Arhitekt Krešimir Haramina u Hrvatsku je prije više od tri desetljeća donio vrhunski talijanski namještaj s potpisom, a od nedavno njegov showroom nalazi se u povijesnoj vili na Krležinom gvozdu.
Krešimir Haramina, vlasnik kultnog zagrebačkog showrooma Studio Haramina, već više od tri desetljeća gradi prepoznatljiv potpis temeljen na vrhunskom talijanskom dizajnu i osobnom pristupu. Njegov najnoviji projekt – prodajni prostor u povijesnoj zgradi na Krležinom gvozdu – pokazuje da showroom može biti više od mjesta za kupnju: stan pretvoren u elegantnu galeriju u kojoj se namještaj i arhitektura stapaju u jedno iskustvo.
‘‘Odrastao sam uz česta putovanja u Italiju. Tamo sam, još kao student, naučio što znači istinski dizajn – bez kompromisa, ali i bez pretjerivanja.I nepovratno se zaljubio‘‘, govori Haramina.
Tijekom studija surađivao je s poznatom i vrlo značajnom arhitekticom Ines Filipović, kojoj je talijanski dizajn također bio u krvi, što ga je dodatno usmjerilo prema talijanskoj estetici i kulturi dizajna. Prvi showroom otvorio je 2002. u Obrtničkom domu, zatim je preselio u Vojnovićevu ulicu, a današnji izložbeni prostor, otvoren ovog proljeća, smjestio je u prostrani stan na Krležinom gvozdu. Samim time, njegov showroom maknuo se s ulice u intiman prostor u koji dolaze samo oni koji znaju što žele.
Višesoban prostrani stan zamišljen je kao živi interijer – svaka prostorija ispričana je kao cjelina: prostrani dnevni boravak u kojem se ističe velika sofa i elegantna rasvjeta, kuhinja u kojoj se minimalizam spaja s toplinom prirodnih materijala, soba u kojoj teksture i svjetlo stvaraju gotovo meditativni ugođaj – samo je dio trenutačne postave.
‘‘Htio sam da ljudi uđu i osjete kako bi bilo živjeti u prostoru oblikovanom s namještajem koji bi kupili. Ovdje se dizajn ne promatra, nego doživljava – svaka prostorija pokazuje kako komadi dišu, kako svjetlo pada, kako se materijali ponašaju. I na kraju, kako namještaj izgleda u pravom stanu.‘‘, govori Haramina čiji se osobni ukus odražava u svakoj prostoriji; tamni zidovi, zanimljivi egzotični detalji, kontrast s originalnim drvenim elementima i pažljivo odabrani tepisi stvaraju sofisticiranu i vrlo ugodnu atmosferu.
Njegov prijašnji prostor nalazio se na križanju Vojnovićeve i Laginjine ulice, a dućan, sav u staklenim stijenama, preko puta Vitićeva nebodera, gdje i živi, bio je zapravo začetak lijepo oblikovanih prostora koji su taj kvart pretvorili u design district. No, kako kaže, namještaj koji nudi nije bio meta običnih prolaznika, pa je odlučio svoju priču nastaviti na intimnijem mjestu jer, kaže, njegovi klijenti uglavnom dolaze na preporuku. Tako je stigao na Krležin gvozd, u stan ispod kojeg je živio Miroslav Krleža. Mir, tišina i priroda koja okružuje tu zgradu bogate povijesti najbolja su kulisa onome što Haramina nudi, jer za njega trend u interijerima ne postoji.
‘‘Postoji samo dobar dizajn koji traje. Ako nešto vrijedi danas, vrijedit će i za deset godina. Ako je dobro, vrijedi. Ako nije, bolje je ne kupovati. To je moj način rada i razmišljanja. Tako i ova kuća, za koju svi znaju, ima bogatu povijest, nalazi se uz rub šume, a uz malo mašte podsjeća na vile kakvih ima širom Italije‘‘, ističe Haramina. A njegov pristup poslu podrazumijeva potpunu posvećenost: u svakom projektu prisutan je od prvog šarafa do montiranja smještanja u prostor i posljednjeg detalja.
‘‘Sa svakim klijentom radim individualno i osobno – to nije serijska proizvodnja. Ljudi koji dolaze k meni traže cjelovito rješenje, a ne samo komad namještaja. Dizajn nije statičan, ali dobra ideja nikad ne stari. Moj je zadatak pronaći tu ideju za svakog klijenta, bez obzira na veličinu prostora ili budžet. Detalji čine razliku. Kada sve sjedne na svoje mjesto, prostor počinje disati. Tada i klijent i ja znamo da smo postigli ono pravo.‘‘
Haramina u svom salonu nudi poznate talijanske manufakture poput De Padove, Cassine i Boffija, koje su povijesno postavile temelje modernog talijanskog dizajna. "Nakon Drugog svjetskog rata te su male manufakture, uz suradnju talentiranih dizajnera i arhitekata poput Castiglionija i Magistrettija, izgradile globalno prepoznatljiv brend "Made in Italy", naravno, zajedno s modnim dizajnerima i onima iz autoindustrije", ističe Haramina.
Ali arhitekt napominje da među talijanskim proizvođačima postoji jasna distinkcija između vrhunskog dizajna i masovne proizvodnje. ‘‘Naravno, nije sav talijanski dizajn jednako dobar. Vrhunac talijanskog dizajna vidi se oko Milana, gdje su manufakture zadržale visoke standarde i kontinuitet kvalitete. Imena tih dizajnerskih kuća su imena ljudi koji su ih osnovali. Te firme nemaju veze s masivnom proizvodnjom, to su obiteljske priče koje su se održale do danas - govori arhitekt koji u ponudi ima i vrhunske sistemske kuhinje i kupaonice. Kako objašnjava, Boffi je bio pionir koncepta kuhinje pod jednom pločom, što se danas smatra standardom.
‘‘Sve što danas zovemo sistemskom kuhinjom, Boffi je prvi razvio pedesetih godina prošlog stoljeća‘‘, ističe Haramina, dodajući da je to primjer kako male, inovativne manufakture mogu postaviti temelje globalnog dizajna.
Također je veliki zaljubljenik u vintage komade, posebno one iz pedesetih, šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Suradnja s galerijama poput Dimorestudio u Milanu, s čijim je vlasnicima i dobar prijatelj, omogućila mu je pristup originalnim nacrtima i faksimilima slavnih dizajnera. A u njihovom salonu prodaju se samo vintage originalni komadi namještaja što u opremanju stanova postaje sve veći trend.
‘‘Kupovina vintage komada nije samo stvar estetike, nego i očuvanje zanata. Kupiti vintage komad namještaja, u neku ruku znači kupiti dio povijesti. Ti predmeti nastavljaju živjeti svoj život i vraćaju duh vremena. Ja sam tu pomalo snob i radije ću imati original nego kopiju. Zbog kopiranja su upravo nastale i razne fondacije koje štite originale i dizajnersko autorstvo. Primjerice u Parizu postoji Fondacija Le Corbusier s kojom Casina surađuje i jedina ima pravo proizvoditi namještaj po originalima slavnog arhitekta, a ujedno fondacija strogo kontrolira eventualnu pojavu neautoriziranih kopija. Naravno takvih i sličnih fondacija ima diljem svijeta, naročito u Italiji i mnoge su otvorene za posjetitelje. Ne bi bilo loše da ljudi na turističkim putovanjima u svoj itinerer uključe i takve fondacije pa vide veličinu rada i značaj koji su nam u baštinu ostavili ti velikani‘‘, kaže.
A njemu nije samo ljubav vrhunski namještaj i vrhunski interijer. Obožava sve ono što zatvara priču o lijepom prostoru, poput tepiha koje donosi iz egzotičnih zemalja kao što su Maroko, Turska ili Mauritanija, raznih atraktivnih ukrasa iz, primjerice, Namibije, a ljubav mu je i fotografija. Crno-bijele fotografije snimljene na ulicama Milana krase njegov showroom i fantastično se uklapaju u cijeli interijer te pokazuju koliko je ta umjetnost u Hrvatskoj zanemarena, čak gotovo nevidljiva.
Prostor na Krležinom gvozdu mijenjat će se u svom postavu kako stižu nove kolekcije. Za koji dan Haramina putuje u toskansko ljetovalište Forte dei Marmi, gdje će biti predstavljena najnovija Casinina outdoor kolekcija za 2026., čiji komadi uskoro stižu i u njegov salon. A tko zna, možda netko naleti i na sniženje koje prethodi dolasku novih kolekcija.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....