Ruralni Klis do prije je nekoliko godina bio poznat po srednjovjekovnoj utvrdi i golemim klisurama po kojima je to naselje u splitskom zaleđu i dobilo ime. No, danas se s razlogom zove najljepšim parkom Dalmacije. Jer u tamošnjem zaseoku Mihovilovići raste jedinstvena botanička zbirka - čini je čak petstotinjak vrsta različitog bilja, među kojima su i neki endemski primjerci, poput biokovskog zvonca i velebitske degenije.
Tu miomirisnu oazu uzgojili su supružnici iz Splita Melita i Andrija Polić kojima je hortikultura velika strast.
Ljubav prema bilju oboma nam je u genima. Melita dolazi iz poljoprivredničke obitelji s otoka Mljeta koja već generacijama uzgaja masline, razne voćke te cvijeće. A vrt mog djeda u sklopu naše obiteljske kuće u Kaštel Starom godinama je osvajao nagrade kao najljepši kaštelanski zeleni kutak - govori Andrija Polić (50), koji je po zanimanju sanitarni inspektor.
Melita Polić (45) predaje hrvatski jezik i književnost u jednoj splitskoj srednjoj školi, a zadnjih dvanaest godina zajedno sa suprugom vodi obiteljsku tvrtku za proizvodnju delikatesnih proizvoda i prirodne kozmetike Stella Croatica - zahvaljujući kojoj su i došli na ideju o njihovom etno-agro parku.
- U Mihovilovićima je sjedište naše tvrtke. Kad smo tek počeli dolaziti, ovaj je zaselak bio pomalo zaboravljen, iako je od Splita udaljen samo dvadesetak kilometara. Muž i ja smo se odmah zaljubili u Klis. Prije šest godina ovdje smo sagradili etno selo koje je zoran prikaz nekadašnjeg dalmatinskog života. I u sklopu sela je mali vrt s povrćem i začinima jer je nekoć svako seosko domaćinstvo uzgajalo vlastitu zelenjavu - tumači Melita.
Polićeva čarobna “livada”, čiji je izgled također nadahnut starim dalmatinskim vrtovima s kamenjarima, proteže se na više od 10 tisuća metara četvornih i danas je najveća takva botanička zbirka u Hrvatskoj. Prvu sadnicu posadili su još 2013., a u njegovom stvaranju pomogao im je tim zagrebačkog Botaničkog vrta s Biološkog odsjeka PMF-a u čijem je laboratoriju uzgojen veliki dio vrsta. Ostatak je pak iz domaćih rasadnika diljem Dalmacije, s obzirom na to da je sve bilje autohtono.
Andrija Polić ističe da među sjemenjem imaju primjerke stare i po nekoliko stotina godina. Primjerice sjeme za raštiku donijela je Melita s Mljeta gdje se to zeljasto mediteransko povrće uzgaja od pamtivijeka.
- Park je podijeljen u tri osnovna sektora. Tako imamo gredice s poljoprivrednim kulturama kao što su raštika, rajčice, luk..., drugi je zbirka samoniklog bilja, među koje spadaju začini i ljekovite vrste, a treći dio je takozvana kamenjara - kaže Andrija, dodajući da su on i Melita najponosniji na kamenjaru jer je riječ o zajednici endemskih biljaka.
U njihovom vrtu raste dvanaest endema primorske Hrvatske, od kojih su najpoznatija velebitska degenija, dubrovačka zečina te Andriji omiljeno biokovsko zvonce, s prekrasnim ljubičastim cvijetom.
- U našoj zbirci je i najrjeđa endemska biljka, primorski žilj, koji još raste samo na jednoj plaži na Mljetu. Posadili smo ga prije tri godine, no nismo bili sigurni hoće li se primiti jer je vrlo osjetljiv. Pripada porodici ljiljana i ne podnosi dobro hladnoću, tako da ga tijekom zime unosimo u zatvoreni prostor. Žuta velebitska degenija, osim u našem parku, može se još jedino vidjeti na Velebitu te na Zavižanu - ističe Andrija Polić.
Prije dvije godine supružnici su svoj park obogatili i smiljem, zbog kojeg je zaselak Mihovilovići trenutačno najmirisniji dio Klisa.
Čitajte i: Svi su ludi za terrazzo uzorkom: Splićanka Petra izrađuje statement ukrase za dom koje želimo odmah
- Nedavno smo prvi put zasadili peruniku koja je hrvatski nacionalni cvijet među vrstama irisa - govori Melita Polić.
- Osobno jako volim samonikle orhideje koje su dosta zahtjevne za održavanje, a osobito se teško presađuju. U našem ih vrtu imamo čak devet vrsta. Dakako, suprug i ja imamo pomoć oko održavanja parka, u kojem vrijeme vole provoditi i naša djeca, student Tin te tinejdžeri Krešo i Dalija.
Supružnici Polić od početka pandemije rade na proširenju svog vrta. Tijekom karantene Andrija je sam pripremio dio terena na južnoj strani sela gdje planiraju posaditi još ukrasnog bilja, a proljetos su u sklopu parka otvorili i muzej maslinarstva kojim su zaokružili priču o zelenom nasljeđu Dalmacije.