Svatko tko prati domaću YouTube i TikTok scenu čuo je za Marca Cuccurina, a sad ga je zahvaljujući sudjelovanju u showu Zvijezde pjevaju upoznala i šira publika. Iako su mnogi gajili predrasude o mladom influenceru, sve je više onih kojima je prirastao srcu zbog svoje marljivosti, iskrenosti i teške, životne priče.
Marco je mladić s brojnim interesima i talentima te kaže da voli rušiti stereotipe koje ljudi imaju o njemu. Profesionalni je kuhar, a na svom TikToku često daje savjete o kućanstvu i kuhanju. Također, obožava i šminku te svakodnevno oduševljava pratitelje originalnim make-up lookovima. Ipak, njegova je najveća ljubav glazba, a odmalena je maštao o svjetlima pozornice i pjevačkoj karijeri.
Posljednje četiri godine aktivno se bavi snimanjem sadržaja za YouTube i društvene mreže, na kojima ga prati više od 540 tisuća ljudi. Marco ističe da ga pratitelji najviše cijene zbog njegove iskrenosti, a upravo je zato i otvoreno progovorio o svojoj biseksualnosti i svom partneru, s kojim trenutačno gradi zajednički dom.
Također, s pratiteljima je prošle godine podijelio i svoj najteži trenutak - gubitak majke, koja mu je bila najveći oslonac i podrška. Unatoč velikoj traumi koju je proživio, Marco daje sve od sebe da uspije u svom poslu i kaže kako sve što radi, radi zbog mame.
S Marcom smo porazgovarali o njegovom sudjelovanju u Zvijezde pjevaju, njegovom djetinjstvu, te onim teškim, ali i lijepim trenucima.
Kako si reagirao kada su te pozvali da sudjeluješ u "Zvijezde pjevaju"? Jesi li se premišljao?
Nisam se premišljao niti sekunde jer je to bila moja najveća želja i san. Cijeli život gledam Zvijezde pjevaju i Ples sa zvijezdama s mojom nonom. Kad sam dobio poziv vrisnuo sam i plakao od sreće, iako nisam ni razmišljao koliko je taj projekt zapravo kompleksan i koliko traje. Ništa me nije zanimalo, u glavi mi je samo bio mali dječak Marco koji je o ovome sanjao.
Tko ti je najveća podrška i navijač?
Najveća podrška i navijači su moj partner, moja nona i moj tata. Kad sam dobio poziv bio sam kod none u Puli pa je ona prva saznala i bila je oduševljena, grlili smo se i skakali od sreće.
Navikao si na kamere, ali televizija je za tebe ipak jedna sasvim nova priča. Jesi li imao tremu prije prve epizode i imaš li je i dalje? Kako se ti i mentorica Mia Negovetić pripremate za nastupe?
Nije to toliko velika razlika, određena trema naravno postoji iako je ne bih tako nazvao. Više je to uzbuđenje, jednostavno vrviš od želje da pokažeš što si naučio i na čemu cijeli tjedan radiš sa svojim mentorom. Neke negativne treme nema.
Naša boljka je što smo na drugim krajevima Hrvatske, Mia je u Rijeci, ja sam u Bjelovaru, a radimo u Zagrebu. To nam otežava probe pa smo od ponedjeljka do srijede online, tek četvrtkom ili petkom stignemo vježbati uživo, a u subotu je već nastup. Sve se brzo događa, ali dajemo sve od sebe.
Svi se slažu da između tebe i Mie ima kemije. Jeste li se zaista sprijateljili i što vas je najviše povezalo?
Ima kemije jer smo prije svega prijatelji i znamo se već osam godina. Mnogi ne znaju da imamo povijest i da smo nekad davno zajedno sudjelovali u jednom dječjem TV showu, u kojem je Mia i pobijedila. U međuvremenu se profesionalno razvila u glazbi, a ja sam ipak ostao amater. Ostali smo u kontaktu, pratili smo jedno drugome karijere i razvoj, a Mia mi je bila velika podrška i u nekim teškim životnim situacijama. Mislim da s nikim drugim ne bih imao ovakvu kemiju iz emisije u emisiju, jer emocija je ipak nešto što se ne može odglumiti. Publika to osjeća.
Javljaju li se među vama nesuglasice i kako ih rješavate?
Moja nedavna prehlada je uzrokovala kaos i bojali smo se da neću moći pjevati. Međutim, odustajanje za mene nikada nije opcija, ja bih se i s najvećom temperaturom pojavio na sceni. Nemamo nekih pretjeranih nesuglasica, sve riješimo na normalan način, najteže nam je uskladiti izbore pjesama s produkcijom. Kad odredite pjesmu, onda slijedi samo uživanje i veselje.
Koji žanr ti najbolje leži?
Preferiram balade jer sam ranjiv, osjećajan i empatičan. Volim prenositi emocije u svakom smislu, pa tako i u glazbenom, jer za mene je glazba emocija. Veselim se i mjuziklu, gdje mogu unijeti i malo glume. Dance mi je isto super jer su ples, pokret i veselje zaista oličenje mladosti, a mi smo ipak najmlađi par u povijesti showa!
Kakvu glazbu privatno slušaš? Ima li na tvojoj playlisti i, primjerice, Jala Brata i modernih trepera?
Miks sam svega, ima Jala Brata, ali ima i Đorđa Balaševića, Josipe Lisac koja je bila omiljena pjevačica moje mame, Rade Šerbedžije, Severine, Arethe Franklin... Jazz, rock, trap, ne postoji žanr koji ja ne slušam!
Zbog sudjelovanja u showu sada si poznat i zrelijoj publici. Kako oni reagiraju na tebe? Prilaze li ti na ulici, šalju li ti poruke?
Bio sam nedavno kupovini namirnica, ulazim u auto, a jedna me gospođa od pedesetak godina gleda i razmišlja hoće li mi prići. Ništa mi nije bilo jasno! ‘Marko, moram ti reći, ti si stvarno genijalan, odličan! Zlato moje, jučer sam ti dala dva glasa!‘, rekla mi je. Jako mi je to lijepo. Zrelija publika me prati i na TikToku jer kuham, čistim i dajem savjete, pričam o mentalnom zdravlju i trudim se da moje teme i sadržaj budu što napredniji. Drago mi je da je zbog ovog projekta takva publika još brojnija. Makar, za mene su godine samo broj!
Hejt komentara, naravno, uvijek ima. Čitaš li ih uopće? Znam da uvijek govoriš ‘Haters gonna hate‘, ali taj se stav sigurno nije pojavio preko noći. Što ti daje samopouzdanje i što te očvrsnulo?
Čitam hejt komentare, ali nikada ne odgovaram. Samopouzdanje se nije pojavilo kroz preko noći, došlo je kroz vrijeme i moje sazrijevanje, u javnom sam poslu već četiri godine. Naučio sam mnogo, a znam da ću naučiti još puno, puno više. Shvatio sam da niti jednu stvar koju radim u životu ne radim zbog drugih, nego prvenstveno zbog sebe. Zašto bih onda uopće brinuo što netko drugi misli? Zaista slijedim svoje snove, a isto želim i onima koji mi pišu zle komentare. Onda sigurno neće biti frustrirani.
Kako je izgledalo tvoje djetinjstvo, kakav si klinac bio? Gdje si odrastao i u kakvoj sredini?
Moje djetinjstvo je bilo burno i lijepo u isto vrijeme. Istaknuo bih najviše svoju majku i svoju nonu. Odrastao sam s dvije divne žene, očinska figura mi je nedostajala, no život nam malo po malo daje baš ono što nam je potrebno. Tako je moj tata u posljednjih godinu dana ispunio veliku ulogu i puno, puno mi znači. Bio sam razigrano dijete, koje je možda prebrzo odraslo zbog težine obiteljske situacije i okoline koja je teže prihvaćala što pjevam, plešem i nisam tipičan dečko. Ipak, možda sada ne bih bio ovdje gdje jesam da nisam sazrio puno brže nego dosta mojih vršnjaka. Odrastao sam u Puli, rodom sam Istrijan, Puležan, a na svoj osamnaesti rođendan sam se preselio u Bjelovar.
Kada se pojavila ljubav prema glazbi, a kada ona prema šminki, modi, YouTubeu?
Ljubav prema glazbi rodila se u prvom razredu osnovne škole. Kroz glazbu najbolje mogu izraziti sve svoje emocije, i tugu i sreću. Cijeli život sam htio biti pjevač, s daljinskim ili kuhačom u ruci glumio sam da sam na nekoj velikoj sceni. Modu i šminku sam zavolio u srednjoj školi, kad je krenuo pubertet i kad sam počeo razvijati svoj stil i karakter i shvatio da cilj nije uklopiti se.
Od malih nogu sam s onim Motorolama snimao vlogove, a kada je to postalo nešto aktualnije počeo sam objavljivati videe. Prvi video sam na You Tube postavio kao dijete, s 11 godina, ali ti su videi sada zaključani i nisu javni. Aktivno sam počeo snimati prije tri godine. Reakcije su na početku bile puno gore nego danas, pokušavao sam biti netko tko nisam i bilo mi je potrebno neko vrijeme da se izgradim. Trebalo mi je neko vrijeme da javnosti pokažem svoju ranjivu stranu i tek onog trenutka kad sam se otvorio i počeo biti iskren, ljudi su me počeli shvaćati ozbiljno i cijeniti me. Ključ je biti ono što jesi - ja sam jedan mekušac i emotivac i nije me sram! Ljudi će možda reći ‘plačljivko‘, da, možda i jesam, ali zato su me ljudi prihvatili.
Dolaziš li iz muzikalne obitelji, kako su roditelji reagirali na tvoje talente i interese?
Nisu svi bili muzički talentirani, ali baka s mamine strane je proputovala cijeli svijet kao plesačica folklora, a prabaka je bila operna pjevačica. Tata zna svirati gitaru po sluhu, jako je talentiran, iako nikad nije završio glazbenu školu. U početku nije odobravao moje interese, htio je sina koji će igrati nogomet ili košarku. Nije mu odgovaralo to što njegov sin želi plesati i pjevati, a mama i baka su to oduvijek podržavale i pratile me na raznim natjecanjima.
Ne kriješ koliko si bio blizak s pokojnom majkom. Kako je izgledao vaš odnos, prijateljstvo, zajednički trenuci?
Mama mi je bila poput starije sestre i najbolje prijateljice. Čak ni u mojim tinejdžerskim danima se nismo udaljili, nikada me nije bilo sram moje mame. Nekada smo šetali gradom i druga djeca bi upirala prstom i rugala mi se jer se družim s njom, ali nisam mario. Mislim da se mladi ljudi nikada ne bi trebali sramiti svojih roditelja. Meni je mama bila najveći oslonac i podrška, vodio sam se tim osjećajem i ponosno šetao s njom. Išli smo na kave, u šoping i u kino, kazalište. Jako sam je volio i pružila mi je zaista sve što je mogla, čak i kad i nismo baš bili u najboljoj financijskoj situaciji. Davala je sve od sebe da mi ništa ne nedostaje i govorila je da živi za mene. Sada kada je nema, ja tako mislim o njoj - sve što radim, radim za nju.
Jako si mlad a već si doživio veliku tugu i gubitke. Kako si ponosio te najteže trenutke, a kako se sada osjećaš? Što ti daje snagu da i dalje guraš po svom i radiš punom parom?
Jako mi je pomogla psihologica i savjetujem svakome da napravi isto ako ga muči neki problem jer razgovor je uvijek rješenje. Nabavio sam francuskog buldoga, to je pas kojeg sam godinama priželjkivao i osjećao sam da je trenutak da ga uzmem. Sad sam dobro, ranjiv i dalje, ali s vremenom naučiš živjeti s ranama. Prije ili kasnije, sve nas čeka takva sudbina, gubitak roditelja, koji je mene nažalost rano zadesio.
Rekao si da si se tek nedavno zbližio s tatom. Je li ti kao biseksualcu i dečku koji se ne srami svoje ženstvene strane bilo teško pronaći zajednički jezik s njim i kako ste ga naposljetku pronašli?
Pronašli smo ga nakon ove tragedije i zbog toga sam sretan. Ponekad su u životu potrebne velike kušnje i problemi kako bi se netko zbližio i žao mi je zbog toga, ali možda je ovo prilika da se i moj otac iskaže. Priznajem da je prihvatio sve što ja jesam i govori mi što je i moja mama govorila: "Ne piješ, ne drogiraš se, ne pušiš, ne kradeš i dobar si čovjek, a to je najbitnije."
Jedan si od rijetkih Hrvata koji su se outali - zašto si se na to odlučio? I kakve su bile reakcije?
Samo sam se jednog dana probudio i zaključio - ja ovo više ne želim raditi ako neću biti potpuno iskren sa svojom publikom. Vodim se tim instinktom, čistog srca i s dobrim namjerama. Bilo je teško outati se, bilo je izazovno jer sam znao da na Balkanu ljudi ne pričaju o tome, bio sam među prvima koji je o tome progovorio, zbog čega su teret i osuda još veći. Nije mi cilj ikome nametati svoju seksualnu orijentaciju te je važno shvatiti da nas ona ne definira. Ja zbog toga nisam ništa lošiji ili manje vrijedan čovjek i drago mi je da su me mnogi podržali i razumjeli.
Što misliš, je li nekima od tvojih fanova (Kokosića) to pomoglo, ohrabrilo ih? Je li tebi kroz odrastanje nedostajalo takvih uzora, pogotovo u Hrvatskoj?
Nedostajalo mi je takvih uzora, volio bih da je postojao netko poput mene kada sam ja bio dijete. Psihički bih se lakše nosio s pubertetom, jer se o takvim stvari ne govori dovoljno u školi. Nakon što sam se outao, dobivao sam puno poruka, neki od pratitelja pisali su mi i kako sam im spasio život. Bili su spremni oduzeti si život, no zbog mene su odlučili da to ipak neće napraviti i shvatili su da vrijede. Imati tako nešto na srcu za mene je veliki znak da ovo što radim nije krivo.
U vezi si i znam da ne voliš mnogo govoriti o partneru, ali otkrij nam barem nešto. Što vas je povezalo, što ti predstavlja u životu i kako podnosi medijsku pažnju koju dobivaš?
On je moja slatka mala tajna i želim da tako ostane. Povezala nas je ljubav, on mi je velika potpora, oslonac i motivacija. Medijska pažnja koju dobivam njemu je super dok god sam ja sretan i dobro se osjećam.
Sada imaš novi dom na kojem si radio zajedno s partnerom. Kako je to izgledalo?
Želio bih razbiti stereotip da fizički izgled ima veze s našim sposobnostima. Bilo mi je prekrasno graditi svoj dom. Jedva čekam sjesti na kauč, pogledati oko sebe i znati da sam i sam sudjelovao u tom procesu. Dizao sam lim, miješao si malter i vukao tačke. Začepio sam usta svima koji su se pitali jesam li ja muškarac ili ne. Važna je želja i volja za radom!
Kako izgledaju tvoji dani, svakodnevica? Koliko vremena ode na montiranje, snimanje, objavljivanje, a sad i probe? Na čemu sve radiš?
Sada sam posvećen Zvijezde pjevaju, ali i snimam u sklopu jedne medijske kuće, doma montiram preko laptopa i mobitela, objavljujem videe redovito na TikToku i Instagramu, sastajem se sa sponzorima i klijentima, odlazim u studije, na snimanja. Planiram upisati glazbenu školu, paralelno se gradi kuća, puno je majstora i radova, tu su i dva psa, obitelj... Ali volim ovakav tempo, mrzim monotoniju i zadovoljan sam svojim kaotičnim životom.
Vidiš li se u budućnosti u Hrvatskoj, Zagrebu ili bi volio iskusiti život u inozemstvu?
Putovao bih u inozemstvo, uživam u tome. Volio bih s nonom otputovati u Australiju, da posjeti svoju obitelj i brata. Ipak, uvijek se želim vratiti u našu Hrvatsku, iako znam da bih negdje drugdje bio bolje prihvaćen. Nije poanta svidjeti se svima, to je lakši put. Pravi put je teži, prepun prepreka, kakav i je moj život u Hrvatskoj.
U kojem smjeru bi volio da ide tvoja karijera, a u kojem privatni život? Sanjaš li o braku, djeci?
Želim snimiti album, nastupati, posvetiti mami glazbenu karijeru. Volio bih se okušati i u voditeljskoj ulozi, svakako želim ostati u javnom poslu. To mi je oduvijek bila želja. Sanjam o braku, zato gradim i kuću. Sanjam i o djeci, nadam se da će se situacija u Hrvatskoj poboljšati pa da ću možda moći i posvojiti, jer znam da djetetu mogu pružiti puno ljubavi koje mu nedostaje. Pravi je dom onaj u kojem nema svađe i netrpeljivosti, u kojemu djetetu ništa ne nedostaje. Zaista bih volio da neko dijete nađe mirnu i toplu luku kod mene.