s kožom, starenja, bora, a nisu isključena ni druga ozbiljnija oboljenja”, govori Radovan kojem je spomenuto štivo dalo i novi putokaz u konzumaciji hrane.

„Nevjerojatno da redoslijed jedenja također utječe na razinu glukoze u krvi. Pa sam i to promijenio, primjerice, za ručak prvo jedem blitvu, potom pečenu ili lešo piletinu, ili ribu. A najslađe mi je kad mi to pripreme u konobi ‘Hajduk‘ u Malom Lošinju”, priča vrhunski poznavatelj gastronomije, posljednjih godina stanovnik otočkog grada na Kvarneru, dok je dio godine u Zagrebu i na poslovnim putovanjima.

Čežnja za kremastim kolačima

Osim toga, Radovan ističe da otkako je na ovakvom režimu prehrane u kojem dominira povrće, malo ribe, minimalno pšeničnih proizvoda, voće, limunada i čajevi - ima puno više energije i nije nervozan. No priznaje da mu ostaje žal za starom ljubavi; obožavanim kremastim kolačima.

Razlika je drastična, a Radovan kaže da mu je gornji dio trbuha koji nije uspio otopiti posljedica bruha

PRIVATNI ALBUM

„Oduvijek sam ljubitelj kvalitetnih kremastih kolača, izrađenih od ‘pravih‘ sastojaka pa bih od naših slastičarnica uvijek izdvojio zagrebački ‘Orijent‘. Ali sad mi je tako kako je. Priuštim si tu i tamo nešto slatko, sagriješim, popijem malo vina na druženjima, i što sad? Jer generalno sam jako sretan ovim gubitkom; sa 136 kilograma pao sam na manje od sto”, ispričao je gastro znalac. Zbog toga mu je život, kaže, puno kvalitetniji nego prije godinu. Lakše se kreće, saginje, obuva, korak mu je brži... U tome mu pomažu, nastavlja, svakodnevne statične vježbe razgibavanja i istezanja gornjeg i donjeg dijela tijela, kao i poznavanje nekih kineskih metoda; poput pritiskanja određenih točaka tijelu, samomasaža, a sve kako bi se potaknuo bolji rad određenih organa i cirkulacija.

„Nema tu nikakve tajne, nisam pobornik gladovanja, ali bez discipline i konkretnih promjena, kilogrami se teško mogu gubiti. Da se može, dokazao sam i prije dvije godine kad sam prestao pušiti - smije se. Dodao je da mu je želja izgubiti još koji kilogram, ali ide polako.

Suradnja s Lidijom Bastianich

„Isprva sam mršavio puno brže, sad sporije - što je normalno. Zadovoljan sam što sam dosta izgubio i u stomaku, a to što mi je gornji dio trbuha naglašen, u pitanju je bruh”, otkriva veliki zaljubljenik u more, nautiku, autentičnu dalmatinsku i kontinentalnu kuhinju i ljude. Kao svestrani erudit nema mira, tako je nedavno prihvatio dva gastro projekta u Krapinsko - zagorskoj županiji, uredio biografiju svoje dugogodišnje prijateljice Lidije Matticchio Bastianich ‘Život ljubavi, obitelji i hrane‘ (nedavno objavljena), a uskoro će urediti i Lidijinu novu kuharicu na hrvatskom jeziku.

Radovan je urednik biografije Lidije Bastianich Život ljubavi, obitelji i hrane

PR

„Imam još planova, ali polako. Najvažnije mi je da imam više energije otkako sam mršaviji, zdraviji sam, puno me pitaju kako, pa eto...”, smije ovaj vječni zafrkant koji će na Lošinju, unatoč tome što ne voli vrućine i turističke gužve, plivati i guštati u omiljenoj sitnoj ribi: trljama, šparima, molima, srdelama…