Unsplash
Unsplash

Pripremite se

Nemojte zaboraviti da koža pamti sve: Ovo morate znati kad birate kremu za zaštitu od sunca

  • 18.06.2019. u 09:07

  • Autor:
    • Ida Tomašković

Ako ste ikada izgorjeli na suncu, znate koliko to može biti bolno i opasno za kožu, koja pamti baš svako oštećenje. Koliko god da nas sa svih strana bombardiraju sa savjetima o korištenju zaštitnih krema, nekada se pogubimo među pojmovima UVA, UVB te SPF i s polica uzmemo bilo koju kremu. Kako se to ne bi događalo, razjasnile smo koliko točno i na koji način sunce utječe na našu kožu i kako si možemo osigurati najbolju zaštitu.

S dolaskom toplijih dana odmah smo bolje raspoloženi i jedva čekamo vrijeme provoditi na otvorenom. No, koliko god sunce bilo korisno za sav život na Zemlji, ono emitira i štetno zračenje koje nepovoljno utječe na našu kožu. Sigurno znate o čemu pričamo - radi se o UVA, UVB i UVC zrakama od kojih ove zadnje imaju najkraću valnu duljinu. Od njih nema opasnosti jer ih Zemljina atmosfera blokira pa niti ne stignu do naše kože. No, UVA i UVB zraka bismo se trebali čuvati tijekom cijele godine, a ne samo za ljetnih mjeseci.

Razlika između UVA i UVB zraka

Unsplash

Iako su oboje štetne, UVA i UVB zrake razlikuju se po intenzitetu. Intenzitet UVA zraka konstantan je tijekom cijelog dana, dok su UVB najjače oko podneva. One potiču stvaranje melanina koji je zaslužan za dugotrajnu preplanulost, ali mogu uzrokovati opekline i stvaraju slobodne radikale na svim razinama epidermisa. Drugim riječima, UVB zrake su te koje oštećuju naš DNK.

UVA zrake duže su od UVB zraka te zbog toga dublje prodiru u kožu. Njihovo štetno djelovanje isprva nije toliko vidljivo na koži jer ne uzrokuju opekline, ali zato dovode do raka kože, staračkih pjega i gubitka elastičnosti kože zbog ubijanja kolagena.

Što je točno SPF faktor

Oznake na proizvodima za zaštitu od sunca mogu biti zbunjujuće jer sugeriraju vrijeme koje možete provesti na suncu ako se namažete kremom s primjerice, faktorom 30. No, SPF faktor zapravo je koeficijent obrane od UV zračenja koji označava koliko puta se produljuje naša prirodna sposobnost zaštite od opeklina. Dakle, zaštita s faktorom 30 obično je puno dulja od 30 minuta.

Iako se zaštitnim kremama većina nas počne mazati tek u kasno proljeće, kada sunčevo zračenje postane jako i uplašimo se da bismo mogli izgorjeti, SPF kreme bismo trebali koristiti redovito tijekom cijele godine, čak i za oblačnih dana. Sunčeve zrake prodiru i kroz oblake, premda ih ne vidimo, kao ni oštećenja koja rade našoj koži.

Kako iskoristiti dobar učinak sunca, a izbjeći opekline

Unsplash

Kako nam sunce ipak treba za sintezu vitamina D koji je potreban za normalno funkcioniranje organizma, postavlja se pitanje kako ga dobiti dovoljno, a opet izbjeći opekline i oštećenja na koži. Dakako, uvijek možete uzimati suplemente, ali "organizacijom sunčanja" dobit ćete dovoljno ovog vitamina prirodnim putem, a opet zaštititi kožu.

Izbjegavajte dulji boravak na suncu u kritično doba dana, od 10 do 16 sati, kada je sunčevo zračenje najjače. Isto tako, potrudite se ne izgorjeti jer koža pamti svaku opeklinu. Možda vam se ništa neće dogoditi odmah, ali potencirate rizik od melanoma u kasnijim godinama. Što se tiče zaštite od sunca, koristite proizvode sa zaštitnim faktorom 15 ili više koji štite od širokog spektra UV zračenja kako biste bili potpuno sigurni.

Nadalje, ono što zaboravljamo jest zaštititi glavu i oči pa se preporučuje nositi šešire i ostala pokrivala za glavu te kvalitetne sunčane naočale s UV zaštitnim staklima. Također, vitamin D možete unositi i oralno, konzumiranjem nešto masnije ribe poput lososa, sardina, skuše, tune ili pastrve, a ima ga i u jajima, narančama, kvalitetnom mlijeku i jetricama.

I naposljetku, pratite UV indeks zračenja kako biste mogli isplanirati boravak na suncu i dodatno se zaštititi.