Poznata glumica Marija Borić Jerneić, koja se nakon duge stanke vratila na male ekrane u seriji ‘Divlje pčele‘, otkriva zašto je pobjegla od gradske vreve i vratila se u rodno Zagorje te kako izgleda njezina svakodnevica sa suprugom i dvoje djece na imanju s vrtom, vinogradom i plantažom oraha
Kad mi je prošle godine stigao poziv s RTL-a za casting za njihovu novu seriju "Divlje pčele", rado sam se odazvala, ali kako nisam dobila nikakav povratni odgovor, na tu audiciju sam već pomalo i zaboravila. Ugodno sam se iznenadila kad su mi se ponovno javili te ponudili ulogu. Naime, dotad su me uvijek birali po imenu i prezimenu ili po onome što sam dotad radila, a ne putem audicije. U početku sam imala preispitivanja sama sa sobom i sa suprugom, no kod kuće smo svi zajedno odlučili da trebam prihvatiti taj angažman jer me dugo nije bilo na ekranu. Ritam snimanja mi je idealan, nije suviše naporan, što mi zbog privatnih obveza jedino i odgovara. Osim toga, posao mi je mentalna hrana. Kad radim, bolja sam osoba - kaže Marija Borić (45), koja u hit seriji RTL-a "Divlje pčele" glumi Karmelu, samosvjesnu krčmaricu na koju žene iz sela ne gledaju s odobravanjem.
"Karmela je samopouzdana žena, baš sam rekla kolegici kad smo snimale scenu da je ona jedna jako čista duša. Radnja se događa u pedesetim godinama prošlog stoljeća, a ona nema muža, raspuštenica je i vodi kavanu. Znamo da ondje ne zalaze žene, a ona je vodi. Svaki njezin pokret je pod povećalom, ona se trudi da u kavani bude red, ponekad ga nema jer gostiona je gostiona. No, Karmela drži štangu svim ženama u selu. Što je lik udaljeniji od mene, to mi je veći izazov utjeloviti ga. Volim se maskirati, istraživati i proučavati što se u to vrijeme događalo. Dajte mi zadatak i ja ću ga odraditi najbolje što mogu. Uvijek se trudim dati svoj maksimum, u okviru svojih mogućnosti", govori Marija, kojoj je život na selu dobro poznat. Naime, rođena je i odrasla u Stubičkim Toplicama, a tijekom studija preselila se u Zagreb, gdje je živjela trinaest godina. Ipak, nostalgija ju je vukla natrag u Zagorje, u koje se vratila krajem 2012. Tamo je upoznala i svog današnjeg supruga, zagorskog poduzetnika Branimira Jerneića, s kojim je dobila dvoje djece - petogodišnjeg sina i dvogodišnju kćer.
Život kao iz bajke
U rodnom kraju se, priznaje, preporodila te dodaje kako život na selu ne bi mijenjala ni za što. Život u maloj sredini za nju je blagoslov i ogroman doprinos zdravom odrastanju djece.
"Imamo kuću, vrt, plantažu oraha i vinograd. Trudimo se sve sami proizvoditi, tijekom ljeta i do kasne jeseni ujutro se probudimo i u vrtu uberemo sve što nam treba za doručak ili ručak. To je samo jedan od razloga zbog kojih je život na selu predivan", objašnjava Marija. No, otkako snima seriju, životni ritam joj se ubrzao. Čim otvori oči mora biti organizirana i disciplinirana pa se budi već oko četiri sata ujutro, kako bi stigla na šezdesetak kilometara udaljen set u zagrebačku Dubravu, točnije Jadran film gdje se snima dio serije.
"Budući da se jako rano budim, dan ranije si pripremim doručak koji mi je najvažniji obrok u danu. Najčešće su na meniju jaja na oko sa slaninom, kuhana jaja. Djeca ne konzumiraju jaja u vrtiću pa se trudim da nam to bude za doručak svako jutro. Mislim da su jaja važna za razvoj mozga, zbog toga ih jedemo svakodnevno, općenito nam je važna prehrana. Suprug probudi djecu i odvede ih u vrtić. Ja ih kad završim sa snimanjem pokupim iz vrtića i onda kreće naše zajedničko vrijeme. Radimo zaista svašta. Moj sin voli kad pravimo tijesto od brašna, soli i vode i stavljamo razne boje unutra. Cijeli stol bude zaliven vodom, ali nema veze, to je sve u svrhu zabave i druženja. Volimo zajedno kuhati, oni vole miksati palačinke, cijediti limun, razbijati jaja. Učim ih da od malih nogu moraju sudjelovati u kućanskim poslovima. Vole rutinu i, naravno, vole biti uključeni u nju. U tome stvarno uživaju", ponosna je Marija, koja se u četrdesetoj godini prvi put ostvarila kao majka, zbog čega se osjeća zahvalno, blagoslovljeno i presretno. Tri godine stariji suprug najveća joj je podrška i zajedno donose sve odluke.
Podrška supruga
"Meni je drago što smo moj suprug i ja u razdoblju dok me nije bilo na ekranima osnovali obitelj i što sam se tome mogla lijepo posvetiti. Naravno, u raznim kazalištima sam radila cijelo vrijeme", objašnjava Marija, koja je svoju djecu odlučila zaštititi od javnosti. Tek povremeno objavi njihovu fotografiju na društvenim mrežama, ali tako da im se ne vidi lice, no i to čini vrlo rijetko.
"To što sam javna osoba moj je izbor; ako oni to jednog dana požele, mi ćemo ih u tome podržati. Današnji je svijet takav da djecu moramo zaštititi, pa je naša odluka da ih ne izlažemo javnosti. Nemam ništa protiv da to netko drugi radi, ali dok se nas pita, mi ćemo nastojati svoju djecu zaštititi od toga", govori. Djeci nije dopustila ni gledanje serije u kojoj trenutačno glumi jer želi da prate sadržaj primjeren njihovoj dobi. Ponekad gledaju crtiće, ali ne na mobitelu, već na televiziji. Oboje su, ističe Marija, karakterno uporni i jasno izražavaju svoje želje. Sin je izrazito elokventan, empatičan, a kći borbena i uvijek se zalaže za sebe.
"Sin do svoje treće godine uopće nije gledao crtiće jer sam ranije pročitala da brze izmjene slika mogu utjecati na razvoj mozga i usporavati ga. Ta se informacija duboko urezala u mene i dugo sam se teško mogla opustiti po tom pitanju. Danas mu ponekad dopustim da nešto pogleda, ali sada već puno mirnije i svjesnije biram što i koliko. S druge strane, kćeri gledanje crtića uopće nije pretjerano zanimljivo; nju privlače sasvim druge aktivnosti. Najviše voli svoju malu kuhinju, pregledava povrće, igračke i sve "sastojke" koje tamo ima, što me posebno veseli jer pokazuje prirodnu znatiželju i interes za igru koja potiče maštu. U našem domu najvažnija mi je svakodnevna zdrava i kvalitetna komunikacija. Puno mi znači da djeca dobro jedu, da mirno sjede za stolom i da vrijeme obroka bude posvećeno obitelji bez lovljenja po kući i bez igračaka na stolu. Smatram da zajednički obrok mora biti svakodnevni mali obiteljski ritual i od toga ne odustajem.
U jednoj smo situaciji čak deset dana tražili daljinski koji je netko zametnuo, pa se televizija u tom razdoblju uopće nije uključivala. Istina je da se kod nas ni inače ne gleda često, upravo zbog moje želje da imamo što više komunikacije "oči u oči" i da djeca rastu u što prirodnijem okruženju. Ne želim im ništa strogo zabranjivati, moraju biti upućeni u ono što i druga djeca gledaju jer idu u vrtić, druže se i komuniciraju, ne mogu i ne smiju biti izolirani. Ali trudim se održati ravnotežu: želim da im bojice budu više u rukama nego da im oči budu prikovane za ekran. Sve u svemu, nastojim stvarati okruženje u kojem je tehnologija prisutna, ali nije dominantna; u kojem djeca odrastaju uz slobodnu igru, maštu i iskrenu obiteljsku povezanost", objašnjava Marija, koja trenutačno u matičnom kazalištu Komedija priprema predstavu "Jane Austen - uvertira", koja će zbog obnove kazališta biti izvedena u jednoj gornjogradskoj palači 16. prosinca u povodu 250. obljetnice rođenja slavne engleske spisateljice najpoznatije po romanu "Ponos i predrasude". Redateljica je Marina Pejnović, a Marija igra čak dvije uloge. Uz to, nastupa i u Histrionima u predstavi "Oko jedne hiže", kao i hit-komediji "Momačka večer" u kazalištu Komedija.
Njezini rituali
"Kad imam slobodno vrijeme za sebe, odem na pedikuru, manikuru, masažu, limfnu drenažu, kavu ili ručak s prijateljicama, ovisi o tome što u tom trenutku trebam, pa si to i priuštim. Imam podršku supruga, to mi jako puno znači, jer da nemam njegovu podršku i svoje obitelji, sve bi mi bilo puno teže. Mama mi uvijek uskače, sestre također, nećakinje koje su velike cure isto pripomognu. U ovo što radim uključena je cijela moja obitelj i zahvalna sam im na tome", zaključuje Marija.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....