Vršnjačka zlostavljanja problem su s kojim žive brojna djeca: svako peto dijete u Hrvatskoj je žrtva, gotovo isto toliko djece su počinitelji, svako deseto je istodobno i žrtva i počinitelj, a dio ih je u ulozi promatrača - upozorava psihologinja Ella Selak Bagarić iz Poliklinike za zaštitu djece i mladih grada Zagreba, koja je gostovala u emisiji ‘Bez brige s Dijanom’.
Nasilničko ponašanje može imati različite oblike s jednako ozbiljnim posljedicama. Osim fizičkog, verbalnog i socijalnog zlostavljanja tu je i cyberbullying, nasilje na internetu, koje je rapidno poraslo tijekom pandemije.
- Kako djeca nisu bila u školama i više su vremena provodila online, to je dovelo do tog porasta. Nažalost, mnogi odrasli i dalje nisu svjesni koliko su posljedice nasilja na internetu ozbiljne. Istraživanje naše poliklinike na 1500 učenika srednjih škola pokazalo je da čak 60 posto mladih prima i šalje seksualne eksplicitne sadržaje, koji kasnije služe kao sredstva ucjene. U ambulantu nam dolaze djeca koja podlegnu tim ucjenama i koja pošalju još eksplicitnije sadržaje iz straha, a posljedice takvog ponašanja su depresivnost, anksioznost, samoozljeđivanje, suicidalne misli... Kod cyberbullyinga jedan klik je dovoljan, a publika neograničena. Djeca su takvom nasilju izložena neprestano, a mnoga ne znaju ni tko je počinitelj jer internet omogućava anonimnost - napominje Selak Bagarić, dodajući kako su emocionalno ranjena djeca vrlo usamljena.
Povlače se u sebe, burnije reagiraju, razvijaju lošu sliku o sebi, imaju promjene u apetitu, ozbiljne emocionalne teškoće, katkad i autodestruktivno ponašanje te kasnije u životu i razne bolesti.
Vršnjačko nasilje nije dio odrastanja!
Počinitelji nasilja često su nesretna i zanemarena djeca koja također imaju dugoročne posljedice od takvog ponašanja, a promatrači pak mogu postati skloniji toleriranju agresivnog ponašanja u budućnosti.
- Roditelji ne mogu u svakom trenu imati kontrolu nad svim što se događa u djetetovu životu, ali upravo se zbog toga od najranije dobi treba razvijati odnos povjerenja i sigurnosti. Dijete mora znati da se roditelju može povjeriti i da će ga on razumjeti i zaštititi. Zbog toga treba svaki dan odvojiti vrijeme za igru i razgovor i tada pustite dijete da priča o svojim interesima i samo ga slušajte - objašnjava Ella Selak Bagarić te dodaje kako određeni broj roditelja i dalje potpuno pogrešno smatra da je vršnjačko nasilje dio odrastanja koji je djeci potreban da bi ojačala i naučila se nositi sa životnim izazovima.