PRESS
ZA DJECU I ODRASLE

Uz svjetski dan posvojenja! Slikovnica ‘Lastin novi dom‘ prva o tom plemenitom činu progovara u stihovima

Nakon slikovnice ‘Grga traži obitelj‘, predstavljena je još jedna koja se bavi tematikom posvojenja. ‘Lastin novi dom‘ slikovnica je u kojoj lasta Vlasta sanja obitelj, a na kraju je prigrle tata slavuj i mama čigra.

Nakon slikovnice ‘Grga traži obitelj‘, predstavljena je još jedna koja se bavi tematikom posvojenja. ‘Lastin novi dom‘ slikovnica je u kojoj lasta Vlasta sanja obitelj, a na kraju je prigrle tata slavuj i mama čigra.

Na Svjetski dan posvojenja Adopta, udruga za potporu posvajanju u Zagrebu je predstavila slikovnicu "Lastin novi dom". Riječ je o prvoj hrvatskoj slikovnici koja o posvojenju govori u stihovima. Slikovnica je namijenjena posvojiteljima koji sa svojom djecom žele razgovarati o posvojenju, ali i svima drugima koji djeci žele približiti tu temu. Autorica slikovnice je Marijana Križanović, a ilustratorica Dubravka Kolanović.

"Kod posvojene djece iznimno je važna izgradnja pozitivnog identiteta. Kako posvojenje ne bi doživljavali kao problem ili tabu temu, ključan je razgovor, a slikovnica je izvrstan alat za početak razgovora o posvojenju", istaknula je Dorja Mučnjak, zamjenica predsjednice Adopte i urednica slikovnice "Lastin novi dom".

image

Marija Križanović, Andreja Turčin i Dorja Mučnjak

PRESS

Autorici slikovnice to je deseta knjiga za djecu, ali prva koju je pisala na zadanu temu. "Ova mi je slikovnica zbilja posebna. Na pisanje su me potaknule mame posvojiteljice. Pisati tekst o posvojenju bio mi je veliki izazov jer sam željela ostati dosljedna svojem izričaju - stihovima i likovima iz svijeta životinja. Slikovnica promiče poštivanje različitosti i toleranciju", kazala je Marijana Križanović.

U slikovnici lasta Vlasta sanja obitelj, a na kraju je prigrle tata slavuj i mama čigra.

image

Lastin novi dom

PRESS

Andreja Turčin, predsjednica Adopte, istaknula je da za većinu posvojiteljskih obitelji posvojenje znači početak priče, a ne njezin završetak. Naime, djeci je dolaskom u novu obitelj potrebna prilagodba. Zbog toga je pozvala nadležne institucije da roditeljski dopust od šest mjeseci omoguće i posvojiteljima djece starije od osam godina. Iza te djece je mnoštvo trauma koje trebaju prebroditi.

Prošle je godine u Hrvatskoj posvojeno 136 djece. Na kraju te godine u zemlji je bilo 399 djece s uvjetima za posvojenje, a u Registru potencijalnih posvojitelja je 1038 građana.

Grga traži obitelj

O problematici posvojenja bavio se autor Tomo Vega u svojoj slikovnici "Grga traži obitelj". U Hrvatskoj se godišnje posvoji iznimno malo djece, a u svemu tome najviše pate upravo mališani koji nažalost nisu imali sreću da odrastaju u obiteljskom okruženju kao njihovi vršnjaci. Iako smo svi svjesni surove realnosti, zapitamo li se ikad kako je toj djeci, kako izgleda njihovo odrastanje u domovima, gube li nadu da će ikad imati obitelj i da će doživjeti ljubav na koju itekako imaju pravo?

image

Grga traži obitelj

PRESS

Čitajte i: Slikovnica 'Grga traži obitelj' emotivna priča o odrastanju u Domu za nezbrinutu djecu

U slikovnici dječak Grga živi u Domu za nezbrinutu djecu i s nestrpljenjem čeka dan kada će dobiti roditelje i obitelj koju će zvati svojom. Jednog jutra Grga saznaje da je njegova najbolja prijateljica posvojena i da je zauvijek napustila Dom. Sretan zbog nje, ali u isto vrijeme tužan i usamljen, odlazi u svoju sobu kako bi posložio svoje misli i osjećaje. I dok se pita kada će on dobiti obitelj, pojavljuje se neobičan dječak i počinje mu praviti društvo. S novim prijateljem Grga počinje dijeliti svoje želje, strahove i nadanja. Njih dvojica pokreću svoju tajnu misiju kako bi Grga što prije dobio roditelje i obitelj koju silno želi.

image

Grga traži obitelj

PRESS

“Tekst je u cijelosti moj i ja preuzimam potpunu odgovornost ako sam negdje fulao. Kada je rukopis bio gotov obratio sam se Adopti, udruzi za potporu u posvojenju, kako bi mi i oni dali svoje mišljenje. Nisam htio da i jedna riječ povrijedi bilo koje dijete ili izazove neku negativnu emociju. Isto tako Marta Divjak iz Inicijative ‘Moramo vam nešto reći’ je skroz spontano ušla u moj život i s oduševljenjem prigrlila ovu slikovnicu. Nakon što su mi oni dali nekoliko vrijednih savjeta i na koncu vrlo pozitivne kritike, sve je bilo spremno za lekturu, ilustracije i tisak“, pojasnio je Tomo. Zanimljivost ove slikovnice je u tome što je potpuno prilagođena osobama s disleksijom, dok je za vizualni identitet, odnosno za ilustracije zadužena Mirna Savić koja je priči dala novu, životnu dimenziju.

Linker
26. travanj 2024 01:41