Unatoč sve češćim zdravstvenim problemima, norveški monarh nikada nije pomišljao na abdikaciju, a iza njega ostaje velika ljubavna priča, dvoje djece i monarhija koja posljednjih godina prolazi kroz veliku krizu.
Norveška se danas s velikom tugom oprašta od omiljenog kralja Haralda V., koji je više od 35 godina bio na čelu norveške monarhije. Još jučer građani su se počeli okupljati ispred Kraljevske palače u Oslu i ostavljati cvijeće nakon što je službeno priopćeno da je zdravstveno stanje 89-godišnjeg kralja vrlo ozbiljno. Do poslijepodneva na trgu ih se okupilo nekoliko tisuća, a mnogi su ondje u tišini čekali nove vijesti o monarhu koji je na prijestolje stupio još 1991. godine.
Kralj Harald V. preminuo je 28. kolovoza, u 6.35 sati u Rikshospitaletu, Nacionalnoj bolnici u Oslu, gdje se liječio od 17. kolovoza. Posljednjih dana uz njega je bila obitelj, a kraljica Sonja i njihov sin, prijestolonasljednik Haakon, otkazali su sve službene obveze kako bi bili uz njega.
Posljednja kraljeva hospitalizacija bila je povezana s hemolitičkom anemijom, bolešću kod koje se crvene krvne stanice razgrađuju brže nego što ih organizam može nadomjestiti. Harald je posljednjih tjedana primao kortizonsku terapiju, no ona je izazvala nakupljanje tekućine u tijelu pa je 17. kolovoza primljen u bolnicu. U početku je bilo najavljeno da će zbog liječenja dva tjedna biti na bolovanju, a njegove je dužnosti kao regent preuzeo sin Haakon.
Kraljevo se stanje tijekom prošlog vikenda pogoršalo, iz dvora je 23. kolovoza stigla vijest da reagira na terapiju, no samo nekoliko dana poslije situacija se dramatično promijenila. Jučer, 27. kolovoza, Kraljevski dvor kratko je priopćio da je Haraldovo zdravstveno stanje vrlo ozbiljno. Članovi obitelji pohitali su u bolnicu, a norveški premijer Jonas Gahr Støre otkazao je planirani put u Njemačku.
Bolest zbog koje je posljednji put završio u bolnici bila je samo jedna u nizu zdravstvenih problema s kojima se Harald suočavao više od dva desetljeća. Još 2003. dijagnosticiran mu je rak mokraćnog mjehura zbog kojeg je operiran. Dvije godine poslije podvrgnut je velikoj operaciji srca i zamjeni srčanog zaliska, a 2020. ponovno je operiran zbog problema sa zaliskom.
Posljednjih godina sve je češće morao prekidati kraljevske dužnosti, no unatoč zdravstvenim problemima nije razmišljao o abdikaciji. Nakon što je danska kraljica Margrethe II. početkom 2024. iznenadila javnost odlukom da prijestolje prepusti sinu Frederiku, ponovno se otvorilo pitanje bi li i Harald mogao učiniti isto. Jasno je dao do znanja da to ne namjerava učiniti. Prisegu koju je dao kao kralj smatrao je doživotnom obvezom i na prijestolju je doista ostao do posljednjeg dana.
Takvu je odlučnost pokazao mnogo prije nego što je postao kralj, kada se zaljubio u Sonju Haraldsen, građanku bez plemićkog podrijetla koja se prema tadašnjim pravilima nije smatrala prikladnom suprugom budućeg kralja.
Monarhija puna kontroverzi
Haraldov otac, kralj Olav V., dugo se protivio njihovoj ženidbi jer se od prijestolonasljednika očekivalo da odabere suprugu iz neke europske kraljevske ili plemićke obitelji. Harald, međutim, nije namjeravao odustati od Sonje i čak je devet godina čekao njegovo dopšuštenje za brak. Ocu je dao do znanja da se, ako mu ne dopusti da se oženi ženom koju voli, neće oženiti ni jednom drugom. Budući da je bio jedini muški nasljednik, takva bi odluka mogla ugroziti budućnost dinastije.
Kralj Olav na kraju je popustio, i Harald i Sonja vjenčali su se 29. kolovoza 1968. u katedrali u Oslu. Posebno je tužno što je Harald preminuo samo dan prije njihove 58. godišnjice braka u koejm su dobili kćer Märthu Louise i sina Haakona.
A upravo su mu djeca priredila neke od najvećih obiteljskih izazova njegove dugogodišnje vladavine. Kada je Haakon odlučio oženiti Mette-Marit Tjessem Høiby, njegov izbor izazvao je brojne rasprave u Norveškoj. Buduća prijestolonasljednica bila je samohrana majka četverogodišnjeg Mariusa, a pozornost javnosti privukla je i njezina burna mladost te društvo u kojem se kretala. Nekoliko dana prije vjenčanja 2001. Mette-Marit javno je progovorila o svojoj prošlosti i izrazila žaljenje zbog načina na koji je tada živjela. Harald i Sonja stali su uz sina i njegovu izabranicu.
Više od dva desetljeća poslije upravo su Mette-Marit i njezin najstariji sin postali dio jedne od najvećih kriza s kojima se norveška kraljevska obitelj suočila posljednjih godina. Marius Borg Høiby ove je godine osuđen na četiri godine zatvora nakon što je proglašen krivim za dva silovanja i nasilje u obitelji.
Mette-Marit istodobno se našla pod velikim pritiskom javnosti zbog nekadašnjeg kontakta s osuđenim seksualnim prijestupnikom Jeffreyjem Epsteinom. Nakon što su objavljeni dokumenti koji su otkrili razmjere njihove komunikacije, javno je izrazila žaljenje zbog tog odnosa te se, među ostalima, ispričala kralju Haraldu i kraljici Sonji.
Ni Haraldova kći Märtha Louise nije živjela prema pravilima koja su se nekoć očekivala od jedne princeze. Godinama se bavi alternativnom duhovnošću, govorila je da može komunicirati s anđelima, a posebno je mnogo pozornosti izazvala njezina veza s Amerikancem Durekom Verrettom, koji se predstavlja kao šaman.
Njihove poslovne aktivnosti i korištenje princezine titule izazvali su toliko rasprava da se Märtha Louise 2022. povukla iz službenih dužnosti unutar Kraljevske kuće. Dvije godine poslije udala se za Verretta, a Harald i Sonja bili su na njihovu vjenčanju. Kralj je i tada pokušao povući jasnu granicu između institucije koju je predstavljao i privatnog života svoje kćeri.
Novi kralj pred izazovima
Kontroverze, međutim, nisu uvijek bile povezane samo s njegovom djecom. I sam Harald našao se 1998. na udaru javnosti nakon što je prihvatio jahtu vrijednu oko četiri milijuna norveških kruna, koju mu je za 60. rođendan darovala skupina norveških industrijalaca. U isto se vrijeme vodila žestoka rasprava o visokim troškovima obnove Kraljevske palače koji su pali na teret države. Kritike su bile neugodne, ali nisu dugoročno ozbiljnije narušile njegovu popularnost.
Kraljem je postao 17. siječnja 1991., nakon smrti oca Olava V., i na prijestolju je proveo više od 35 godina. No Haraldov život nije bio obilježen samo kraljevskim dužnostima. Jedna od njegovih najvećih strasti bilo je jedrenje. Norvešku je predstavljao na trima Olimpijskim igrama, a 1964. u Tokiju nosio je zastavu svoje zemlje na svečanosti otvorenja.
Rođen je 21. veljače 1937. u Skaugumu kao jedini sin budućeg kralja Olava V. i princeze Märthe. Njegovo rano djetinjstvo prekinuo je Drugi svjetski rat. Nakon njemačke invazije na Norvešku 1940. s majkom i sestrama napustio je zemlju te dio ratnih godina proveo u Sjedinjenim Državama. U domovinu se vratio 1945. godine.
Desetljećima poslije upravo je sposobnost da govori o Norveškoj kao zemlji različitih ljudi postala jedan od razloga njegove velike popularnosti. Posebno se pamti njegov govor iz 2016. godine u kojem je, govoreći o tome tko su Norvežani, spomenuo ljude različitog podrijetla i vjeroispovijesti, one koji vjeruju u Boga, Allaha, svemir ili ni u što, ali i djevojke koje vole djevojke te dječake koji vole dječake.
Njegovom smrću krunu nasljeđuje njegov jedini sin Haakon, koji postaje kralj Haakon VIII. Pedesettrogodišnji Haakon posljednjih je godina više puta preuzimao očeve dužnosti kao regent, osobito tijekom njegovih hospitalizacija, pa u novu ulogu ne ulazi nepripremljen.
Haakon je od 2001. u braku s Mette-Marit, s kojom ima dvoje djece, princezu Ingrid Alexandru i princa Sverrea Magnusa. Mette-Marit iz prethodne veze ima i sina Mariusa Borga Høibyja, koji nije član Kraljevske kuće niti se nalazi u redu nasljeđivanja prijestolja.
Haakonovim dolaskom na prijestolje njegova 22-godišnja kći Ingrid Alexandra postaje prijestolonasljednica i prva u redu nasljeđivanja. Iza nje nalazi se njezin mlađi brat Sverre Magnus. Ingrid Alexandra tako bi jednoga dana trebala postati prva norveška kraljica na prijestolju nakon više stoljeća.
Novi kralj preuzima monarhiju u vrlo osjetljivom trenutku. Obiteljski skandali posljednjih su godina ozbiljno opteretili njezin ugled, dok je Harald zahvaljujući velikoj osobnoj popularnosti dugo bio njezin najčvršći oslonac. Kraljevska obitelj tijekom njegove se vladavine mijenjala, rušila stare konvencije i povremeno punila naslovnice zbog događaja koje sigurno nije mogao predvidjeti kada je 1991. naslijedio oca. Harald je, međutim, ostao vjeran odluci koju je davno donio – dužnost kralja za njega je bila doživotna i obavljao ju je sve dok mu je zdravlje to dopuštalo.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....