U posljednjih nekoliko godina, s pojavom društvenih mreža i sve snažnijom političkom osviještenošću mladih, pojavio se i novi oblik aktivizma - onaj koji se ne temelji nužno na prosvjedima ili stranačkom angažmanu, već na svakodnevnim estetskim izborima. Moda, šminka, stil života, pa čak i objave na Instagramu ili TikToku postale su određena platforma na kojoj mlađe generacije, a pogotovo generacija Z, izražavaju svoje stavove o tijelu, okolišu, spolu i identitetu.

Jedan od najvidljivijih oblika novog aktivizma sigurno je takozvani "green fashion", odnosno održiva moda. Mlađe generacije sve više odbacuju brzu modu (odnosno fast fashion) te se umjesto toga okreću second hand odjeći (Vinted), "thriftanju", zamjeni odjeće (clothing swap), pa čak i ručnoj izradi vlastitih odjevnih komada. Platforme poput TikToka i Instagrama prepune su videa pod hashtagovima poput #thrifthaul ili #slowfashion, u kojima mladi pokazuju kreativnost i ekološku svijest, pritom kritizirajući modnu industriju zbog zagađenja i neetičke proizvodnje.

Mnogi mladi i sami kreiraju odjeću od recikliranih materijala, a kroz takozvane "guerilla fashion" događaje (kao što je naprimjer modna revija XR Youth kolektiva na ulicama Londona ili New Yorka) šalju poruku da moda mora biti održiva i društveno odgovorna. Naime, riječ je o modnim događajima koji se ne održavaju na klasičan način poput revija na modnim pistama, već spontano i u javnim prostorima - na ulicama, trgovima ili u trgovačkim centrima. Ovakve modne akcije nastoje prenijeti snažnu političku ili ekološku poruku.

Cilj im je prvenstveno šokirati, skrenuti pažnju i potaknuti ljude na razmišljanje o problemima u modnoj industriji poput zagađenja okoliša, izrabljivanja radnika ili masovne potrošnje. Revije obično organiziraju aktivisti, a modeli nose recikliranu odjeću, transparente ili odjevne predmete s jasnim porukama kao što su "Nema mode na mrtvom planetu" ili "Tko je sašio tvoju odjeću?".

Kroz šminku, frizure, boje i stilove odijevanja, sve veći broj mladih ljudi koristi vlastiti izgled kao sredstvo izražavanja stavova o tijelu, identitetu i društvenim normama. Pokreti poput body neutrality (neutralnog odnosa prema tijelu) i body positivity (pozitivnog odnosa prema tijelu) zalažu se za prihvaćanje svih tjelesnih oblika - bez obzira na njegovu veličinu, boju kože, dob ili eventualni invaliditet. U središtu tih pokreta ideja je koja nalaže kako je svako tijelo vrijedno te da zbog njega nitko ne bi trebao biti isključen iz bilokakve medijske, a pogotovo modne reprezentacije.

Tom su se pokretu, očekivano, pridružile i brojne influencerice i influenceri, ali i zvijezde poput glumice Pamele Anderson (57) koje odbacuju retuširanje fotografija, izbjegavaju korištenje Instagram filtera koji su donedavno još bili neizostavni na društvenim mrežama, a umjesto toga promoviraju autentičnost i realnost. Raznolikost u kampanjama postala je norma pa se tako sve više prikazuju tijela s ožiljcima, celulitom, bora i aknama, a ono što smo nekad pokušali sakriti, danas je doslovno postalo simbol borbe protiv nerealnih standarda ljepote. Time estetika više nije samo sredstvo za uljepšavanje, nego služi za razbijanje štetnih i nerealnih očekivanja.

Pamela Anderson svojom odlukom da se pojavljuje bez šminke šalje snažnu poruku o slobodi izbora i autentičnosti

SONSIE/PLANET/PROFIMEDIA

Izrazi poput "soft girl", "dark academia" ili "gender neutral fashion" postaju više od samog stila - oni su svojevrsne političke izjave. Primjerice, kombinacija nježnih boja i plus-size tijela može biti način za rušenje stereotipa o ženstvenosti i težini. "Dark academia" estetika često promovira rodnu neutralnost i intelektualno samoizražavanje, dok "genderless fashion" nastoji razbiti još uvijek usvojene podjele muškog i ženskog.

Društvene mreže: prostor za promjenu?

Hashtagovi poput #bodypositivity, #whomademyclothes ili #greenfashion više nisu samo najobičniji hashtagovi ispod objava na društvenim mrežama - postali su alat za edukaciju, ali i poticanje konkretnih akcija. Influenceri, ali i mnoge druge poznate osobe, svoju vidljivost na mrežama ne samo za promociju stila, već i konkretne akcije. Sudjeluju u klimatskim projektima, potiču recikliranje odjeće i surađuju s organizacijama koje se bave društvenom pravdom.

No uz sve prednosti koje dolaze s ovim stvarima, postoji i određena doza rizika koji se odnosi na površnost - takozvani "clicktivizam" koji podrazumijeva aktivizam na internetu gdje se društvene i političke poruke svode na klikove, lajkove i dijeljenje sadržaja bez stvarnog angažmana ili promjene u ponašanju. Naprimjer, osoba može objaviti nešto o važnosti održive mode, ali istovremeno svakodnevno kupovati novu odjeću koju nikada ne nosi.

Sličan problem javlja se i kod "thriftinga". Premda je riječ o ekološki prihvatljivijoj praksi, ako se odjeća kupuje u velikim količinama samo radi estetike ili upravo sadržaja za društvene mreže, tada se održivost, logično, gubi. U takvim slučajevima održiva moda postaje samo još jedan trend konzumerističke kulture, a umjesto da mijenja način razmišljanja, samo zamjenjuje jednu vrstu pretjerane potrošnje drugom.

I što bismo onda mogli zaključiti iz svega navedenog? Pa prva je stvar svakako to da mlade generacije danas sve više redefiniraju što znači biti aktivist. Umjesto da modu, estetiku i politiku vide kao odvojene sfere, oni ih svjesno spajaju, dok njihova odjeća, frizura, šminka i objave na TikToku postaju svojevrsno sredstvo izražavanja vrijednosti i poziv na promjenu. Takav oblik aktivizma vizualno je snažan, svakodnevan i dostupan gotovo svima, ali, kao i sve ostalo što se događa na društvenim mrežama, zahtijeva i određenu dozu odgovornosti. Ono što je očito jest kako društvene mreže i osobni stil mladima više ne služe samo za prikupljanje lajkova i pratitelja.

FREEPIK

Upravo suprotno, za mnoge od njih to je alat za pokretanje stvarnih promjena - bez obzira na to radi li se o borbi za ekološki održivu budućnost, rušenje nerealnih standarda ljepote ili razbijanju zastarjelih rodnih normi. Zapravo, možemo reći kako moda danas više ne služi samo za izražavanje stila, već i kao sredstvo promjene. Kroz svaki odjevni izbor, društvenu objavu ili estetsku odluku, mladi sve češće oblikuju poruku koju žele poslati društvu, i to ne kako bi se uklopili, već kako bi ga promijenili.