Zagrebačka aktivistkinja Diana Avdić, jedno od zaštitnih lica kampanje "Ja sam kao ti‘" govori o životu transrodnih osoba u Hrvatskoj i svim predrasudama s kojima se i sama nosi otkako se autala i ušla u proces tranzicije.
Dvadesetsedmogodišnja Diana Avdić aktivistkinja je i transrodna osoba iz Zagreba koju se odnedavno može vidjeti u kampanji "Ja sam kao ti". Kampanju čiji je cilj informiranje i osvještavanje javnosti o izazovima s kojima se transrodne osobe susreću u našem društvu podržala je i naša pop ikona Severina, s kojom Diana dijeli scenu.
Diana Avdić, izvršna koordinatorica udruge KolekTIRV, bivša je studentica medicine s mnogim željama, strastima i impresivnom voljom koja na poseban način motivira ljude oko sebe. Svoju je transrodnost prepoznala u ranoj tinejdžerskoj dobi, a proces je bio bolan, težak, s mnogo izazova na putu ostvarivanja vlastite autentičnosti - početi živjeti kao žena u društvu. U tom procesu je bilo i mnogo značajne podrške, od školske psihologinje do drugih ljudi na raznim institucionalnim mjestima, a u konačnici i obitelji, primarno bake i majke.
Svoj proces je započela na prvoj godini fakulteta, upisala je studij Medicine u Zagrebu i već na samom početku od kolega nije dobila adekvatnu podršku, dok su, zanimljivo, profesori bili mnogo osvješteniji po tom pitanju. Studij je trajao i ponavljao se, dok nije zbog svog mentalnog stanja i vlastite dobrobiti odlučila raskrstiti s nepodržavajućom okolinom i potencijalnom strukom koja iz njezine vizure izgleda da se sve više "robotizira".
"Udrugu KolekTIRV osnovala je 2012. nekolicina transrodnih osoba kojima je prije svega bila želja da se transrodne osobe međusobno povežu i pomažu si u osnaživanju. Udruga je prvo krenula s grupama vršnjačke podrške, no ubrzo se intenzivno proširivalo polje djelovanja. Kroz zagovaranje prava i zdravstvene zaštite udruga se fokusirala na rad kroz sustav i državu za boljitak zajednice. KolekTIRV danas i dalje prije svega pruža vršnjačku podršku u obliku evenata za zajednicu, radionica i druženja. Fokus nam je i na zagovaranju boljih prava i zdravstvene skrbi, pratimo provođenje pravilnika, pratimo pružanje zdravstvene skrbi za transrodne osobe u HR, predlažemo unaprjeđenja. Pružamo informacije transrodnim osobama i njihovoj okolini. Provodimo različite kampanje i radimo na vidljivosti u društvu. Pružamo podršku roditeljima transrodne i rodno raznolike djece kroz susrete obitelji", objasnila je Diana Avdić.
Upravo je spomenuta udruga provela značajno istraživanje o stavovima javnosti o transrodnosti u Hrvatskoj, u suradnji s agencijom Ipsos koje opovrgava mnoge teze homo-transfobnih aktivista u Hrvatskoj. "To je prvo istraživanje u Hrvatskoj koje se bavi ovom temom i provedeno je telefonskim anketiranjem reprezentativnog uzorka odraslih građana i građanki. Rezultati ovog istraživanja pokazuju da transrodne osobe u Hrvatskoj imaju snažnu podršku za inkluziju i ravnopravnost. Većina građana podržava njihova prava i smatra da transrodnost pripada našem društvu. Istraživanje je važno za društvo jer omogućuje da vidimo da živimo u zajednici koja je spremna na prihvaćanje i suosjećanje", istaknula je Diana.
U razgovoru smo se dotaknuli i kontroverznih mitova i stigmi s kojima se zajednica transrodnih osoba gotovo pa svakodnevno mora nositi. "Mit broj 1: Jako puno ljudi se pokaje i odluči na detranziciju. Činjenica: Detranzicija je iznimno rijetka, a i kada se dogodi, često je rezultat okolnih faktora, rjeđe kajanja. Mi ne znamo ni za jedan slučaj u Hrvatskoj da se netko odlučio za detranziciju jer misli da nije transrodna osoba, odnosno da su naši stručnjaci pogriješili u procjeni. Osobe koje se odluče na detranziciju također nam se mogu obratiti za podršku, kao i stručnjacima koji su im vodili tranziciju. Mit broj 2: Ostvariti pravo na hormonsku terapiju i zahvate je jednostavno. Činjenica: Ostvarivanje prava na hormonsku terapiju i zahvate dugačak je, kompleksan i iscrpan proces koji traje godinu ili više dana. Tijekom tog razdoblja stručnjaci iz područja psihologije, psihijatrije, endokrinologije i socijalnog rada temeljito procjenjuju osobu. Ništa se ne događa preko noći", objasnila je aktivistkinja.
Prema istraživanju, gotovo 38 posto građana Hrvatske prihvatilo bi transrodnu osobu kao bliskog člana obitelji ili prijatelja, a našu sugovornicu pitamo kako joj se čini da je došlo do tog pomaka u kolektivnoj svijesti.
"Do toga je došlo kroz godine rada i vidljivosti transrodnih osoba na više razina. Nevladine organizacije, kao i naša udruga, već godinama zagovaraju prava transrodnih osoba, dostupno javno zdravstvo i jednakost. Sve više transrodnih osoba je vidljivo u medijima i javnom prostoru. Također svako "autanje" ili edukacija u vlastitoj okolini čini transrodnost bližom ljudima, jer mržnja ili strah dolaze iz neznanja. Transrodne osobe već godinama pokazuju da nisu negdje drugdje, da to nije na televiziji, već su među nama. Mislim da je to napravilo najznačajniji pomak u kolektivnoj svijesti. Mržnja, transfobija i strah dolaze iz nepoznavanja i nepoznatog, a ne istinskog stava ili mržnje. Važna je edukacija, odnosno empatija i prihvaćanje drugačijeg", kazala je Avdić, koja se često susreće s predrasudama. Među njima je, kaže, da je transrodnost mentalni poremećaj.
"Autanje je najčešći korak prije tranzicije pa bih prije savjetovala zajednici da prihvati svojeg transrodnog prijatelja, dijete, unuka. U samoj tranziciji, naravno, postoje strahovi, ali dobra informiranost, stručnjaci koji vode kroz proces i podrška učine mnogo za prevladavanje tog straha. Na kraju, tranzicija spašava živote i koliko god postoji nesigurnost, treba vjerovati procesu i učiniti najbolje za sebe", istaknula je 27-godišnjakinja.
Kulminacija kampanje "Ja sam kao ti" je dvodnevni simpozij o zdravlju transrodnih osoba u Zagrebu 8. i 9. ožujka. Ondje će govoriti vrsni međunarodni i domaći stručnjaci za zdravlje transrodnih i rodno raznolikih osoba te predstavnice i predstavnici relevantnih institucija i organizacija civilnog društva, koji aktivno djeluju u području rodne ravnopravnosti.