U hrvatskoj tvrtki Biotech Materials, koja stoji iza brenda Sabant Tamare Vučetić i Andreja Marića, osmislili su jedinstvene vrste umjetne kože od ostataka iz proizvodnje piva i gina, usklađene s duhom održivog poslovanja, koje nakon domaće osvajaju i međunarodnu modno-dizajnersku scenu.
Druženje uz pivo obično podrazumijeva opušteno čavrljanje, no može završiti i rađanjem inovacije, a da spomenuto piće i dalje bude dio priče. Njeni su protagonisti Tamara Vučetić i Andrej Marić. Ona je nakon studija na zagrebačkom Tekstilno-tehnološkom fakultetu u Amsterdamu završila modno poduzetništvo, on je veterinar koji je radio u farmaceutskoj kompaniji. Upoznali su se preko zajedničkog prijatelja, a na spomenutom druženju uz pivo došli na zamisao o pokretanju zajedničkog posla.
"Dok sam studirala u Amsterdamu imala sam modni brend i radila s raznim vrstama umjetne kože, tako da sam dobro upoznala takve materijale. Tad sam shvatila da u kontekstu održivog razvoja mnogo veći doprinos mogu dati proizvodim li vlastitu umjetnu kožu nego da samo radim s njom", otkriva Tamara. Kad se nakon povratka u Hrvatsku našla s Andrejem na pivu, izložila mu je svoju ideju o razvoju umjetne kože biljnog podrijetla. To mu se svidjelo, pa su krenuli razrađivati priču jer u tom trenutku još nitko nije radio kožu od ostataka proizvodnje alkoholnih pića. Isprva su razmišljali da ju izrađuju od ostataka šljiva koje se koriste u proizvodnji rakije, no za konačni odabir piva presudila je lokacija na kojoj su tada živjeli.
"Oboje smo stanovali na Črnomercu, u dvije ulice koje omeđuju pivovaru, i kad smo vidjeli sav taj ječam koji nakon proizvodnje odlazi na smetlište, rodila se zamisao o “pivskoj’ koži", prisjeća se Andrej. Put od ideje do realizacije trajao je nekoliko godina, točnije od 2021. kada su pokrenuli start-up tvrtku Biotech Materials, počeli tražiti investitore te u suradnji s profesorima Nikolom Bregovićem i Josipom Požarom s Kemijskog odsjeka PMF-a, krenuli razvijati formulacije za svoj inovativni materijal.
"Bili su izuzetno susretljivi i pomogli nam napraviti analize potrebne za dobivanje osnovne sirovine, a i danas su tu kad nam god njihova stručna pomoć zatreba. Budući da nakon proizvodnje piva ostaje velika količina mokrog ječmenog slada koji se brzo kvari i nastavlja fermentirati, trebalo je naći način da se fermentacija zaustavi, slad osuši i samelje na specifičnu veličinu čestica koje kasnije u proizvodnji udio plastike u umjetnoj koži zamjenjuju od 50 do 70 posto", objašnjava Andrej.
Naravno, trebalo je naći i proizvodni pogon, a Tamara je kontaktirala 82 tvornice prije nego što su našli današnjeg partnera u talijanskom gradu Pratu. U siječnju 2024. iz marketinških su razloga svoj Beer skin komercijalno lansirali pod imenom brenda Sabant, a u rujnu mu se pridružio i Gin skin napravljen od ostataka proizvodnje gina. Osim razlike u osnovnoj sirovini te time uvjetovanoj reakciji na bojila, ostala svojstva, kao i primjena te dvije vrste kože biljnog podrijetla su jednaka, jer ovise samo o varijacijama u formulaciji.
"Gin skin smo zamislili kao proizvod sa ženstvenijim prizvukom, pa odlučili da ćemo ga koristiti za mekše tkanine i odjeću, a Beer skin za, recimo, novčanike i ruksake", otkriva Tamara, dodajući da te ‘uloge’, što se tiče karakteristika materijala, mogu bez problema biti zamijenjene.
Potencijal njihovih “alkoholnih” koža prvo su prepoznali domaći dizajnerski brendovi Minami, Klisab, Ira Rumora i Mirjam Krajina, upotrijebivši ih u izradi svojih kolekcija, a nedavno je lansirana i Galkova limitirana edicija torbica od Gin skina. Pomalo kreće proboj i na međunarodno tržište te su počeli surađivati s manjim dizajnerskim brendovima iz Nizozemske i Skandinavije, zemalja u kojima jako drže do održivog razvoja. Osim biljne sirovine koja u velikom udjelu zamjenjuje poliuretan koji se koristi u proizvodnji standardne umjetne kože, ostatak formulacije Beer i Gin skina uglavnom čini biorazgradiva, i plastika biljnog podrijetla.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....