Šećeri su jedan od sastojaka koji su prisutni u svakodnevnoj prehrani. Nalaze se u različitim vrstama hrane, uključujući voće i voćne sokove, med, marmelade i džemove, bezalkoholna pića i ostale slatke namirnice. Pored slatkog okusa, šećeri su također izvor energije stoga je umjerenost ključna u uživanju u slatkoj hrani.
U današnje vrijeme, šećer je najčešći osumnjičenik za višak kilograma. Smatra se da izaziva ovisnost, hiperaktivnost kod djece te da ima niz štetnih utjecaja na zdravlje. No, je li to zaista tako? U ovome tekstu ćete pronaći odgovore na neka od najčešćih pitanja vezanih uz šećer i zdravlje.
Što su zapravo šećeri? Šećeri su sastavni dijelovi ugljikohidrata. Najčešće se klasificiraju na temelju broja jedinica koje čine jednu molekulu. Glukoza, fruktoza i galaktoza se sastoje od jedne jedinice i nazivamo ih monosaharidima. Šećeri koji se sastoje od dvije jedinice zovu se disaharidima. Najpoznatiji su saharoza, koja se uobičajeno naziva šećer, a sadrži jednu molekulu glukoze i fruktoze te laktoza (mliječni šećer) koji se sastoji od galaktoze i glukoze.
…. da li je šećer uzrok prekomjerne tjelesne mase i pretilosti?
Činjenica je da sve vrste hrane i pića koje sadrže kalorije mogu doprinijeti prekomjernom unosu pa tako i hrana koja sadrži šećer. Što znači, slatka hrana i pića ako se konzumiraju u umjerenim količinama sama po sebi neće rezultirati viškom kilograma, međutim ako pretjerujemo sa slatkim i općenito unosimo više kalorija iz svih namirnica u odnosu na naše potrebe, to će se sigurno vidjeti na našem struku. Stoga je vrlo važno pridržavati se općenitih savjeta za pravilnu prehranu, što znači da trebamo birati hranu iz različitih grupa namirnica u količini koja odgovara našim potrebama, a kako bismo održali poželjnu tjelesnu masu kalorijski unos treba biti jednak kalorijama koje trošimo za normalno funkcioniranje organizma i tjelesnu aktivnost.
Prekomjerna tjelesna masa i pretilost su kompleksna stanja koja nastaju pod različitim utjecajima i malo je vjerojatno da pojedina hrana ili skupina namirnica može biti jedini uzrok. Čak i kada govorimo o bezalkoholnim pićima koja sadrže šećer i koja se često prozivaju kao uzročnikom debljine, ne postoje dokazi koji bi upućivali na vezu između konzumacije bezalkoholnih pića i povećenja tjelesne mase što je zaključak opsežnog pregleda znanstvene literature koji je provela Europska Agencija za sigurnost hrane.
Bitno je zapamtiti da se sve namirnice mogu konzumirati u sklopu pravilne, uravnotežene prehrane i količinama koje odgovaraju našim osobnim potrebama, što znači da je šećer i namirnice koje sadrže šećer potrebno konzumirati umjereno. Vrlo važno je podsjetiti i na ulogu redovite tjelesne aktivnosti u očuvanju zdravlja te sprječavanju bolesti kao i za regulaciju tjelesne težine.
Jeste li znali…
… da prirodno prisutni šećeri nisu zdraviji od dodanih (slobodnih) šećera?
Šećeri se ponekad označavaju kao „prirodni“ ili „dodani“ i ti se izrazi dovode u vezu sa „više ili manje zdravim šećerima“, no neispravno je označavati šećere na taj način. Radi se o tome da su dodani šećeri dobiveni ili proizvedeni iz prirodnih izvora, primjerice glukoza ili fruktoza iz meda ili povrća, laktoza iz mlijeka i mliječnih proizvoda, saharoza iz voća, šećerne trske ili šećerne repe. To znači da je struktura svih šećera ista, neovisno o tome je li npr. prisutna prirodno u voću ili dodana prilikom pečenja kolača.
… da nije moguće biti ovisan o pojedinoj hrani?
Stručnjaci se slažu da ovisnost o pojedinoj komponenti hrane kao što je šećer najvjerojatnije ne postoji, ali sasvim sigurno postoji ovisnost o jedenju.
…da šećer ne izaziva hiperaktivnost?
Mnogi roditelji vjeruju da šećer doprinosi hiperaktivnosti kod djece, međutim za tu tvrdnju ne postoje znanstveni dokazi. S druge strane ova asocijacija je duboko ukorijenjena u uvjerenjima roditelja. Kao što je pokazala jedna studija, roditelji djece kojima je rečeno da su njihova djeca pila sokove koji sadrže šećer su ocijenili ponašanje svoje djece hiperaktivnijim dok su djeca u stvari pila pića koja nisu sadržavala šećer.
… da je šećer glavna hrana za naš mozak i naše mišiće?
Ugljikohidrati imaju važnu ulogu u našem tijelu, a naš je mozak ovisan o stalnom dotoku glukoze iz krvotoka. Mozak odraslog čovjeka koristi oko 140 grama glukoze dnevno, što može iznositi do polovice ukupnog dnevnog unosa ugljikohidrata. Postoji nekoliko studija koje su pokazale da je unos hrane bogate ugljikohidratima ili pića koja sadrže šećer povezan s poboljšanjem pamćenja, reagiranja na podražaje, koncentracije i drugih mentalnih funkcija te da smanjuje osjećaj umora.
… da šećer ne uzrokuje dijabetes??
Dijabetes tipa 2 ima snažnu genetsku podlogu, a njegovi su simptomi povezani s dobi, pretilošću, posebno u predjelu trbuha, nedostatkom tjelesne aktivnosti i nepravilnom prehranom. Ne postoji uzročno poslijedična povezanost između ukupmog unosa šećera ili pojedinih vrsta šećera i nastanka dijabetesa, a danas je umjeren unos šećera, kao dijela uravnotežene prehrane, dozvoljen u planu prehrane dijabetičara koji svoju bolest drže pod kontrolom.
… da nije moguće biti ovisan o pojedinoj hrani?
Iako se ovisnost o hrani često navodi kao uzrok povećanja slučajeva pretilosti, znanstvena istraživanja otkrila su da osobe s prekomjernom tjelesnom težinom ne pokazuju bihevioralne ili neurobiološke znakove karakteristične za ovisnost. Vjeruje se da važnu ulogu u većini osoba koje su sklone prejedanju ima okolina, odnosno dostupnost prijatne i ukusne hrane i pića, te snažna kultura konzumacije hrane koja potiče prejedanje.
%CODE1%