Pandemija koronavirusa Covid-19 samo je ubrzala ono što se predviđalo posljednjih nekoliko godina. Netflix je postao najjači igrač u Hollywoodu. Da je netko prije deset godina rekao da će televizijski film skupiti najviše nominacija za Oscara, bio bi trajno izgnan iz tvornice snova. No, danas je to realnost. Golemih deset nominacija je pripalo drami 'Mank', koju je redatelj David Fincher snimio prema scenariju vlastitog oca Jacka Finchera o životu slavnog holivudskog scenarista Hermana J. Mankiewicza i o tome kako je napisao scenarij za 'Građanina Kanea'.
Iako su kritike za 'Manka' bile toplo-hladne, neki su ga neumjereno hvalili, ali nije nedostajalo ni onih kojima se nimalo nije svidio, veliki broj nominacija može iznenaditi samo one koji zaboravljaju da su Oscari – losanđeleška nagrada. Hollywood obožava filmove o Hollywoodu. Dovoljno je samo pogledati nekoliko godina unatrag i vidjeti kako je najboljim filmom proglašen 'Argo' u kojem su glavni likovi – holivudski filmaši.
Iako će najviše isticati 'Manka', u Netflixu nemaju razloga biti nezadovoljni ni ostalim filmovima. 'Čikaška sedmorka' dobila je šest, 'Ma Rainey: Majka Bluesa' pet, a s nominacijama su ovjenčani i 'Krhotine žene', 'Novosti iz velikog svijeta'...
Kako je Netflix postao toliko dominantan? Najjednostavniji odgovor je – novac.
Posljednjih godina online videoteka sumanuto troši novac na sadržaj, budžet im je prešao 13 milijardi dolara na godinu (op. a. samo za usporedbu budžet hrvatske kinematografije je 10-15 milijuna dolara na godinu). No, nije to jedini razlog. Hollywood se posljednjih dvadesetak godina gotovo u potpunosti okrenuo visokobudžetnim spektaklima s budžetima većim od 100 milijuna dolara, koji su kako bi opravdali ulaganje morali biti okrenuti svim gledateljima, dakle u njima najčešće nije bilo ničega posebnog. Zbog toga su zanemareni izazovni filmovi sa srednjim budžetom od 30-50 milijuna dolara, koji su tradicionalno bili najveći rizik, ali su najčešće davali i najviše oskarovskog materijala.
Upravo u tu kategoriju uletio je Netflix. Okrenuo se autorima koje ne zanimaju superherojski filmovi, osigurao im pristojan budžet i publiku diljem svijeta. Bilo je onih koji su prigovarali da film ipak pripada na veliko platni, a ne na mali ekran (čak i kada on ima dijagonalu dulju od 160 cm), no i oni su brzo ušutkani.
Još kada je došla pandemijska godina, koja je zatvorila kina diljem svijeta, Netflixu je potpuno otvoren put prema oskarovskoj dominaciji. Pogotovo u situaciji kada su holivudski studiji skrivali svoje najjače konkurente, čekajući kada će pandemija proći i kina se otvoriti, a online videoteke su požurivale svoje autore samo kako bi zadovoljili sve veći apetit brojnih gledatelja.
Da je to bio dobar recept, pokazao je Netflixov 'mlađi brat', a u budućnosti možda i najžešći konkurent, Amazon koji je također odlično prošao. Filmovi iz njegove ponude ('Zvuk metala', 'Jedna noć u Miamiju'...) osvojili su pristojnih 12 nominacija.
Znači li to da će 25. travnja, kada će biti održana dodjela Oscara, samo šefovi online videoteka otvarati šampanjac?
Ne treba se prerano kladiti. Dva filma kvare oskarovsku zabavu online videotekama – 'Zemlja nomada' i 'Minari'. Oba su zapravo 'staromodni' američki nezavisni filmovi, izazovnih tema i odličnih glumačkih ostvarenja, a, što je možda još i bitnije, nude izuzetno relevantnu opservaciju na pitanje – što je danas 'američki san'.
Naravno, kampanja je dugačka i zasad nema izrazitog favorita, ali ako se nas pita ovo će biti dobitnici oskarovske noći:
Najbolji film – 'Zemlja nomada'
Najbolji glumica – Francis McDormand ('Zemlja nomada')
Najbolji glumac - Chadwick Boseman ('Ma Rainey: Majka bluesa')
Najbolja epizodna glumica – Glenn Close ('Gorštačka elegija')
Najbolji epizodni glumac – Leslie Odom, ml. ('Jedna noć u Miamiju')
Najbolji redatelj – David Fincher ('Mank')
S posebnom pažnjom gledat ćemo ove godine i kategoriju za najbolji strani film, u kojoj je nominirana drama 'Quo vadis, Aida?' bosanskohercegovačke redateljice Jasmile Žbanić.
Još do prije mjesec dana činilo se da je „Još jedna runda” Thomasa Vinterberga siguran favorit, što je potvrđeno i trijumfom na dodjeli Europskih filmskih nagrada, no sjajan trud sarajevske redateljice i njezine ekipe, višemjesečni napor da film dođe do svakog glasača, urodio je plodom. Uz kvalitetu filma i potresnu temu o genocidu u Srebrenici, 'Quo vadis, Aida?' ima vrlo realne šanse postati drugim bosanskohercegovačkim osvajačem Oscara.
OSTALE OSKAROVSKE ZANIMLJIVOSTI
- Glenn Close postala je tek treća osoba koja je iste godine za istu ulogu nominirana i za Oscara kao najbolja epizodna glumica i za Zlatnu malinu kao najgora glumica. Nominacija za 'Gorštačku elegoiju' ujedno je osma za ovu sjajnu glumicu, čime je sustigla britanskog legendarnog glumca Petera O'Toolea po rekordnom broju nominacija bez osvojenog Oscara, ali čini bi se da bi ove godine ipak mogla slaviti.
- * Ovo je godina debitanata. Čak četiri redatelja, tri glavna glumca i dvije glavne glumice (a Carey Mulligan ima tek drugu nominaciju) su prvi put nominirani za Oscara. Time je potvrđeno da su nedavne promjene u članstvu Akademije, kada je primljen niz mlađih te rasno različitih članova, urodile plodom. Ujedno je time i otežano predvidjeti dobitnike, jer se ne zna kakav status ti debitanti imaju među Akademijinim članovima.
- * Sjajna Viola Davis srušila je još jedan rekord. Nominacija za 'Ma Rainey: Majka bluesa' joj je četvrta u karijeri, čime je postala tamnoputa glumica s najviše nominacija, ali i prva u povijesti koja ima dvije nominacije za najbolju glumicu.
- * Raznolikost se isplati. Potvrđeno je to i time što se ove godine prvi put među nominiranim najboljim glumcima nalaze i dva Azijata - Steven Yeun za ulogu u drami 'Minari' i Riz Ahmed sa 'Zvukom metala'. Ujedno je ovo prva godina s dvije žene nominirane za režiju – tu čast su dobile Chloe Zhao ('Zemlja nomada') i Emerald Fennell ('Djevojka koja obećava').