Nekad se smatralo da sindrom izgaranja ili "burnout", čiji je naziv 70-ih godina prošlog stoljeća skovao njemačko-američki psiholog Herbert Freudenberger, pogađa samo zanimanja poput liječnika, vatrogasaca i policajaca. Danas se, međutim, zna da prekomjerna emocionalna i fizička iscrpljenost poslom može obuzeti svakoga - od kućanica i nižerangiranih zaposlenika do direktora i predsjednika uprava.
Štoviše, o problemima sa sagorijevanjem javno su govorile i mnoge bogate i slavne osobe poput Lady Gage, Sandre Bullock, Selene Gomez, princa Harryja...
Stoga je druga tribina "Bez brige s Dijanom" imala naziv "Burnout - kako ustati i ne odustati". Autorica i moderatorica Dijana Čuljak ugostila je ugledne psihoterapeute, psihijatre i psihoanalitičare, dr. Hrvoja Handla i dr. Antu Bagarića, koji su stručno, otvoreno i iskreno govorili o jednom od najraširenijih sindroma današnjice - i za početak otkrili kako on još nije postao službena medicinska dijagnoza.
Kako prepoznati burnout, kako si pomoći, kako postaviti zdrave granice u poslovnom okruženju, što kad pregorimo zbog obiteljskih obaveza, kako pomoći bliskoj osobi koja je izgorjela... Samo su neka od zanimljivih pitanja na koja su domaći stručnjaci odgovarali gotovo sat i pol - i pritom iznijeli šokantne podatke o broju osoba zahvaćenih burnoutom.
"Procjene su kako čak 9,6 milijuna žena u Sjedinjenim Državama u ovom trenutku ima burnout, što bi u hrvatskim uvjetima bilo 100 tisuća. Imamo mnogo veću i težu pandemiju od covida-19, ali nemojmo dopustiti da nas to uplaši", rekao je dr. Bagarić i dodao kako čak 90 posto zdravstvenih radnika pregori, a među njima su i psihijatri.
Kako prepoznati burnout?
Dr. Hrvoje Handl je pak dao definiciju burnouta, rekavši kako je to maksimalna iscrpljenost, ogromna napetost, intolerancija na posao i silna živčanost zbog njega. Osoba koja ganja rok za rokom u nekom trenutku izgubi vlast i kontrolu nad sobom.
"Dolazi do osjećaja da zadaci koji su nam nekad bili atraktivni i zanimljivi to više nisu. Ne ispunjavaju nas. Osjećamo da nam nište ne ide, da smo preopterećeni, da je vrijeme stalo i da ga zapravo nema. Ljudi će reagirati na različite načine, ovisno o tome kako su strukturirani", objasnio je dr. Handl, ali i naglasio kako je burnout vrsta ravnoteže koju psiha poduzima da bi rekla: "Stani, dosta je!" Ali ne samo psiha već i tijelo, jer netko tko je pregorio može imati vrtoglavice, glavobolje, nesanicu, pad imuniteta, lupanje i preskakanje srca...
"Uđe u čovjeka i pojede ga, čak postoje dokazi o promjenama na mozgu. To sve "jede" naš mentalni sustav, a nismo toga svjesni. Pripisujemo ga proljetnom umoru, zimskoj pospanosti... Čovjek se privikava na to da je depresivan, da ne može spavati i da uzima lijekove, smatrajući kako je to normalno", rekao je dr. Bagarić, dodajući da takav stil života može dovesti do dramatičnih trenutaka - da se osoba jednog dana ne može dići iz kreveta. Upravo to se dogodilo i dr. Freudenbergeru, koji je shvatio da je pregorio jer nije mogao ustati iz kreveta i otići s obitelji na ljetovanje.
Ante Bagarić i Hrvoje Handl progovorili su i o elementu krivnje zbog nefunkcionalnosti uzrokovane nagomilanim i neprekidnim stresom, što je potpuno pogrešno. Umjesto toga treba potražiti stručnu pomoć jer simptomi poput kroničnog umora, smanjenja koncentracije, anksioznosti, otuđenosti i depresije mogu dovesti do toga da osoba više ne može raditi - ali ni studirati.
Šefu treba znati reći ‘ne‘
Uvaženi stručnjaci su gostima u publici odgovarali i na pitanja kako organizirati obiteljski život da ne bi došlo do burnouta, ističući važnost nezanemarivanja vlastitih potreba, postavljanja granica djeci i podršku partnera, pri čemu su ispričali i iskustva iz vlastitog života. Jednu gošću na Glorijinoj tribini je zanimalo kako se odviknuti od toga da u marketinškim agencijama (i ne samo ondje) bude normalno da zbog rokova koji su sve kraći postane uobičajeno da se radi prekovremeno i vikendima. Da se zaposlenici na svojevrstan način sjedine s burnoutom. Dr. Handl je rekao da se na seansama suočavao s ljudima koji su toliko nabrijani na posao kao da je riječ o životu i smrti.
"Događa se da ljudi na posao prenesu kompletnu intimu, sve emotivne potrebe, previše se vežu za škvadru s posla. Teško im je postaviti granicu. I šefu treba znati reći "ne", jer kad držite do sebe, stvarate prostor svog privatnog života. Šef će se možda naljutiti na vas, ali neće vam dati otkaz ako dobro radite. Uostalom, ima i drugih marketinških agencija", rekao je dr. Handl i dodao kako zreloj psihi nije bitno da uvijek bude u pravu. Rekao je i da će osobe koje vole svoj posao, pa i da rade više od osam sati, rjeđe sagorijevati. Jer, posao im je zabava i strast. S tim se slaže i jedna od gošći na tribini, poduzetnica Ana Ivančić. Nakon što je 25 godina radila u svijetu financija okrenula se modi, što također donosi određeni stres, no ona se s njim uspješno nosi. U tome su joj pomogli i stručni treninzi.
"Shvatila sam da treba izaći iz sužene perspektive i stvari gledati iz drugog kuta. Kad se perspektiva promijeni, lakše se nađe i rješenje. Osim toga, više mi se puta potvrdila istinitost izreke da u svakom zlu ima i nešto dobro, da neke naizgled loše stvari i nisu bile tako loše. Navele su me na drugi smjer i ponudile neka druga rješenja. I ovakvi paneli su vrlo korisni u osvještavanju, pogotovo da nije sramota potražiti stručnu pomoć. U suvremenom svijetu to bi nam trebalo biti poput higijene", rekla je Ana Ivančić, sretna što je i njezina kći psihologinja. Glorijinu tribinu sa zanimanjem su pratile i TV voditeljice i urednice Tončica Čeljuska, Zrinka Turalija Kurtak i Ružica Renić Andrijanić te poduzetnica Suzy Josipović Redžepagić.
"Nije lako osvijestiti se i u društvu u kojem živimo biti autentičan. Dugačak je to put. No, vratimo se Freudu koji je rekao da je zdrav čovjek onaj koji može i raditi i voljeti", zaključio je dr. Ante Bagarić.