Goran Marković govori o izazovima na setu drame "Oče naš", čija je premijera bila na Filmskom festivalu u Torontu, i otkriva kako je baš na prvi dan snimanja postao - tata
Jednu od glavnih uloga u provokativnoj drami "Oče naš", čija je premijera bila na Međunarodnom filmskom festivalu u Torontu, tumači i hrvatski glumac Goran Marković. Razgovor i fotografiranje obavili smo nekoliko dana prije njegovog puta u Kanadu, a 40-godišnji Splićanin tada nam je otkrio da će se vjerojatno pakirati u zadnji tren, pa ga ni stres neće zaobići. No, veselio se crvenom tepihu, novinarima i holivudskim velikanima koji uvijek dolaze u Toronto - ponajviše mogućem susretu s uzorima poput Seana Penna, Denzela Washingtona i Daniela Day-Lewisa, jer zbog njih se odlučio baviti glumom. U prvijencu Gorana Stankovića, koscenarista i redatelja srpskih hit-serijala "Sablja" i "Jutro će promeniti sve", Marković igra Mionicu, staratelja u manastirskoj komuni, a snimanje mu je bilo vrlo izazovno. Odvijalo se u srpskom gradiću Knjaževcu, na samoj granici s Bugarskom, a filmska se ekipa tijekom zime svakodnevno više od sat vremena vozila do seta.
Izazovi na setu
"Bilo je hladno, prilično iscrpljujuće i teško jer se cijela radnja odvija u napuštenoj vojarni. No, s druge strane, povezao sam se sa sobom: nisam koristio mobitel, bio sam u prirodi, družio se s ovcama. Ekipa na setu bila je odlična, svi smo se zbližili i osjetilo se zajedništvo jer smo prolazili kroz isto", objašnjava Goran, koji glavnog lika Dejana uvodi u komunu gdje su metode odvikavanja od heroina sve samo ne moralno prihvatljive. Svećenik, naime, fizički kažnjava štićenike, što se temelji na stvarnim događajima. Goran kaže da se za ulogu nije pripremao obilaskom komuna, nego gledanjem videosnimaka iz tadašnjih medija, a i sam poznaje ljude koji su prošli slična mjesta za odvikavanje od droge. Rad s redateljem Stankovićem ostat će mu u lijepom sjećanju jer su se na prvu odlično razumjeli.
"Odmah sam shvatio da ćemo dobro funkcionirati, nije bilo nikakvih nesigurnosti. Jako je iskusan, a rad s glumcima mu je prirodan. Razmišlja glumački, pa bi i sam mogao biti dobar glumac ", smije se Goran, kojem to nije jedini razlog zašto će zauvijek pamtiti film "Oče naš". Naime, na dan početka snimanja, prije više od godinu i pol, prvi put je postao tata: on i supruga Tea Reić, splitska ekonomistica s kojom se vjenčao u srpnju 2022., dobili su sina. Zbog termina porođaja njegovo je sudjelovanje u filmu postalo upitno, ali na kraju je dobio tri slobodna tjedna i stigao u rodilište dočekati sina.
Najdraža uloga
"Ima godinu i sedam mjeseci i tek sad shvaćam zašto svi govore da život dobije poseban smisao kad postaneš roditelj. Sve je dobro dok je on dobro. On je jedno veselo, živo biće, uvijek znatiželjan, neprestano priča i smišlja nove igre. Najviše voli režirati: posjedne me na jedno mjesto, daje mi zadatke, a sam preuzme drugu ulogu. Tako se igramo i smijemo, svaki put iznova otkrivajući neki novi svijet", govori Goran, koji je po prirodi prilično samozatajan pa neke stvari, poput sinova imena, čuva samo za najbliže. Ni svijet društvenih mreža nije njegov prostor, pa ih tako dosta uspješno izbjegava.
"Imam samo Facebook, na kojem zapravo ništa ne objavljujem. Instagram sam pokušavao otvoriti nekoliko puta, ali svaki put bih shvatio da to jednostavno nisam ja. Na kraju bih ostao nezadovoljan i s lošim osjećajem, pa sam odlučio da neću ići protiv sebe ni pod koju cijenu", kaže glumac koji, osim što se zabavlja i šeće sa sinom, uživa u crtanju, gledanju filmova i serija, čitanju knjiga te plesu.
Promjenjiv život
"Ples je bio moja ulaznica u svijet umjetnosti. Kasnije sam se upisao u plesne klubove, a iako danas više ne plešem aktivno, uvijek to činim kod kuće ili kad osjetim da mi treba rasterećenje od stresa. Nema boljeg načina da izađeš iz glave: svi smo previše zarobljeni vlastitim mislima, a ples je savršen bijeg. Samo se krećeš bez razmišljanja što, kako ili gdje i jednostavno se prepustiš glazbi. To je osjećaj koji bi, uvjeren sam, svi trebali iskusiti", kaže Goran, poznat po ulogama u filmovima i serijama kao što su "Zvizdan", "Aleksi", "Tereza 37", "Osmi povjerenik", "Novine", "Šutnja" i "Područje bez signala". Najveći uspjeh postigao je s dramom "Sigurno mjesto" Jurja Lerotića, za koji je prije tri godine dobio nagradu za najboljeg glumca na Filmskom festivalu u švicarskom Locarnu. Inače je član splitskog HNK-a, s kojim je sudjelovao na ovogodišnjem Splitskom ljetu: tumačio je lik Marka Antonija u Shakespeareovoj drami "Julije Cezar", a sada malo pauzira od kazališta.
"Život glumca je vrlo promjenjiv. Postoje razdoblja kad snimaš ili igraš u predstavi, ali i ona kada nemaš angažmana. Trenutačno sam u tom slobodnijem periodu i u njemu istinski uživam", zaključuje Goran Marković, koji je sada najviše posvećen supruzi i sinu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....