VEDRAN PETEH/CROPIX
Mlada aktivistica

Dirljiva priča Marte Divjak: ‘Moja prva sjećanja su moji roditelji. Sretna sam što sam uspjela postati nečije dijete‘

S 3,5 godine došla je u svoju obitelj, kaže moglo je to i brže, ali moglo je i nikad - kao što mnoga djeca zapnu u sustavu socijalne skrbi i birokracije - baš zato svi trebamo pomoći njima koji nemaju svoj glas.

Aktivistica Marta Divjak, djevojka koja stoji iza inicijative "Moramo vam nešto reći" proteklog je tjedna bila na sastanku sa samim vrhom Vlade. U svjetlu događaja koji su potresli Hrvatsku, smrti dvogodišnje djevojčice Nikol zato što je vraćena u biološku obitelj unatoč njihovom nasilnom ponašanju - Marta i njena kolegica Antonija Skender imale su štošta za reći vladajućima.

Kao posvojeno dijete, čiji su roditelji bivša ministrica Blaženka Divjak i njen suprug Tomislav, Marta iz prve ruke može posvjedočiti koliko je bitno djeci bez odgovarajuće roditeljske skrbi omogućiti obitelj. Na sastanku s premijerom Andrejom Plenkovićem, ministrom Josipom Aladrovićem i njihovim savjetnicima, Marta i Antonija predale su napismeno svoj plan od devet točaka. "Zadovoljne smo, da. A što se tiče obećanja... Oni su profesionalni političari, pa s njima treba oprezno. Tražile smo očitovanja, oko akcija po naših devet točaka koje smo im predale napismeno. Vidjet ćemo za tri tjedna, oni tvrde da kreću s promjenama. Iskreno se nadamo pozitivnom odgovoru i da će obećanje ispuniti. Ne zbog nas, već zbog djece koja nemaju glas. Naravno, svi trebamo biti svjesni da za konkretnu, suštinsku reformu treba pet do deset godina rada. Bitno je da krenemo s promjenama kako bi smanjili šanse za tragične slučajeve poput smrti djevojčice", ispričala je Marta Divjak u razgovoru za Gloria.hr.

image
Marta Divjak i Antonija Skender nakon ovotjednog sastanka s predstavnicima Vlade.
TOMISLAV KRISTO/CROPIX

Napomenula je da su ona i kolegica Skender spremne na maraton - te da ne misle odustati. Također nam je objasnila i što je po njoj najhitnije - jednom kada se uđe u mijenjanje sustava.

Čitajte i: Nakon sastanka s Martom Divjak i Antonijom Skender, ministar obećao: ‘Mijenjat ćemo zakon i relaksirati udomljavanje‘

"Definitivno brže oduzimanje roditeljskih prava kod roditelja koji evidentno zlostavljaju djecu, trebalo bi to zakonski urediti. Ukoliko se obitelj ne dovede u red u najviše godinu dana, oduzimaju im se roditeljska prava i djetetu se može pružiti život kakav zaista zaslužuje. Jer ako se biološkim roditeljima dijete oduzme tek nakon što je provelo osam godina u sustavu, to predstavlja probleme za dijete. Dijete prvo i osnovno zaslužuje svoju obitelj, konkretnu obitelj koja bude uvijek tu za njega, a drugo rijetko koji potencijalni posvojitelj želi starije dijete. Eto mene su moji roditelji željeli posvojiti iako sam prešla tri godine, ali ima puno posvojitelja koji traže isključivo bebe", obajsnila je Marta.

image
Marta s mamom Blaženkom Divjak, nekoliko dana nakon posvajanja.
PRIVATNI ALBUM

Uz to će se sve, kaže, nadovezati i brže posvajanje - nema smisla da dijete čeka birokratske procedure i tako razvija traume za cijeli život, jer su prve tri godine života djece formativne za cijeli život.

Pate i djeca i potencijalni roditelji

"Niti ima smisla da potencijalni posvojitelj bude na čekanju godinama umjesto da se čim prije oblikuje obitelj. Kad bi se djeca brže posvajala, bilo bi i manje potrebe za domovima i udomiteljskim obiteljima. Idealno bi bilo kad ne bi bilo potrebe za smještajem djece u institucije, već kod udomitelja i posvojitelja. Država i birokracija umanjuju šanse za sretno djetinjstvo. Nadamo se da su ministar Aladrović i premijer Plenković shvatili koliko je ozbiljna situacija i da ćemo poboljšati sustav koji puca po šavovima - nešto što mi kao inicijativa i druge udruge i pojedinci koji razumiju ovaj sustav vidimo već godinama, a sad je vidio i ostatak naroda", rekla je Marta Divjak.

Budući da je ova mlada djevojka i sama prošla iskustvo posvojenja, može posvjedočiti kako je to izgledalo njoj, odnosno njezinim roditeljima.

Čitajte i: Promjene - hitno! ‘Djecu se tjera na život i susrete s nasilnicima čak i kad ona to ne žele, kad su počinjena najteža djela!‘

Čitajte i: Osobno iskustvo i viđenje slavnog reportera: ‘Zbog favoriziranja bioloških roditelja, mnoga djeca odrastaju bez šanse!‘

"Moji roditelji su krenuli u proces posvajanja prije nešto više od 20 godina, a čekali su me tri i pol godine, a i ja sam tako dugo bila u sustavu socijale. Predugo i nepotrebno", kazala je. U svoju obitelj stigla je kao djevojčica, no, kaže nam nema sjećanja na period prije doma Divjakovih, ne sjća se boravka u domu, a niti susreta sa socijalnim radnicima.

image
Šestogodišnja Marta s mamom na Sljemenu.
PRIVATNI ALBUM

"Moja prva sjećanja su moji roditelji. Ako pitate zbog socijalnih radnika i trenutne averzije prema njima... Ne, moja je bila kul na sreću, ipak je spojila bračni par i mene. Mama veli da se jako trudila, iako se tužila na puno pravnih i birokratskih prepreka", kazala je Marta.

Prve tri su najvažnije

Iako se Martina priča sretno završila, kaže, moglo je to i mnogo bolje i brže. "To što sam čekala tri i pol godine i dalje nije neka sreća, ali sam sretna, jer sam ipak uspjela postati nečije dijete. Potrebe djeteta, kojima roditelji odgovaraju tijekom ranog razvoja, čine osnovu za više razine emocionalnih, socijalnih i intelektualnih sposobnosti te je stoga socioemocionalni razvoj, u prvim godinama, od presudnog značaja. U najranijoj dobi se uspostavlja snažan emocionalni odnos između djeteta i roditelja, koji je za ovu dob primaran i u kojemu su ove emocionalni odnosi ključni za djetetov psihički razvoj", svjedoči Divjak.

Svog prvog dana u obitelji Divjak još uvijek se sjeća, a ispričala ga je u razgovoru za magazin Gloria. "Sjećam se da je mama skuhala čaj, a tata je napuhao veliku loptu za plažu. Mama mi je rekla: “Mi smo sad tvoji mama i tata”. I to je bilo to: srce mi se smirilo, a tijelo obuzela toplina i sigurnost. Drugi dan je došao moj deda Branko Divjak. Sjedila sam na uredskom stolcu i vrtjela se na njemu, a deda je ušetao u dnevnu sobu u odijelu s kravatom, kao pravi gospodin, što i jest. Došao je u posjet svojoj prvoj unuci s najvećim buketom crvenih ruža i širokim osmijehom. I dandanas kad se sjetim te scene oči mi se napune suzama, sretnim suzama. Tada sam osjetila da tu istinski pripadam", ispričala je Marta.

Čitajte i: Digla glas za napuštenu djecu u domovima! Marta Divjak u naručje majke, ministrice Blaženke, stigla s tri godine

Kako bi što više djece u životu dobilo obitelj, baš kao što je ona dobila, najlakše će se postići ako se biološkim obiteljima oduzmu roditeljska prava - naravno ako se donese profesionalna odluka da djetetu nije mjesto s biološkim roditeljima.

"Socijalni radnici ne bi trebali donositi osobne odluke, već profesionalne, jer biološka obitelj nije uvijek najbolja opcija za dijete. Nema prostora za više pogrešaka bioloških roditelja jer djetinjstvo definira dijete. Ali i jači sustav nenajavljen kontrole rada centara, jer je sad to dobrim dijelom na komorama socijalnih radnika ili psihologa pa ministarstvo pere ruke od kontrole.

image
Marta Divjak i Antonija Skender
VEDRAN PETEH/CROPIX

Djeca bez odgovarajuće skrbi trebaju biti vidljiva ne samo ljudima koji vode ovu državu nego i cjelokupnom stanovništvu. Mlada aktivistica kaže da se narod sjeti djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi tek kada se dogodi neka tragedija ili za Božić kad se većina odluči donirati poklone. Također, smatra Marta, mediji bi trebali češće pisati o posvajanju i udomljavanju i to na edukativan način.

"Voljela bih kad bi roditelji koji nisu spremni ili sposobni brinuti o djetetu, ako nemaju mogućnosti i ne vide izlaz da se dobrovoljno odreknu djeteta. Naprimjer, voljela bi da se je biološka majka djevojčice koja je umrla odrekla roditeljskih prava odmah po njezinom rođenju kada je odnijela u centar. To dijete bi lakše 'našlo' put do svoje obitelji koja će joj biti adekvatna i topla obitelj. Gdje će bezbrižno moći biti dijete koje se razvija i ima prostora iskoristiti svoj puni potencijal", zaključila je Marta Divjak.

Linker
27. studeni 2021 21:19