U Muzeju suvremene umjetnosti možete učiniti svijet boljim mjestom

U svibnju je u Muzeju suvremene umjetnosti Zagreb otvorena velika retrospektivna i participativna izložba "Činiti svijet boljim mjestom" jedne od ključnih hrvatskih umjetnica društveno angažirane prakse Andreje Kulunčić. Postavljena u suradnji s kustosicom Martinom Munivranom, izložba je strukturirana u pet tematskih cjelina: feminizam, trauma, migracija, samoorganizacija i analiza umjetničke metodologije. Izložbeni prostor nije zamišljen samo kao prostor prikaza, već i kao živo mjesto susreta, razmjene i stvaranja. Program traje cijelo vrijeme izložbe otvorene do 10. listopada ove godine, i uključuje radionice, razgovore i zajednička okupljanja koje vodi kustosica Renata Filčić, uz sudjelovanje umjetnice i brojnih suradnika i posjetitelja.

PRESS

Antispomenik 850 žena za 850 žena – sjećanje na žene iz logora Golog otoka i Svetog Grgura

Posebno snažan segment izložbe čini radionica 850 žena za 850 žena, posvećena ženama koje su između 1950. i 1956. bile zatočene u političkim logorima. Polaznice izrađuju glinene figurice – svaka posvećena jednoj od zatočenica – stvarajući kolektivni antispomenik zaboravljenim traumama. Projekt je nastao u suradnji s antropologinjom Renatom Jambrešić Kirin i psihoterapeutkinjom Dubravkom Stijačić.

„Police postupno punimo novim figuricama, nastalim pažljivom obradom gline od strane posjetitelja i potom ispečenima. Izložbu čine brojni dugotrajni, tihi procesi koji oku možda nisu vidljivi, ali na jednostavan i snažan način prenose važnost odabrane teme,“ istaknula je Renata Filčić, kustosica i voditeljica izložbenih programa.

Radionica ne zahtijeva prethodno iskustvo s glinom. Sudjelovanje je besplatno uz ulaznicu, a održava se 24. lipnja te 1., 8. i 15. srpnja u 17 sati.

Muzejski vrt – zajednička briga za živi prostor

Muzejski vrt, također dio izložbe, aktiviran je još u ožujku i svakim danom sve više postaje prostor susreta i zajedničkog djelovanja. U njegovu realizaciju uključeni su građani, susjedi i posjetitelji, a aktivnosti vodi krajobrazna arhitektica i permakulturašica Petra Pavleka.

„S okupljanjem brižnih vrtlaraca započeli smo u veljači, pridružili su nam se umirovljenici, mlade ekonomistice, marketinški stručnjaci, poneka znanstvenica svi povezani željom da biljke ožive cijeli muzej, izvana i iznutra. Još uvijek smo suzdržani s branjem, kao da vjerujemo da će bolje rasti ako ih ne diramo ta obzirna, tankoćutna psiha našeg mentaliteta vidljiva je i u ovom projektu. No, biljke kao most između publike i institucije, uz zajedničku brigu za nešto krhko, pomažu nam da prevladamo razlike i pronađemo podršku u onome što nas povezuje,“ opisala je atmosferu Muzejskog vrta Renata Filčić koja kaže, kako Andrejina izložba funkcionira i kao prostor zalječenja.

PRESS

Otvorena vrtna druženja održat će se 26. lipnja i 17. srpnja. Predavanje agronoma dr. Miroslava Poje Terapijski potencijal biljnog svijeta održat će se 10. srpnja u 18 sati, dodatno proširujući temu zajedništva kroz prirodu.

PRESS

Javanski gamelan – glazba kao zajednički jezik

Izložbeni program obogaćen je, među ostalim, i radionicama javanskog gamelana – tradicionalnog orkestra brončanih udaraljki, nastalom u suradnji s indonezijskom i filipinskom zajednicom u Zagrebu. Gamelan se svira sjedeći, bez notnog zapisa i dirigenta, što sudionicima pruža jedinstven uvid u kolektivni glazbeni proces.

PRESS

„Jednako kao i s radionicom 850 žena za 850 žena, sudjelovanje u gamelanu, autentičnom izrazu indonezijske kulture, ima izuzetno terapeutsku funkciju, koliko zbog zajedničkog muziciranja, toliko i zbog brojnih zvukova udaraljki, gongova koji kreiraju fantastičnu atmosferu u kojoj pojedini posjetitelji sudjeluju gotovo svakog subotnjeg popodneva,“ približila je kustosica Renata Filčić jedan od najpopularnijih izložbenih programa.

Radionicama se može pristupiti i bez glazbenog predznanja, pa čak i pasivno – slušanjem. Održavaju se 28. lipnja te 5., 12. i 19. srpnja, od 16 do 18 sati.