Premda se dugo vremena vjerovalo da je koralj cvijet sposoban da se okameni izvan vode, riječ je o polipu, cjevastoj životinji jednostavne građe koja ispušta vapnenastu tvar te tako formira koraljne grane. "Postoji oko šest tisuća registriranih vrsta koje su podijeljene u 150 porodica, no najcjenjeniji su koralji iz Sredozemnog te, posebice, iz Jadranskog mora, koji rastu na dubini od pedeset do sto metara" - kaže Irena Kaštela, vlasnica korčulanske trgovine Coral Shop Irena, koja nakit izrađuje isključivo od jadranskih koralja - crvenih, narančastih, ružičastih i bijelih.
Jadranski koralj je najkvalitetniji, stoga i najskuplji, a postoji oko 56 vrsta. Cijena ovisi o nekoliko parametara: boji (nekada je vrijedilo da što je koralj tamnije crvene boje, to je skuplji, a sada su na cijeni narančasti) i obradi – okrugle perle su najskuplje, premda se sve više koriste one valjkastog oblika, a bitno je i iz kojeg je dijela grane (baza je najcjenjenija). No, tržište je danas preplavljeno imitacijama, obojenim perlama od stakla i bijelog tropskog koralja, koje laik vrlo teško može razlikovati od jadranskih koralja pa Irena Kaštela preporučuje da se nakit kupuje u specijaliziranim trgovinama koje će im, osim računa, izdati i pravovaljani, ispravno ispunjen certifikat.
Osim koralja s Mediterana, u proizvodnji nakita koriste se i tropski koralji. "Dok koralji u Jadranu rastu prema dolje, ovješeni s kamene podloge, i trebaju se izroniti, tropski rastu uvis na dubinama od samo šest do deset metara pa se vade mrežom. Mogu biti ružičaste i bijele boje, no i crni, plavi i zlatni", kaže Lukrecija Schwarz, vlasnica trgovine Coral Shop u Hvaru. No, bez obzira na to odakle potječu, postupak dobivanja nakita je poprilično složen.
"Potrebno je čišćenje od gornjeg pokrova da bi se došlo do crvene boje, rezanje, oblikovanje u razne oblike, bušenje ili graviranje i završno poliranje, jer koralj nije prirodno sjajan", kaže Anja Mučić koja s Vittorijem Ceccarinijem ima trgovinu Clara Stones u Dubrovniku, gdje se može prisustvovati prezentaciji obrade koralja.
Osim jadranskog, koristi se japanski, to jest pacifički koralj, koji raste uz obale Japana, Tajvana i u blizini Havaja. Oni mogu biti bijeli, ružičasti te narančastocrveni, ali je karakteristično da uvijek imaju bijelu ‘venu’. Rastu u dubinama većim od 200 metara i imaju puno deblje i veće grane, zbog čega ga je moguće gravirati.
DOBRO JE ZNATI
• Koralji su građeni od kalcijevog karbonata pa su se nekoć drobili u prah i konzumirali za jačanje kostiju, a i danas postoje preparati od takozvanog koraljnog kalcija.
• Tradicija koraljarstva je duga i u Hrvatskoj, iako se nije razvila tradicija obrade, već samo vađenja - za što su dugo imali dozvole jedino Zlarinjani, koji su ih vadili po cijelom Jadranu.
• Koralji su organska tvar pa im šteti izloženost sunčevoj svjetlosti, toploj i morskoj vodi, a ne smiju doći ni u kontakt s parfemima i kozmetičkim preparatima - jer pobijele.
KAKO PREPOZNATI PRAVE KORALJE
• Obojeni bijeli pacifički koralji ili staklene perle koje se prodaju kao jadranski koralji pustit će boju kad se namoče. No, danas je tržište lažnjaka toliko razvijeno da se premazuju voskom pa je laiku gotovo nemoguće uočiti razliku. Certifikat je, stoga, jedini pravi dokaz porijekla.
• Certifikat mora sadržavati ime i adresu, pečat i potpis vlasnika obrta, garantni list te specifikaciju o vrsti i težini koralja odobrenu od Državnog zavoda za mjeriteljstvo u Zagrebu ili Splitu.
Pripremila Ivana Pavić