Živi za svoj fakultet

‘Često sam nailazila na čuđenje zbog godina i zbog toga što sam žena‘, ističe dekanica koja pomiče granice

Nina Begičević Ređep, prva dekanica na čelu varaždinskog Fakulteta organizacije i informatike u povijesti te institucije, uvela je dalekosežne promjene za studentice i studente - podučava ih kako donositi odluke, planirati karijeru i ostvariti zacrtano - a na predrasude i situacije kad je ne shvaćaju ozbiljno, odgovara još žešćim radom i još s većim postignućima.

Nije lako biti inventivna, bijela vrana u svijetu kojim dominiraju tamne boje i uvriježen, siguran i svima znan način poslovnog razmišljanja, stoga je Nina Begičević Ređep, prva dekanica na čelu informatičkog fakulteta u Hrvatskoj, dala sebi zadaću "rasturiti" obrazovne kalupe koje guše domišljate i originalne.

Ostvarila ju je 2019., kad je u 39. godini postala prva žena i najmlađi dekan varaždinskog Fakulteta organizacije i informatike u njegovoj 60-godišnjoj povijesti: od tada do danas od "one-sided thinking" pristupa podučavanju u IT-ju nije preostala ni mrvica. Danas vodi jedan od najpoželjnijih javnih informatičkih fakulteta u ovom dijelu Europe: riječ je o velikom sustavu s 2568 studenata od čega su 993 djevojke. Tu je i 150 zaposlenika, niz razvojnih Centara i Laboratorija te više od 30 strateških projekata...

Multidisciplinarni studijski programi

"Što radimo u našim Centrima? Primjerice, jedan je zadužen za pružanje podrške studentima. Riječ je o planiranju njihovih karijera i podršci u razvoju karijera već od prve godine studija. Pritom surađujemo s više od 600 partnerskih tvrtki”, otkriva dekanica obrazovne institucije u kojoj se primjenjuje inovativni pristup učenju.

Radi se, naime o metodama poput učenja temeljenog na radu (work based learning), projektnog učenja (project based learning) te učenja temeljenog na rješavanju problema (problem based learning). Provode se prema programima u čiji su reviziju, kao i u njihovo izvođenje, uključeni stručnjaci partnerskih IT tvrtki fakulteta - jer najbolje znaju koja su znanja i vještine potrebne na tržištu.

Čitajte i: Menadžerica koju zovu ‘žena zmaj‘: Oni koji ne razmišljaju o poslu kad ne rade, pametniji su i kreativniji kad rade

image

Uvijek je znala da želi učiti druge.

ZELJKO HAJDINJAK/CROPIXCROPIX

“Jako mi je važno da naši studenti uče kroz projekte i imaju obveznu stručnu praksu na svim razinama studija u partnerskim tvrtkama” dodaje bivša studentica FOI-ja gdje su, kad je ona studirala, predavale samo dvije profesorice. A kasnije, kad je došla na poziciju na kojoj je počela mijenjati i uvoditi inovativne pristupe, kako bi rekli “rasturati” okoštali sustav, nije bilo lako. Promjene su teško prihvatljive, no imala je snažnu potporu svojeg kolektiva. No, van fakulteta često nije bilo tako. Zašto? Žena na čelu informatičkog fakulteta rijetkost je i u svijetu, a kamo li u Hrvatskoj: njezin “fajt” s predrasudama bio je neminovan.

Predrasude jer je žena

"Zbog godina i što sam žena dogodile su se situacije u kojima sam nailazila na čuđenje da sam dekanica, no to je u meni pobudilo još veću upornost za postizanjem rezultata. Naišla sam i na dosta nevidljivih barijera koje ženama usporavaju napredovanje. Mislim da je najvažnije kako se postavljamo prema preprekama. Ako ih u startu gledamo kao nešto nepremostivo ili teško, ne dolazimo do željenog cilja".

Na vlastitoj se koži uvjerila da žene u znanosti u 21. stoljeću još uvijek nailaze na situacije u kojima im se suptilno ili čak otvoreno daje na znanje da su manje sposobne od muških kolega i još uvijek se podrazumijeva da se moraju više dokazivati. Djeca, stanka zbog porodiljnog dopusta i obiteljske obveze samo su neki od elemenata u toj "jednadžbi", priča Nina Begičević Ređep.

image

Studente podučava ih kako donositi odluke, planirati karijeru i ostvariti zacrtano.

ZELJKO HAJDINJAK/CROPIXCROPIX

U međuvremenu se štošta promijenilo: od ukupnog broja zaposlenika FOI-ja, gotovo 59 posto čine žene. Mnoge su na rukovodećim pozicijama, od Uprave, centara, ureda, do voditeljica projekata te katedri.

“U ukupnom broju znanstveno-nastavnih zvanja čak je 40 posto žena, što je značajan broj. Mislim da naš fakultet može poslužiti kao primjer da se promjene mogu ostvariti”, govori prva dama visokoobrazovne institucije gdje su nezaposleni diplomanti nepoznati pojam. Naime, većini studenata ponude za zaposlenje stižu dok su još na fakultetu: najkasnije tri mjeseca poslije obrane diplomskog, pronalaze ga svi.

Vještina odlučivanja

"Činim sve da naša institucija bude vodeća u obrazovanju informatičara i pokretač razvoja digitalnog društva. Živim za svoj fakultet i usprkos brojnim otegotnim okolnostima, prepoznatljivi smo po multidisciplinarnosti naših studijskih programa: povezujemo informatička, ekonomska i poslovna znanja i vještine, spajamo informacijsko-komunikacijske tehnologije, organizaciju i poslovanje. To je razlog zbog kojeg su naši studenti tako poželjni na tržištu rada", kaže osnivačica te voditeljica Laboratorija za strateško planiranje i odlučivanje pri FOI-ju. Ukratko, svrha mu je istraživanje i podučavanje donošenju odluka u čemu je Nina Begičević Ređep među vodećim autoritetima. Svoje znanje pretočila je i u sveučilišni udžbenik "Poslovno odlučivanje" čiji su suautori Pero Sikavica, Tihomir Hunjak i Tomislav Hernaus.

"Knjiga je odgovor na sve veću potrebu za brušenjem vještine odlučivanja u svim vrstama poslova i u svim organizacijama. Donosimo kako to postići na primjerima iz poslovne prakse, a korisna je i u privatnom životu: podučava nas različitim stilovima I načinima donošenja odluka, od analitičkog i racionalnog do intuitivnog. Pojašnjavamo što su zamke u odlučivanju i kako ih izbjeći. Na primjer, često se suočavamo sa zamkom "sidrenja"kada naš um pridodaje preveliku važnost prvoj informaciji koju primi ili prvom zadovoljavajućem rješenju (alternativi) koju razmatra.

One ostaju usidrene u glavi i nesvjesno utječu na naše daljnje razmišljanje i odlučivanje. Radi se, naime, o situaciji u kojoj prvom rješenju problema kojeg pronalazimo, a koje recimo "drži vodu", dajemo veću vrijednost nego što je ima. Često i nastavljamo tragati za boljim rješenjima, no naša konačna odluka je da je prvo zadovoljavajuće rješenje do kojeg smo došli, zapravo i najbolje te se na njega vraćamo, iako ono realno to nije.

image

Nina Begičević Ređep, dekanica Fakulteta organizacije i informatike (FOI) u Varaždinu.

ZELJKO HAJDINJAK/CROPIX

Čitajte i: Što trebate znati da postanete menadžerice vlastite karijere, pitali smo ženu koja zna sve o tome

Događa se da nailazimo i na zamku "status quo" koja nam služi kao bijeg od donošenja odluka u nesigurnim i rizičnim situacijama", ostavljamo nepromijenjeno stanje jer se bojimo donijeti odluku i preuzeti odgovornost. “Odmaknuti se od status-quo stanja znači poduzeti određene akcije, to znači i preuzeti određenu odgovornost, izlagati se mogućim kritikama i žaljenju zbog nastalih posljedica!”,tumači nekadašnja dobitnica stipendije američke Vlade koja se usavršavala pod mentorstvom profesora Thomasa Saatya na Sveučilištu u Pittsburghu, jednog od vodećih stručnjaka u području decision-makinga.

Svjetski poznat mentor

Metoda Analitički hijerarhijski proces (AHP) koju je razvio prof Saaty najšire je primijenjena metoda za odlučivanje, a često se koristi za analizu i određivanje prioriteta u donošenju strateških odluka u različitim područjima, od poslovnih i investicijskih odluka, alokacije resursa, vojnih odluka, rangiranja projekata, odabira zaposlenika do odabira igrača koje će kupiti određeni američki sportski klub.

“Profesor Saaty doktorirao je matematiku na prestižnom Yaleu, napisao 35 knjiga i 350 znanstvenih članaka: imala sam sreću učiti od njega, a nekoliko znanstvenih članaka objavili smo zajedno. Kako smo se upoznali? Prepoznao me je kao asistenticu na konferenciji ISAHP (The International Symposium on the Analytic Hierarchy Process) 2007. u Čileu, dodijelio mi nagradu za najbolji znanstveni rad i pozvao na usavršavanje u Pittsburgh. Na njegovoj metodi kasnije sam i doktorirala", tumači prof.dr.sc. Nina Begičević Ređep, koja je oduvijek znala da želi učiti druge, a danas je profesorica i znanstvenica.

Čitajte i: ‘Priče o uspjehu uvijek sadrže i neuspjeh, važno je iznenaditi samu sebe‘, tvrdi žena koja već 20 godina zna što radi

U nastavi je prisutna otkako je 2003. diplomirala i usavršavala se u inozemstvu. Prije nego što je postala dekanica, prošla je put od znanstvene novakinje do prodekanice u dva mandata: najprije je bila zadužena za poslovanje fakulteta, a potom za znanstveno-istraživački rad. A kad je stigla na čelnu poziciju, slijedila svoju viziju multidisciplinarnosti FOI-ja kao i intenzivne i kontinuirane suradnje te povezanosti FOI-ja s IT sektorom s ciljem prijenosa praktičnih znanja i iskustva te učenja temeljenog na radu. Po tome su studijski programi FOI-ja danas jedinstveni, a ona je dekanica kojoj je to bio prioritet.

Rodne podjele

"Što treba poduzeti da bi se postigla ravnopravnost? Za početak treba dosljedno provoditi zakone koji se odnose na rodnu ravnopravnost u odgoju i obrazovanju. Mislim da je bitno u što većoj mjeri prikazivati žene i muškarce u nestereotipnim ulogama, isticati uspjehe znanstvenica u jednakoj mjeri kao i njihovih kolega“, smatra dekanica, dodajući kako treba prestati dijeliti područja znanosti na "ženska" i "muška", razmišljati o "muškim" i "ženskim" fakultetima, pričati o "muškim" i "ženskim" pozicijama. Primjerice, IT industrija pokazuje da su rodne uloge nevažne: traže se sposobnost i vještina svakog pojedinca. Uz to, Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja u kojoj nema razlike između plaća žena i muškaraca na istim pozicijama u toj industriji", kaže dekanica.

image

Nina je često u svom poslu nailazila na diskriminaciju zbog toga što je žena.

ZELJKO HAJDINJAK/CROPIX

Postoji još jedan detalj o ženama u odlučivanju, naime stilovi upravljanja mogu se dijeliti i na tzv. dominantno"muški" i "ženski". Prvi stil je tradicionalan, autokratski, s naglašenim natjecateljskim stavom prema okolini i moći koja proizlazi iz "zaposjednute" pozicije u organizaciji, instrumentalni odnos prema zaposlenima i sklonost kritici.

„Osobno mi je draži stil kojeg dominantno karakterizira visoka razina interpersonalnih vještina, participacija u odlučivanju, interaktivno vodstvo, dijeljenje moći i informacija, poticanje timskog rada i samopoštovanja kod zaposlenih, postizanje zadovoljstva s poslom.

Čitajte i: Radoholičarstvo je postalo društveno prihvatljiva ovisnost: Sretna poduzetnica otkriva kako izbjeći burnout

Kao menadžerica obrazovne institucije mislim da spol nije nikako u prvom planu, važne su kompetencije suradnika. Ako govorimo o spolu i efikasnosti timova,tada smatram da su rodnobalansirani timovi s komplementarnim znanjima, a istim ciljem, najbolji timovi“, kaže predvodnica revolucije u visokom školstvu.

"Zahvaljujem da me tako vidite, no najvažnije mi je to da je moj fakultet predvodnik novih koncepata učenja i poučavanja, brzo se prilagođavamo potrebama tržišta rada, podržavamo studentske start-upove, imamo snažnu i kontinuiranu suradnju s partnerima iz IT industrije. Da smo na pravom putu, dokazuje činjenica da je Varaždin prepoznat kao nova IT sredina s više desetaka uspješnih tvrtki. Većina njihovih osnivača(ica), a i zaposlenika(ca) bili su naši studenti. Među njima je mnogo sjajnih žena: ponosna sam na svaku od njih.

01 - Modified: 2022-07-20 15:45:18 - Feat.: 0 - Title: Uzbuna na FER-u: ‘Studenti vrijeđali asistenta u chatu, on ih špijunirao pa kaznio. A onda je došlo do preokreta...‘
01 - Modified: 2022-07-20 15:45:18 - Feat.: 0 - Title: Uzbuna na FER-u: ‘Studenti vrijeđali asistenta u chatu, on ih špijunirao pa kaznio. A onda je došlo do preokreta...‘
Linker
20. srpanj 2022 17:45