Zagrebačkog liječnika prof. dr. sc. Nikicu Gabrića mnogi poznaju kao vlasnika lanca Klinika Svjetlost i jednog od naših najboljih oftalmologa. No, samo oni najbliži znaju da je njegova velika ljubav u mladosti bila psihologija, za koju vjeruje da mu je mnogo pomogla u vlastitom unutarnjem razvoju, ali i upravljanju ljudima te razumijevanju njihovih želja i potreba.
Dr. Gabrić, gost ovotjedne emisije “Bez brige” i nesuđeni psihijatar, otkrio nam je tajnu svog uspjeha, do kojeg je došao nakon što je svladao strahove koji su ga sputavali.
"Dvojio sam između psihologije i medicine, a odlučio sam se za ovo drugo jer ste u ono doba kao psiholog mogli raditi samo u školi ili velikoj tvrtki, a to me nije ispunjavalo. Kad sam iz rodnog Metkovića došao u Zagreb, bio sam pun sumnji i strahova, a najviše sam se bojao neuspjeha. Mladom provincijalcu u glavnom gradu sve je izgledalo veliko i teško. Činilo mi se da su svi prošli bolje škole i vidjeli više svijeta od mene. Pitao sam se hoću li ja to moći, no ubrzo se pokazalo da mogu biti ravnopravan, a u nekim stvarima čak i superioran drugima. Upravo taj strah od neuspjeha bio je moj najsnažniji motor prema uspjehu. On me tjerao da radim više od drugih", otkriva dr. Gabrić, koji se tijekom života, kao i svi, suočavao i s drugim velikim ljudskih strahovima - onim od odbacivanja i nevoljenja, strahom od smrti i egzistencijalnim strahom.
"Rano sam spoznao da je ključ sreće u tome da možete utjecati na promjene u svom životu. Zato sam 2001., u 39. godini odlučio ostaviti državnu službu i pokrenuti vlastiti posao. Svi su mi govorili da sam lud i da neću uspjeti, ali jesam, i to zahvaljujući golemom radu", kaže dr. Gabrić.
"Čovjek ima tri vrste inteligencije: apstraktnu, socijalnu i emocionalnu. Mislim da su druge dvije puno važnije od prve. Socijalna inteligencija ogleda se u tome kojom brzinom stvarate kontakte, a meni je to išlo. U mobitelu imam više od 5000 brojeva i sa svakim od tih ljudi bih imao što za popričati. Emocionalnu inteligenciju obično poistovjećujemo sa suosjećanjem, no ona je širi pojam. Ja bih rekao da je to sposobnost da uđete u nečiju glavu i razumijete zašto nešto radi te ste spremni to prihvatiti. Ova spoznaja puno mi je pomogla u životu, ali i u poslu. U konačnici shvatite da je ljubav najvažnija i da je svatko kovač svoje sreće."
Osim knjiga iz psihologije, dr. Gabriću je mnogo pomoglo i okretanje duhovnosti. Iznimno cijeni knjige indijskog filozofa Osha Rajneesha, a pogotovo mu je draga njegova misao da se bez “šišanja” ega pretvorite u Narcisa. "Ego je nužan za uspjeh, ali u nekom trenutku može postati kamen oko vrata. Svaki čovjek ima u sebi dva vuka, dobrog i lošeg. Zato je jako važno kojeg od njih dvojice hranite", poručuje dr. Gabrić.