Povodom svjetskog dana mentalnog zdravlja koji se održava 10. listopada, Gloria je u suradnji s Materijom organizirala okrugli stol i stvorila toplu atmosferu u kojoj su žene slobodno razgovarale o svim svojim problemima.
Mentalno je zdravlje dugi niz godina pratila stigma, no u posljednje vrijeme primjećujemo pozitivan trend u kojem dio mainstreama postaje upravo ova osjetljiva tema. Tako odlasci na psihoterapiju i razgovori s psihologom postaju dio rutine, baš kao što su to redoviti posjeti stomatologu i ginekologu. Upravo to osvješćujemo svake godine na Svjetski dan mentalnog zdravlja koji se održava 10. listopada.
Gloria je ove godine organizirala okrugli stol na temu mentalnog zdravlja žena u suradnji s Materijom, zagrebačkim lifestyle konceptom koji se vodi filozofijom očuvanja zdravlja na način da se održavaju um, tijelo i duh u ravnoteži. Upravo u njihovim prostorijama u Gundulićevoj su se u petak ujutro okupile uspješne žene različitih profesija kako bi barem se podsjetile koliko je važno staviti u prvi plan - upravo sebe.
Na okruglom stolu sudjelovale su glumica Csilla Barath Bastaić, komunikacijska stručnjakinja Jelena Slade-Šilović, influencerice Dorin Zelenika i Tena Sakar Vukić, poduzetnica i vlasnica Garderoba Concept storea Ana Ivančić, glavna urednica svih Glorijinih izdanja Vedrana Čarapović Propadalo, kao i sama osnivačica Materije, Maja Blažević. Okrugli stol moderirala je novinarka i savjetodavna terapeutkinja Dijana Čuljak, a korisne savjete dale su i dvije vrhunske stručnjakinje - prof. Meri Veselić, renomirana psihoterapeutkinja, psihoanalitičarka i grupna analitičarka, te prof. dr. sc. Gordana Buljan Flander, klinička psihologinja i integrativni psihoterapeut za djecu, adolescente i odrasle.
Sigurna i topla atmosfera
Stvorila se tako ubrzo ugodna i topla atmosfera unutar koje su se ove žene osjećale dovoljno sigurno da su odlučile podijeliti neke od svojih najintimnijih misli i strahova, kao i one stvari o kojima se - ne govori. Sama rasprava započela je jednostavnim pitanjem - "kako smo nježne prema samima sebi?".
Uslijedio je niz emotivnih odgovora te su se otvorile brojne teme, od grižnje savjesti koju gotovo sve majke nose sa sobom, pa do straha od toga da nisu dovoljno dobre i neprestanog pritiska koji se stvara kao posljedica stalnog uspoređivanja sa savršenim životima na društvenim mrežama. Teme su bile osjetljive, a razgovori iskreni uz emotivne reakcije koje su uključivale zagrljaje, pa i suze.
U ovoj toploj zajednici u kojoj je podršku davala baš svaka od prisutnih žena, ipak su posebno do izražaja došli savjeti koje su davale Meri Veselić i Gordana Buljan Flander. Ono što su pak obje istaknule kao glavnu pouku iz svojeg dugogodišnjeg rada jest činjenica da ipak moraju i same sebe staviti na prvo mjesto te postaviti jasne granice. Tako je Gordana otkrila da i sama redovito ide na psihoterapiju, svjesna da ne može svojim pacijentima davati savjete kojih se i sama ne pridržava.
Kako su jedna od neizbježnih tema u društvu majki bili roditeljstvo i djeca, prof. dr. sc. Buljan Flander, inače i osnivačica udruge Plavi telefon, prve i najstarije linije pomoći u Hrvatskoj, otkrila nam je da je, iz njezina iskustva, najveći problem s kojim se djeca suočavaju kad su u pitanju emocije upravo činjenica da nemaju dozvolu za njihovo izražavanje.
Voljeni kad smo vidljivi
"Djeca se najviše osjećaju voljenima kad su vidljiva. Danas mobiteli, društvene mreže, tableti i kompjuter svima odvlače pažnju iz realnog života, a kad se s djecom ne komunicira dovoljno, kad nismo u odnosu s njima, razvijaju osjećaj manje vrijednosti i nekompetentnosti te s time ulaze u odraslu dob. Kako sam godinama radila u Klaićevoj s djecom, dandanas s nekima radim i u njihovoj odrasloj dobi. Prvenstveno dolaze zbog svoje djece i upravo vidim razliku u odgoju koji oni pružaju i koji su dobivali kad su bili djeca", govori Buljan Flander.
Ističe tako da primjećuje porast nasilja među djecom, čemu uzrok djelomično vidi u manjku empatije, a djelomično u činjenici da se nasilje danas vrednuje i valorizira. "Djeca danas "lajkaju" bizarne i nasilne sadržaje nego neke uobičajene vršnjačke teme. Njima je jako važno da budu popularni ovdje i sada, a osim toga, djeca danas jako dobro znaju svoja prava i svjesni su toga da do svoje 14. godine nisu kazneno odgovorni, pa si dozvole i više nego što bi kasnije. Zalažem se za djeci prilagođeno pravosuđe, ali to znači da i maloljetni počinitelji moraju snositi sankcije, adekvatne svojoj dobi, statusu i počinjenom djelu", ističe integrativna psihoterapeutkinja za djecu, adolescente i odrasle koja posebno problematičnima smatra ekrane - kompjutere, laptope, telefone i tablete.
Problematični ekrani
"Maloj djeci su iznimno privlačni zbog brzog izmjenjivanja slika i svjetlosnih efekata što pobuđuje njihov mozak. U starijoj dobi se susreću pak sa sadržajem koji je neprimjeren, a normalizira se. Djeca provode sedam, deset, pa i dvanaest sati na ekranima. I naravno da su pod utjecajem toga. A mentalno zdravlje se postiže kroz ljudski odnos, interakciju. Nije ljekovita određena vrsta terapije, već odnos. S druge strane, jedno istraživanje pokazalo je da danas majke s adolescentima provode devet minuta dnevno, a očevi sedam. Što možete saznati o vlastitom djetetu u tako kratkom vremenu", pita se ova stručnjakinja koja smatra da su problem i institucije za zaštitu djece koje često imaju prespore reakcije prilikom procjenjivanja sigurnosti određenih mjesta za djecu.
Tako naglašava i da je ključno uvesti zdravstveni odgoj u škole koji će uključivati ne samo zaštitu djece od preranog stupanja u spolne odnose, već i od zlostavljanja, izloženosti drogama i alkoholu, kao i vršnjačkom nasilju.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....