Ispred concept storea V528 u Masarykovoj ulici okupili su se kreativci, chefovi, osobe iz javnog života, prolaznici i ljubitelji urbanog pulsa grada oko jednog zajedničkog stola dugog čak 12 metara, a glavna tema razgovora bila je - kako smanjiti bacanje hrane. Odgovore na to dala nam je Elena Wolsperger Dolezil, direktorica društveno odgovornog poslovanja i korporativnih komunikacija u Dukatu.
Nevjerojatan broj, ali, nažalost, istinit – u Hrvatskoj se godišnje baci 300.000 tona hrane. Zato vrijedi upozoriti na to, a baš se to dogodilo u srijedu u srcu Zagreba. Aperitivo Zero — open-air druženje koje je spojilo dobru hranu, glazbu, razgovor i važnu poruku o održivosti i odgovornijem odnosu prema hrani. Ispred concept storea V528 u Masarykovoj ulici, u sklopu GG Pop Up-a, okupili su se kreativci, chefovi, osobe iz javnog života, prolaznici i ljubitelji urbanog pulsa grada oko jednog zajedničkog stola dugog čak 12 metara. Tom je prilikom i Dukat, tvrtka koja je najveći donator hrane u zemlji, poslala važnu poruku.
Elena Wolsperger Dolezil, direktorica društveno odgovornog poslovanja i korporativnih komunikacija u Dukatu, otkrila nam je da, prema istraživanjima koja je za Dukat provela agencija Improve Research & Analytics 2023. i 2025. godine, 63 posto naših građana baca hranu, a njih 40 posto hranu baca redovito.
"U praksi to znači da otprilike milijun naših građana baca hranu. Mnogo je tome razloga, no u podlozi svega mislim da je neznanje o tome koliki je zapravo utjecaj bacanja hrane na klimatske promjene. U istraživanju tržišta koje smo proveli i koje je dalo vrlo egzaktne rezultate o razlozima zbog kojih se baca hrana, kao prvi i osnovni razlog bacanja hrane je priprema prevelike količine hrane jer kategorija koja se najviše baca su ostaci pripremljenih obroka. Dakle, naš je najveći problem što ostatke ručka ili večere ne serviramo ponovno, nego bacamo. Drugi razlog je prekomjerna kupnja proizvoda pa stvaramo viškove, ali veliki problem je i u nepoznavanju značenja oznaka ‘Najbolje upotrijebiti do‘ i ‘Upotrijebiti do‘", kaže direktorica Wolsperger Dolezil navodeći kako tek četiri posto građana zna tu razliku.
Najbolje upotrijebiti do je, objašnjava, oznaka za kvalitetu što znači da je proizvod i dalje odličan i prikladan za konzumaciju, ali može doći do odstupanja u organoleptici, primjerice, promjene boje, mirisa ili okusa, ali je to i dalje zdravstveno ispravan proizvod koji treba konzumirati. Oznaka ‘Upotrijebiti do‘, objašnjava direktorica društveno odgovornog poslovanja i korporativnih komunikacija u Dukatu, odnosi se na proizvode koji su osjetljiviji poput svježeg mesa ili ribe i u tom slučaju treba paziti da ih konzumiramo do navedenog datuma.
"Nama u Dukatu je problem bacanja hrane vrlo važna i velika tema, a 2015. godine smo pokrenuli sustav donacija hrane te viškove ne bacamo već ih doniramo. Isto tako, nastojimo prodavati hranu s kraćim rokom trajanja kroz naše diskonte, imamo ih šest u Hrvatskoj gdje su dinamične cijene – kako se smanjuje rok, tako se smanjuje i cijena. Naši diskonti su vrlo, vrlo posjećeni, jer su građani shvatili da je to vrlo dobra opcija za kupnju. A kada smo, da tako kažem, počistili ispred svojih vrata, 2023. smo pokrenuli projekt ‘Hrana se ne baca‘", kaže Elena Wolsperger Dolezil.
Cilj Dukatova projekta je osvještavanje građana koliko je jednostavno i važno smanjivanje bacanja hrane u svakodnevnom životu, a posljednjih godinu dana fokus je na podizanju svijesti o utjecaju bacanja hrane na klimatske promjene. Osam do deset posto ukupno stvorenih stakleničkih plinova na globalnoj razini dolazi upravo od bacanja hrane.
"To je izuzetno veliki problem, a zapravo, problem koji je najlakše riješiti jednostavnom odlukom da više nećemo bacati hranu", kaže direktorica društveno odgovornog poslovanja i korporativnih komunikacija u Dukatu.
Od 17 do 21 sat Masarykova 9 pretvorila se u malu gradsku pozornicu na kojoj je glavnu riječ vodila filozofija zero waste kuhinje — ideja da ništa ne smije propasti i da upravo male promjene u svakodnevnim navikama mogu napraviti veliku razliku, dok je akustična glazba Marka Kutlića stvarala savršenu glazbenu kulisu.
Našem pozivu da poslušaju važnu poruku pridružile su se mnoge osobe iz javnog života poput glumica Lare Nekić, Margarite Mladinić, Antonije Julije Blaće, Lene Medar, Ružice Maurus, Katarine Margaretić, glumca Doriana Stipčića, infuencerice Kate Sušić i glazbenika Dunje Ercegović, Jana Jakovljeva i Anje Grabovac, Jane Fabijanić, dizajnerica Martine Čičko Karapetrić i Morane Tomašević, novinarki Leone Šiljeg, Ines Gode Forjan, Ivane Antunović, poduzetnice Eleen Kanaet, Ane Zubčić te mnogih drugih...
Chefica Nastasja Chiara Petrić je pred gostima pripremala jela u realnom vremenu, fokusirajući se na jednostavnost, sezonalnost i maksimalno iskorištavanje namirnica.
Dugačak komunalni stol, postavljen izravno na ulici, okupio je goste koji su zajedno dijelili hranu, razgovore i iskustva te zero waste savjete, no, Aperitivo Zero nije bio samo ugodno gradsko druženje.
Cijeli događaj imao je i snažan humanitarni karakter, uz mogućnost donacija tijekom večeri za Fond za žene Zaklade Solidarna, koji pruža hitnu i konkretnu financijsku pomoć ženama i djeci u najtežim životnim okolnostima. Svi koji žele podržati rad Fonda to mogu učiniti i dalje putem službene stranice Zaklade Solidarna.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....