Nakon maestralnog uspjeha na Splitskom festivalu, gdje je Neno Belan i ove godine osvojio nagradu žirija, glazbenik nije čekao ni sekunde nego se zaputio na Brač, u mjesto Pučišća, odakle mu je majka i gdje Belanovi imaju obiteljsku kućicu. "Naime svako ljeto tu oformim svoj 'stožer' gdje se i odmaram, ali i polazim i vraćam se sa svojih koncerata i festivala, ali i izleta. I taj period traje sve do polovice rujna dakle dva i pol mjeseca. Naravno, načelnik tog stožera je moja majka, koja mi za to vrijeme servira njezine fenomenalne mediteranske specijalitete, proizvod njezine kuhinje", ispričao je u razgovoru za Gloria.hr Neno Belan.
No, osim odmaranja, pjevač ovog ljeta planira nastupiti i na Šibenskom festivalu dalmatinske šansone te održati oko 15 koncerata, ako će pandemijska situacija to dopuštati. Ipak, za Splitski festival posebno je vezan, jer je - kaže - splitsko dijete. "Tu sam rođen i odrastao i zna se što ovaj Festival znači gradu Splitu tako da mi je uvijek velika čast, zadovoljstvo i sreća nastupati na toj pozornici. A pogotovo je lijepo kada je pjesma uspješna i dobije neku nagradu. Međutim, na festivale ne dolazim s ciljem primanja neke nagrade. To mi nije bitno, ali ako se već dogodi, zašto ne, onda sam samo dodatno sretan. Meni je najveća sreća ako tu pjesmu budem svirao za 10 godina i ako je publika bude pjevala", rekao je Belan.
Ljeto je i vrijeme kada se u opuštenoj atmosferi druži s kolegama i prijateljima, a Brač za to ima idealnu lokaciju - s tog se otoka svake godine zaputi na susjedne. "To su tradicionalne posjete Komiži na otoku Visu gdje imam frenda Nikšu Sviličića, te Lumbardi na otoku Korčuli, gdje se također družim sa svojim prijateljem, saksofonistom Jakšom Kriletićem Jordesom, odnedavno i novim pjevačem legendarne Daleke Obale. I naravno skoknut ću malo i do Zadra, gdje isto imam super frendove", opisao je i planove za izlete i druženja.
Kako je cijeli život ljeta provodio na otoku Braču, kao pravi poznavatelj tog otoka Neno Belan za čitatelje Gloria.hr napravio je detaljan vodič s preporukama za svoju ljetnu destinaciju.
Gdje se kupati?
Na Braču se možeš kupati doslovno svugdje. To je treći po veličini Jadranski otok, dakle poprilično je velik, i ako imaš mali brodić ili barku, ili ako ju ima neki tvoj frend, on se nudi kompletnim svojim obodom, jer prepun je skrivenih uvala koje su fantastične i u kojima imaš svoj mir i intimu.
Ukoliko si ipak ljubitelj razvikanih turističkih plaža-atrakcija, valja svakako spomenuti čudesan Zlatni rat, svjetski poznatu plažu u Bolu, ali prekrasne plaže za turiste možemo naći i u Supetru, Bobovišćima, Sutivanu, Splitskoj, Postirima, Povljima, Sumartinu, Milni, da ne nabrajam dalje. U mom mjestu Pučišća postoje gradske plaže, lijepo uređene, i nešto malih plažica u mini uvalicama koje su također odlične!
Izlet na koji obavezno treba otići
Apsolutno treba napraviti izlet Vidovu Goru, koja je najviši vrh svih Jadranskih otoka i visoka je točno 780 metara. Lako se dođe i autom do nje, a kad se nađeš tamo, dobiješ spektakularan vidik, pogled na srednjodalmatinske otoke, Hvar, koji se pruža ispod tebe kao na dlanu, zatim Vis, Korčula, poluotok Pelješac, a vidi se i kopno i masiv Biokova. A uz sve to, doslovno ispod nogu prostire ti se i mjesto Bol i čuvena plaža Zlatni Rat. Svatko tko se nađe tamo doslovno je fasciniran onim što vidi, ne propustite taj doživljaj!
Posebnosti na otoku koje treba vidjeti
Brač ima još dosta mjesta koje je stvarno potrebno vidjeti. Imamo recimo, istaknut ću, Pustinju Blaca, samostan kojeg su osnovali u 16. stoljeću poljički svećenici glagoljaši koji su bježeći pred Turcima stigli na Brač. Do Pustinje Blaca može se stići iz više smjerova, ali uvijek i samo pješice. Put kojim su stoljećima gazile mazge i konji i danas je jedina veza sa svijetom. Posjetitelji mogu doći automobilom iz Nerežišća, preko područja Vidove gore do predjela Dragovoda, a onda trebaju pješačiti oko pola sata do Blaca. Do muzeja i samostana u Blacima može se doći i brodom iz Bola do blatačke uvale, odakle se nastavlja put polusatnim pješačenjem. Začetak pustinje bila je kamenjem pregrađena pećina - prvo sklonište poljičkih svećenika.
Uz strmu liticu vrijedni su pustinjaci dozidali crkvu i samostan, stambene i gospodarske zgrade, a prostrane šume pretvorili u bogate vinograde i maslinike. Pravo je čudo kako su se stanovnici Blaca borili s divljom prirodom i škrtim otočkim zemljištem i održali u takvim uvjetima puna četiri stoljeća. Blatački glagoljaši su radom i požrtvovnošću stekli veliki posjed - poljoprivredna zemljišta, trgovačke brodove, bogatu knjižnicu, tiskaru … Sačuvani inventar pustinje, današnjeg muzeja, uključuje i vrijednu astronomsku zbirku posljednjeg pustinjaka, don Nikole Milićevića, koji je umro 1963. godine. Blaca su izniman spomenik ljudskoga rada i ljudske izdržljivosti, s izuzetnim povijesnim, gospodarskim, umjetničkim i znanstvenim sadržajima. Pustinja Blaca je pravi prirodni i kulturološki fenomen, čudesna oaza mira i uspomena na davno prošla vremena.
Gdje se najbolje opustiti i počastiti
Otok Brač je gastronomski moćan, i na sve strane se može odlično papati. U mom mjestu Pučišća dobro se jede recimo u tradicionalnoj konobi Lado, ili u pansionu Lučica, u konobi Aquilla, ali i u restoranu Porat. Ako sjednem u auto rado se zaletim recimo do konobe Kopačina u Donjem Humcu, ili konoba Žiža ili u Turanj ili u Ranjak iznad Supetra, ili recimo kod Tonija u Dolu, pa Ribarska Kućica u Bolu, ili u Sumartin u restoran Bilin...
Ma ima ih na desetke još i svi su odlični, nećete nigdje pogriješiti, ni sam ih nisam stigao sve obići. Rado odem do Bola popit piće u Marinera, ili koktel u Vardera, ili posjetiti fantastičnu vinariju Stina. Ima na stotine kafića, restorana, pubova, konoba, super je na otoku, dođite i otkrivajte ih!
Čitajte i: Belan prije Đavola: 'Svirao sam mandolinu i popravljao televizore na Braču, bio sam im bog i batina'
Brački specijalitet koji se mora probati
Jedno od takvih jela zasigurno je vitalac, oda proljeću i jelima od iznutrica. Vitalac se tradicionalno priprema od janjeta ili kozlića. Iznutrice (pluća, srce, jetra) stavljaju se na štap, odnosno ražanj pa omotaju trbušnom maramicom i zapeku te dodatno omotaju crijevima. Jelo se nastavi peći dok ne postane hrskavo.
Taj je brački specijalitet na listi zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske, baš kao i torta koja ime duguje kamenu. Hrapoćuša, izvorna torta s Brača nastala je u slikovitom Dolu, a izgledom podsjeća na suhozid ili pećinu u mjestu s hrapavim svodovima. Na biskvitnu podlogu stavlja se smjesa od šećera, bjelanjaka i oraha kako bi se zapekla i dobila karakterističan izgled. Glasovit je i brački sir, a poseban specijalitet je “Procip". Radi se od mladog sira, tijekom prva 24 sata, tako što se reže na kriške i peče u karameliziranom šećeru.
