Fotografski festival za one koji propituju konvencionalno shvaćanje fotografije

Organ Vida tradicionalno promišlja razne teme, od osobnih do društvenih i političkih, a kroz više izložbi, od kojih je središnja u MSU, pozornost daje umjetnicima koji propituju konvencionalno shvaćanje fotografije.

"Ovaj je festival za nas prekretnica jer ga prvi put radimo kao kustoski kolektiv, a i od ove godine održava se bijenalno", rekao je na otvorenju Lovro Japundžić iz tima kustosa, u kojemu su još Barbara Gregov, Klara Petrović, Luja Šimunović i Lea Vene.

Snježana Pintarić, ravnateljica MSU koji je partner festivala, rekla je kako njime taj zagrebački muzej ambiciozno, ali "s maskama i posebnim mjerama", otvara novu sezonu.

'Izložba je izvrsna, zanimljiva, raznolika, drugačija, ima aktualne narative, ali i pokazuje dosege današnje fotografije koja ide izvan okvira', ocijenila je Pintarić

U fokusu materijalnost slike

Ove je godine u fokusu materijalnost slike - radovi koji problematiziraju i proširuju poimanje reprezentacije, a izložba "Neodlučne slike“ višeslojno istražuje pitanje slike u digitalnom vremenu, svakodnevne vizualne komunikacije u javnom prostoru te identiteta, tijela i odnosa fikcije i stvarnosti u drugom desetljeću.

Alba Zari, umjetnica iz Bangkoka koja živi u Londonu, u svom radu "The Y" koristi fotografiju kao analitički medij i umjetnički jezik pomoću kojeg se upustila u potragu za svojim biološkim ocem.

Talijanski umjetnik Emilio Vavarella predstavio se istraživačkim fotografskim projektom "Amazon’s Stravaganza: A Personal Index of Infinite Consumption" u kojem se na različite načine preklapaju konzumerističke i arhivističke prakse pri čijoj je realizaciji koristio virtualnu asistenticu Alexu - Amazonovu umjetnu inteligenciju za glasovnu kupovinu.

Samar Al Summary je saudijska umjetnica koja živi u Beirutu, gradu kojim se i bavi u radu "Trust Beauty Bank" tako da pokušava razotkriti povijesne, ekonomske i materijalne kontekste u kojima nastaju halucinacije moći. Čitanje i prevođenje vlastitog okruženja tema je i serije "Terenski vodič“ Zhao Quiana, a ovaj put to je "Zoološki vrt br. 1: Neke retoričke strategije“ koji istražuje naše poimanje prirodnog okruženja i naše svakodnevne stvarnosti ispunjene umjetno stvorenim vizualnim sadržajem.

Na izložbi je i zagrebački umjetnik Marko Gutić Mižimakov, koji se u recitalu i vizualnom eseju "Cruising the Manifold, Disoriented", uz pomoć algoritma bavi prikazima fizičkih, gradskih queer prostora.

Projekt Indré Urbonaité "Flamingosi, izlazak Mjeseca i sandale“ skriva samu sliku, odnosno polazišne komercijalne fotografije prolaze kroz program koji prati kretanje pogleda, a svojevrsno čišćenje slike od sadržaja, baza ispoliranih fotografija spremnih za široku upotrebu javlja se kao početno mjesto u seriji Oskara Schmidta, "Liquid”.

Propitivanje rodnog identiteta - kulturno upisanih prostora i radnji - tema su serije "Konfabulacije“ Shelli Weiler, dok je tijelo, odnosno portret, za Marthu Friedu Friedel u "Éclat“ je mjesto potrage za ljepotom.

Kustosi kažu kako je odnos stvarnosti, snova, zamišljenih narativa i prošlosti preokupacija serije "Krvava naranča“ Lize Ambrossio koja skup insceniranih, nadrealnih prizora veže pod koncepcijom noćnih mora, koje nas prate kao posljedica traumi upisane u genetiku.

U MSU i tri site-specific izložbe

Uz glavnu izložbu finalista festivalska tema upotpunjena je trima, također u srijedu predstavljenima, site-specific projektima pozvanih međunarodnih umjetnika: Meriem Bennani "Misija tinejdžer/ke", Filip Custic "crno-bijelo" i Victoria Sin "Narativne refleksije o gledanju".

Fikcionalni dokumentarac marokanske umjetnica s njujorškom adresom Meriem Bennani inspiriran je tinejdžerskim filmovima, reality televizijom i web-serijama, a prateći svakodnevicu skupine učenika francuske srednje škole u Rabatu, istražuje suvremeno društvo, razlomljene identitete i kulturne razlike.

Kanadska umjetnica Victoria Sin u višekanalnoj umjetničkoj instalaciji istražuje dinamiku moći i žudnje koja se uspostavlja kroz iskustvo poistovjećivanja sa slikama, parodirajući zapadnjačke ideale ljepote.

Španjolsko-hrvatski umjetnik Filip Custic predstavlja se izložbom u dvije konceptualno različite prostorije zagrebačkog Muzeja suvremene umjetnosti koje pružaju uvid u njegovu umjetničku prošlost te formiraju svojevrsnu retrospektivu, te budućnost u kojoj središnji element postaje tehnološka skulpturalna slika koja funkcionira kao otjelotvorena inačica umjetnika. Njegova česta suradnica i posebna festivalska gošća, španjolska umjetnica Virgen Maria za otvorenje je pripremila performans.

Samostalne i skupne izložbe

Festival će do 4. listopada predstaviti još nekoliko samostalnih i skupnih izložbi.

Galerija Karas donosi izložbu Katarine Juričić "Narančasto&Plavo", na kojoj se ta fotografkinja predstavlja serijom fotografija u formi prostorne instalacije, a Galerija Miroslav Kraljević prošlogodišnjeg dobitnika nagrade Marina Viculin za izvanredna postignuća u području hrvatske fotografije Denija Horvatića, na izložbi "SCAN", s radovima na temu privatnosti u vrijeme samoizolacije.

Skupna izložba "Izvan margina", ostvarena u okviru projekta “From St. Germain to EU - 100 years of a border“, postavit će se u Galeriji Zvonimir.

U okviru popratnog programa u dvorani Urania održat će se diskurzivni program na kojem će se predstaviti radovi Katarine Juričić i Victorije Sin te izvesti performans Marka Gutića Mižimakova, piše Hina.

ČITAJTE I:

Ovo su svi čekali: Nova knjiga Elene Ferrante potvrdila koliki je to izdavački fenomen

Razgledali smo pametna rješenja dizajnera za probleme koje je nametnula Nova normalnost

Spoj tradicije i modernog doba: Lepoglavski Festival čipke seli u virtualni svijet

Na ovogodišnjem Pula film festivalu neće biti vatrometa, ali će zato filmovi biti senzacionalni