Nema fašnika bez krafni, pa kad maškare zakucaju na vrata i zapjevaju staru pjesmicu "Danas je fašnik, veseli je dan, dajte nam krafne i idemo van!", zdjela iz koje se širi miris omiljene slastice mora biti - puna. To dobro znaju i u najstarijoj zagrebačkoj slastičarnici Orijent, u kojoj od 1936. - otkako je u obiteljskom vlasništvu - u vrijeme fašnika ispeku na tisuće krafni.
"Isprva su bile najtraženije one s mnogo džema od marelice, tražene su i danas, no s vremenom se ponuda obogatila pa je kupcima najveći problem što odabrati. Uz stariju generaciju, naviklu na ‘old school‘ okuse, tu su i mladi koji uživaju u krafnama punjenim džemom od malina, kremom od pistacija, pa slatko-slanoj kombinaciji čokolade i slanog karamela do spoja domaćeg kikiriki maslaca, kreme od banana i limuna s dodatkom sjeckanih kikirikija na vrhu ili pak bijele čokolade s prženim bademima i tostiranim kokosom", kaže voditelj Orijenta Damir Domjanović, dodajući da sve generacije krafne slikaju za story, a često se dogodi da kupci i za pultom slastičarnice razmjenjuju fotografije.
U klasični recept za krafne, krofne ili pokladnice dodaju i svoj tajni sastojak koji njihove krafne čini različitim od drugih. Inspiracije za nove kreme stižu iz Pariza, pa su kombinacije više od osam desetljeća tradicije i novih okusa dobitna kombinacija koju sjajno izrađuje mladi glavni slastičar Luka Kveštak.
"U Orijentu sam od 2020., a prvi mi je radni dan bio upravo na fašnik, kad se ispeče više krafni nego cijele godine. Rekao sam voditelju: ‘Ako preživim ovaj prvi dan, sve će dalje biti lako‘. A obogaćivati recepturu staru 87 godina novim okusima pravi je izazov", kaže Luka Kveštak, dodajući da je baš kao i u poznatim inozemnim slastičarnicama njegovanje tradicije uz dodatak noviteta s gastro scene dobitna kombinacija. I on, baš kao i Damir, najviše voli krafne punjene marmeladom od marelice, no jednako uživa kreirati nove nadjeve za temeljni recept.
"Najčešće je pitanje u čemu je tajna dobre krafne. U namirnicama koje koristite - moraju biti zaista kvalitetne. Primjerice, kad kupujete brašno, jednom je mljeveno sitnije, drugi put krupnije, kristal šećer je nekad mljeven poput onog u prahu, a nekad su to veliki kristalići koji se ne rastope. Čak i takve sitnice utječu da krafna u konačnici ima ili nema "ono nešto" pa mi imamo stalne dobavljače", objašnjava Luka Kveštak, dodajući da je glavni sastojak krafni - mnogo ljubavi.
Krafne s kremom od bijele čokolade i badema
SASTOJCI (ZA PRIBLIŽNO 15 KOMADA)
TIJESTO: 380 g brašna, 180 ml mlijeka, 30 g šećera, ½ kockice kvasca (20 g), 3 žumanjka, 40 g maslaca (sobne temperature), prstohvat soli, žlica šećera u prahu, korica limuna, ulje, malo ruma
KREMA: 500 ml vrhnja za kuhanje, 400 g bijele čokolade, 300 g badema, 150 g kokosa
PRIPREMA
TIJESTO: U posudu istresti brašno, napraviti u sredini udubinu i u nju staviti razmrvljeni kvasac. Dodati dio šećera i toplo mlijeko. Ostaviti 10-15 minuta da se počne dizati, dodati žumanjke, maslac i ostatak šećera. Ubaciti sol, naribanu limunovu koricu i rum da krafne upiju što manje masnoće. Umijesiti tijesto i ostaviti da se diže sat vremena. Razvaljati ga na stolu, izrezati krugove (čašom ili rezačem) i ostaviti da se još dižu. Ulje zagrijati na 160 stupnjeva. Krafne staviti u zagrijano ulje da plutaju. Kad dobiju zlatnosmeđu boju, okrenuti ih. Kad i druga strana poprimi zlatnosmeđu boju, ocijediti ih i puniti.
SAVJET: Pri dizanju tijesta treba se stvoriti tanka korica na gornjoj strani i uvijek se gornja strana prva stavlja u ulje.
KREMA: Ugrijati slatko vrhnje do vrenja, preliti preko bijele čokolade i miješati dok se ne dobije jednolična smjesa. Ostaviti preko noći u hladnjaku da se stisne. Sutradan bademe staviti na lim, peći 15 minuta u pećnici na 180 stupnjeva. Kad se ohlade, mogu se samljeti. Kokos pržiti na tavi nekoliko minuta dok ne dobije zlatnu boju. Kremu koja je bila u hladnjaku staviti u mikser te miješati dok se ne "napuše", dodati bademe i kokos, sve zajedno miješati još osam do deset minuta. Napuniti krafne.