Kralj Charles i Camilla

 JONATHAN BRADY/AFP/PROFIMEDIA
UGROŽENI PROTOKOL

Banket u dvorcu Versailles i posjet Slavoluku pobjede pod znakom pitanja zbog uličnih prosvjeda

Radnički i sindikalni prosvjedi zbog najavljene mirovinske reforme predsjednika Emmanuela Macrona dovode u pitanje protokol za kralja Charlesa III. i Camillu.

Radnički i sindikalni prosvjedi zbog najavljene mirovinske reforme predsjednika Emmanuela Macrona dovode u pitanje protokol za kralja Charlesa III. i Camillu.

Bliži se i taj dan: 26. ožujka započinje prvo službeno putovanje kralja Charlesa III. i supruge kraljice Camille u inozemstvo, a do 31. ožujka supružnike očekuje čak trideset različitih protokolarnih obaveza u kojima će sudjelovati za svog posjeta Francuskoj i Njemačkoj. No, mnogi se pitaju hoće li sindikalni i radnički prosvjedi koji ovih dana bjesne na pariškim ulicama zbog Macronove želje da na silu progura zakon o podizanju dobi za odlazak u starosnu mirovinu, sa sadašnje 62 na 64 godine života, ugroziti planirane protokolarne aktivnosti.

Premda britanski monarh uobičajeno na svom prvom putovanju izvan granica Velike Britanije putuje jednu od zemalja članica Commonwealtha, a čine je danas samostalne države koje su nekoć bile dijelom Brtianskog carstva - od kojih njih 16 i dan-danas priznaju britanskog monarha za svog kralja i formalnog poglavara, ovaj put izbor Pariza i Berlina šalje jasnu političku poruku. Osim što naglašava povijesne veze s Francuskom i Njemačkom, podcrtava i europsko jedinstvo u kontekstu ruske invazije na Ukrajinu.

image

Kralj Charles i Camilla

PAUL KANE/AFP/PROFIMEDIA

"Osim najaktualnije teme rata i pomoći Ukrajini i razgovarat će se i o partnerskom pristupu prema drugim velikim izazovima poput klimatskih promjena i očuvanja bioraznolikosti, ali i trgovini, te suradnji na području kulture i umjetnosti", kaže se u službenom priopćenju Buckinghamske palače.

Kao jedan od središnjih događaja šestodnevnog putovanja najavljen je državnički banket koji za svoje goste u palači Versailles pripremaju francuski predsjednik Emmanul Macron i prva dama Brigitte Macron, koja je na rasporedu nakon polaganja vijenaca kod Slavoluka pobjede. Drugi najveći slavoluk na svijetu projektiran je 1806. poslije bitke kod Austerlitza u čast poginulim borcima iz Napoleonskih ratova, a neoklasicistička interpretacija antičkog Titovog slavoluka visoka je 49,5 metara i široka 45 metara. Danas se smatra spomenikom sjećanja na sve žrtve za Francusku, pa je baš zbog toga simbolička i tradicionalna točka okupljanja svih prosvjednika i demonstranata.

image

Kralj Charles i Camilla

CARL COURT/AFP/PROFIMEDIA
Linker
16. lipanj 2024 06:32