Mentalno zdravlje tema je koja se do unazad nekoliko godina itekako tabuizirala. Potaknuti idejom kako je krajnje vrijeme da demistificiramo psihološku pomoć, približimo je našim čitateljima, ali i široj javnosti, pokrećemo video format Bez Brige urednice i voditeljice Dijane Čuljak. Na portalu Gloria.hr govorimo o mentalnom zdravlju, nudimo savjete i pomoć, a u goste dovodimo vodeće stručnjake.
Klinička psihologinja Tanja Sever gostovala je u ovotjednoj emisiji 'Bez brige s Dijanom' u kojoj je govorila o trenutnoj situaciji mentalnog zdravlja u mladih i djece u Hrvatskoj.
Kako je nastava ponovno online, mnogi roditelji su zabrinuti za svoju djecu i kako će se takva situacija odraziti na njihovu djecu jer nema interakcije uživo s prijateljima i nastavnicima. Sever je objasnila da ove godine mladi puno lakše i jednostavnije prihvaćaju drukčiji oblik nastave nego što je to bilo prošle godine.
"Djeca ne vole biti bez strukture i organizacije dana, no ako im ostaje vremena za izvanškolske aktivnosti, njihove hobije i prijatelje, onda i ovo lakše podnesu. U prvoj fazi online nastave razvijali su ideje kako mogu izbjeći učenje i domaće zadaće pa ih je to veselilo. No, sada kada im je online nastava već poznata, opuste se i lakše mogu izvršavati zadatke. Ipak, u toj organizaciji im nedostaje kontakt s profesorima koji zapravo ništa ne može zamijeniti. Vršnjačke kontakte oni uspješno nadoknađuju, posebice kroz vannastavne aktivnosti", objasnila je Sever.
Emocionalna neotpornost
Osim o utjecaju online nastave na djecu i mlade, Sever je govorila i o emotivnom aspektu njihove ličnosti. Naime, psihologinja smatra da su današnja djeca emocionalno neotporna, posebno srednjoškolci na koje pandemija najgore utječe.
"Emocionalna otpornost nedostaje nam svima, a posebice djeci. Jedan od razloga tome jest taj što su prezaštićena, a drugi što su okrenuti kognitivnim spoznajama pa emocije redovito bivaju negdje sa strane. U osnovnoj školi, posebice u nižim razredima, djeca emotivno stasaju ako su dobro vođena, no problemi počinju u adolescenciji (kraj osnovne škole). Srednjoškolci, dakle, nisu otporni na sve što se oko njih događa, a paralelno ih muče pitanja identifikacije: tko sam, što sam, kamo idem, jesam li matematičar ili sam orijentiran prema međuljudskim odnosima", kazala je Sever.
Djevojke piju više od dečkiju
Jedan od velikih problema u adolescentskoj dobi jest alkohol koji sve više uzima maha jer mladi, kaže Sever, misle da nisu dovoljno "fora" ako ne piju i da se bez alkohola ne mogu dovoljno "otkačiti".
"Najviše zabrinjava dob kada se počinje piti - djeca čak već u šestom razredu osnovne škole počinju eksperimentirati s alkoholom, a to je daleko prerana granica za puno toga. No, ono što mene čini dosta zabrinutom jest činjenica da u srednjim školama najviše piju djevojke, a takva se praksa onda nastavlja na fakultetu. Alkohol u njima pobuđuje osjećaj bezgraničnosti pa su onda neustrašive i mogu ići ulicom i vikati ili pak lakše prilaze vršnjacima i slično. Zašto je to tako? Jer su u nižoj dobi poslušne i više udovoljavaju autoritetima, žele biti prihvaćene i priznate u socijalnim krugovima, dok su dječaci ti koji su manje poslušni. No, u srednjoj školi im se otvaraju neke druge mogućnosti samodokazivanja kao što je alkohol", objasnila je Sever.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....