Dok su promatrali gomilu žaba sa zlatnim leđima u ribnjaku uz cestu u Karnataki u Indiji, skupina prirodoslovaca primijetila je nešto čudno u vezi s jednim od vodozemaca - životinja je imala sićušnu gljivu koja je izvirivala iz njenoga boka. Privuklo im je to pozornost, i to s dobrim razlogom. Kako je uopće došlo do toga da naizgled posve zdrava žaba ima gljivu na sebi, zapitali su se, jer takvo što u znanstvenoj zajednici nije viđeno. Njihov pronalazak objavljen je u siječnju u časopisu Reptilis and Amphibians.
- Kad sam prvi put vidio žabu s gljivom, bio sam zadivljen i zaintrigiran prizorom. Htio sam to dokumentirati, jer se radi o fenomenu za kojeg nikad prije nitko od nas nije čuo. Nadali smo se, jasno, da je ovo rijetkost, više devijacija nego pravilo, jer to ne može biti zdravo za žabu - rekao je Lohit Y T, stručnjak za rijeke i močvare iz Svjetske zaklade za prirodu u Indiji u Bengaluruu, piše CNN.
Vrsta, inače poznata kao Raova žaba sa zlatnim leđima (u slobodnom prijevodu) ili znanstvenog naziva Hylarana intermedia često se može naći u jugozapadnim indijskim državama Karnataka i Kerala. Žabe su male, narastu do samo 7,4 centimetra u duljinu.
Dok su prirodoslovci promatrali žabu s gljivičnom izraslinom, životinja se pomaknula od središta grančice na kojoj je sjedila do samog vrha, okrećući se i mijenjajući položaje, ali gljiva je ostala savršeno na mjestu, rekao je YT. Grupa nije dirala žabu.
Stručnjaci su ovog vodozemca otkrili u lipnju 2023. i nisu ga pokupili, tako da se ne zna ni uzrok fenomena ni sudbina žabe.
No mikolozi su, gledajući slike, kasnije identificirali gljivu koja raste iz boka žabe kao običnu kapu, dio roda Mycena, vrste gljivica koje uglavnom rastu na trulom drvu mrtvog drveća, napisali su autori u objavljenom radu. Gljiva je saprotrofni razlagač, koja obično dobiva hranjive tvari iz mrtve ili raspadajuće organske tvari - ali studija 2023. je otkrila da bi se gljiva mogla razvijati i na živim biljkama.
Studija iz 2023. dalje je sugerirala da bi se gljiva Mycena mogla razviti u simbiotski odnos sa živim biljkama ili drvećem, što znači da bi i biljka i gljiva koja raste na njoj imale koristi od tog aranžmana - gljive bi uzimale hranjive tvari i prenosile ih na biljku domaćina.
Nakon što je prvi put vidjela izvještaj o žabi s gljivom pričvršćenom za bok, Alyssa Wetterau Kaganer, suradnica u odjelu za javno zdravlje i zdravlje ekosustava na Veterinarskom koledžu Sveučilišta Cornell, istaknula je da je riječ o nečem fascinantnom.
- Gljive su dinamični organizmi koji se prilagođavaju promjenama u svojoj okolini, a uz izloženost novim potencijalnim domaćinima u različitim sredinama ili klimama mogu rasti na mjestima koja nismo prethodno očekivali - rekla je Wetterau Kaganer i dodala kako je moguće da zdrava žaba može izdržati kolonizaciju svoje kože ovom gljivom bez štetnih posljedica po njeno zdravlje.
Postoje mnoge vrste glja koje mogu zaraziti žabe, a moguće je da postoje odnosi među njima koje tek treba otkriti. Žaba sa znakovima gljivične bolesti (recimo, promijenjeno ponašanje ili oštećenje kože) obično je na samrti, no ovdje nije slučaj. No, svejedno znanstvenike ovaj slučaj zabrinjava. Slučaj žive gljive na živoj žabi je nezapamćen.
Karthikeyan Vasudevan iz Laboratorija za očuvanje ugroženih vrsta u Centru za staničnu i molekularnu biologiju u Telangani bio iznenađen otkrićem.
- Jedna od mogućnosti je da ispod kože žabe postoji mali komadić drvenastih ostataka nakon što se zaglavila u koži i iz nje izrasla gljiva - istaknuo je.
Autori će ponovno posjetiti mjesto na kojem su vidjeli vodozemca tijekom sljedeće sezone monsuna, kada je vrijeme toplo i kišovito, a žabe su najbrojnije.