U proteklih godinu dana znatno se povećao broj djece koja traže pomoć stručnjaka za mentalno zdravlje, ali i sve je više teških slučajeva - djece sklone samoozljeđivanju, sa smetnjama u ponašanju poput agresivnosti, poremećaja prehrane i spavanja, ovisnosti o društvenim mrežama i o influencerima. Posljedica je to iznimno teške krizne godine za mlade, što potvrđuju i rezultati istraživanja.
Naime, prema podacima iz razdoblja prije pandemije i potresa, oko 20 posto djece imalo je određene psihičke tegobe, no samo 20 posto od njih primalo je psihološku pomoć. Dijelom zbog nedovoljne dostupnosti savjetovališta, a dijelom zbog oklijevanja djece i roditelja da zatraže takvu pomoć, jer se psihički problemi i danas smatraju “sramotnima“. Istraživanja koja su u svibnju i prosincu prošle godine provele psihologinje sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta pokazala su dramatične rezultate. Čak 65 posto ispitane djece izjavilo je da im je život lošiji u odnosu na vrijeme prije pandemije, više od trećine djevojaka ima kliničke simptome anksioznosti ili depresije, a 20 posto osnovnoškolaca i 38 posto srednjoškolaca ima probleme sa spavanjem.
- To nas obvezuje da obratimo veću pažnju na zaštitu mentalnog zdravlja djece i mladih. Mnogi oklijevaju zatražiti stručnu pomoć ili je čak nikad ne zatraže, što neke može dovesti do težih problema. Djeci moramo osigurati psihološku podršku u njihovom prirodnom okružju - dječjem vrtiću i školi, ali i u savjetovalištima u lokalnoj zajednici kako bi se mladi lakše nosili s izazovima odrastanja. U nastaloj krizi nedostatak stručnjaka mentalnog zdravlja postao je još vidljiviji, a s obzirom na traumatske događaje kojima su djeca bila izložena, krajnji je trenutak da se sve odgovorne institucije u državi najozbiljnije posvete zaštiti njihovog mentalnog zdravlja - ističe pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević koja je gostovala u emisiji “Bez brige”.
Stručnjaci za mentalno zdravlje upozoravaju da djeca najčešće pate od anksioznosti, depresije, autodestruktivnog su ponašanja te imaju različite oblike problema u ponašanju. Preporuka je roditeljima da pomoć potraže već kad kod djeteta primijete promjene i odstupanja koja ih zabrinjavaju, s kojima se teže nose, koje teže razumiju. Primjerice, ako dijete postaje jako povučeno, izrazito uznemireno, ako ima probleme spavanja, probleme u prehrani, postane izrazito nemarno prema održavanju osobne higijene.
- Tada roditelji mogu uočiti da se dijete ne osjeća dobro samo sa sobom, da se teško nosi s vlastitim emocionalnim reakcijama, teže kontrolira svoje ponašanje. Ako nisu sigurni što bi bilo dobro učiniti, preporuka je da porazgovaraju sa stručnim suradnicima u školi ili dječjem vrtiću. Djeci je potrebno pružiti pravodobnu stručnu podršku kako se početne naznake depresivnog raspoloženja ne bi razvile u depresiju te kako bismo prevenirali autodestruktivna ponašanja koja mogu ići i do pokušaja suicida - zaključuje pravobraniteljica.