Nakon što se shvatilo da GLP-1 lijekovi namijenjeni dijabetičarima mogu jako pomoći i s gubitkom kilograma - više ništa nije isto. Tektonske promjene ne očekuju se samo na zdravstvenom području, već i na društveno-kulturološkom. Tako je i pitanje hoće li mršavost, koja je dosad, unatoč silnim naporima body positivity pokreta, bila imperativ ljepote, to i ostati. Jedna od osoba koja je postavila to pitanje je doktorandica engleske književnosti, Nina King, koja je na tu temu snimila viralan video na TikToku skupivši više od 6,6 milijuna pregleda. Nina se, u svjetlu sve veće popularizacije Ozempica i sličnih lijekova, zapitala hoće li, zbog činjenice da je danas puno lakše postići vitko tijelo, nastupiti fenomen poznat kao "snobovski učinak".

Naime, u trenutku kada nešto postane široko dostupno, potražnja za tim među bogatima opada. Zbog toga doktorandica smatra da će povećana dostupnost GLP-1 lijekova dovesti do potpune promjene suvremenih standarda ljepote, a kako bi to što jasnije ilustrirala, povukla je paralelu s trgovinom začina u 17. stoljeću.

Trgovina začina

U začinima, koji su dolazili iz dalekih krajeva, isprva su u Europi uživali samo bogati, ali jednom kad su začini postali dostupni širokim masama, začinjena hrana postala je svakodnevica nižih slojeva, dok su se više klase okrenule drugim prioritetima, poput održavanja hrane toplom. Slično tome, dodaje, kad je hrane bilo malo, poželjna je bila punašna građa kao znak bogatstva.

Danas, u svijetu pristupačne, visokokalorične prerađene hrane, objašnjava Nina, mršavost je postala znak prestiža zbog troškova članarina u teretanama, nutricionista i organske hrane. No, ako prestane biti statusni simbol, hoće li onda i mršavost prestati biti nedostižni ideal?

Ljudska opsjednutost vlastitim izgledom, iako tako možda djeluje, nije plod 20. i 21. stoljeća, kao ni pojave društvenih mreža, novina i televizije. Već su se krajem 19. stoljeća engleski prerafaeliti bavili ovom problematikom, osvrćući se na činjenicu da jedina osoba za koju nikad nećemo znati kako točno izgleda, smo mi sami. Koliko god se trudili uloviti iz svih kutova, s pomoću kamera, ogledala i selfija, nikad nismo sto posto sigurni u to da gledamo vjerodostojan prikaz našeg tijela. Otvara se tako velik prostor za razne nesigurnosti koje nerealni standardi ljepote samo pogoršavaju.

Promjena paradigme

Idealno žensko tijelo kroz godine se mijenjalo, pa je tako posljednja velika promjena bila kad je brza, visokokalorična i jeftina hrana stupila na scenu. U kombinaciji s rastom cijena zdrave hrane, debljina se počela vezivati uz one manje imućne. I tako je u 20. stoljeću mršavost postala imperativ ljepote.

Ali, više nije dovoljno biti mršav, već je potrebno biti utegnut, mišićav, blistave kože i njegovanog prirodnog izgleda. Sve su to stvari koje je doista teško postići te za koje ne postoji magična tableta (injekcija). Potrebno je uložiti novac ne samo u redovite treninge, već i u raznovrsnu prehranu, kvalitetne kreme i skupe tretmane koji su sve osim lako dostižni. No, uz novac, najskuplja valuta u modernom svijetu je vrijeme.

Stoga, gotovo pa je sigurno da će novi standard ljepote iziskivati trošenje i tog, najvrjednijeg resursa. No, što točno očekivati i kakve će to posljedice uopće imati ne samo na društvo i pop kulturu, već i na kapitalizam u kojem cijele industrije počivaju na samoj ideji postizanja mršavog, "idealnog" izgleda?

Povratak plastičarima?

Cortez Pagan iz časopisa "The Science Survey" smatra da postoji mogućnost da će se slika mršavosti i dalje forsirati u javnosti, barem dok ne prođe razdoblje prilagodbe na novi imperativ. Preostale spekulacije usmjerava na dodatni mogući rast popularnosti estetske kirurgije.

Istu tezu povlači i mlada doktorandica Nina King, dok ona pak ističe da dolazak Ozempica i sličnih lijekova direktno utječe na porast estetskih zahvata za uklanjanje opuštene kože ili nepravilnih kontura. Naime, jedna od zaista neželjenih nuspojava ovog lijeka jest gubitak mišićne mase te općenito nagli gubitak viška kilograma koji koža ne uspijeva pratiti na vrijeme. Stoga se poseže za zahvatima poput abdominoplastike (zatezanje kože trbuha) i brahioplastike (zatezanje kože nadlaktica).

Istovremeno dolazi do gubljenja volumena u licu, zbog čega dolazi do više bora i opuštene, obješene kože, što se rješava s ekstenzivnim postupkom - faceliftom, a koji je ponovno postao iznimno popularan. Samo u posljednjih nekoliko mjeseci, vidjeli smo tako doslovno nova lica poznatih kao što su Kris Jenner, Anne Hathaway i Lindsay Lohan. Možda je facelift nova mršavost? Ili mišićavo, utrenirano tijelo? Tko zna? U svakom slučaju, što god nas dočekalo u budućnosti, jedno je vrlo vjerojatno - nastavit ćemo težiti nedostižnome - barem sve dok ne postane dostižno.