Emotivna manipulacija svima je dobro poznat pojam, no malo tko zna na što se u našim svakodnevnim odnosima konkretno odnosi. Nije to slatko dijete koje nam trepće i žica za bombone, na žalost istina je mnogo mračnija i dugoročno štetnija. Vidljivo je to i iz same definicije emotivne manipulacije, koju psihologija izjednačava s emotivnim zlostavljanjem.
"Emocionalna manipulacija je ponašanje čija je namjera drugu osobu emocionalno iskoristiti, kontrolirati ili na nju utjecati da napravi nešto iz čega ću ja imati neku dobit. Neki ljudi, pogotovo pojedinci s naglašenim narcističkim osobama, emocionalnu manipulaciju koriste kao primarni oblik komunikacije u namjeri zadovoljavanja isključivo vlastitih potreba", tumači nam psihoterapeutkinja Leila Parić.
Do emotivne manipulacije može doći u bilo kojoj vrsti odnosa - ljubavnom, rodbinskom, poslovnom ili prijateljskom. Uz pomoć psihoterapeutkinje razlučili smo kako prepoznati da nas netko emotivno manipulira, odnosno zlostavlja, te kako se postaviti u toj situaciji.
Ljubavni odnosi
Ako započnemo odnos s osobom koja će nas emotivno manipulirati, često na početku odnosa doživljavamo "pozitivno" ponašanje druge strane - pretjerano izražavanje ljubavi, velike geste i riječi, ogromno otvaranje. "‘Želim ti ispričati cijeli život, a znamo se tek dva dana.‘ Osoba te obasipa ljubavlju, konstantnom pažnjom, nevjerojatnim komplimentima, sve je savršeno i oduševiš se brzo, no to su sve red flags! To nije zaljubljenost, to je zabrinjavajuća karakteristika. Odnosi bi trebali ići spontano i polako. Jer kad je sve pretjerano idealno, to također može biti indicirati emotivnu manipulaciju. U početku ne mora biti negativna, ali ubrzo pokaže drugu stranu medalje", objašnjava Leila Parić.
Kako prepoznati emocionalno zlostavljanje u partnerskom odnosu?
- Stalni osjećaj krivice: Bez obzira jeste li nešto krivo napravili, stalno se osjećate krivim za nešto.
- Verbalno zlostavljanje: Uvrede, kritiziranje, korištenje sarkazma u svrhu da se druga osoba osjeća loše u vlastitoj koži.
- Kontriranje: Kad god kažete svoje mišljenje o nekoj temi, partner emocionalni zlostavljač reći će da misli drugačije.
- Iskorištavanje nesigurnosti: Primjerice osoba ima nesigurnosti uz vlastito tijelo (čest je slučaj kod žena), a partner ne propusti davati komentare poput: "Malo si se udebljala", ili u restoranu naručite jelo, a vaš zlostavljač komentira u stilu: "A to si naručila, možda bi ti bila bolja salata".
- Prijetnje i ultimatumi: Nisu to prijetnje koje ugrožavaju sigurnost i život, ali ako čujete rečenice tipa: "Ako me voliš, onda ćeš to napraviti", ili primjerice: "Ako to ne napraviš, nećemo putovati/neću doći na događaj koji ti je bitan/odlazim" - imate posla s emotivnim zlostavljačem.
- Osramoćivanje (najčešće u društvu): Odvija se uglavnom na vrlo suptilan način komentarima poput: "Moja žena voli misliti da dobro kuha". Zvuči li vam poznato?
- Laganje: Sama činjenica da vam netko laže je ponižavajuća.
- Preveliko pozitivno kondicioniranje: Ogromno izražavanje emocija rečenicama poput: "Ti si savršen/a, ideal/na..." Zatim odjednom dolazi totalni Flipside. U jednom trenu si idealizirana, u drugom si nitko i ništa.
- Centriranje sebe u kontekst svakog problema: Dosta bitna karakteristika. Ako u konfliktu kažete što vam smeta, druga strana okreće to u svoju korist. Primjerice, izrazite negodovanje što se partner kasno vraća doma, no umjesto da uvaži njen argument brani se napadom: "Pa možda se to ne bi događalo, kada ti ne bi bila takva i takva." Ili: "Trošiš toliko i toliko novaca, pa moram više vremena provoditi na poslu, da bih zaradio za sve naše potrebe‘." Emotivni zlostavljač stavlja sebe u centar i umjesto preuzimanja odgovornosti, vas navodi kao razlog svog lošeg/negativnog ponašanja.
- Izolacija: Jedan od ključnih pokazatelja je izoliranje osobe od svih ostalih. Pa tako čujete da vaši prijatelji nisu dobri, kao ni obitelj. koriste se izrazi - ja i ti protiv svijeta! Jer s izoliranom osobom lakše je manipulirati.
Treba razlikovati ovakvo ponašanje koje se dogodi u afektu, jednokratno, jer ne znači odmah da je to emotivno zlostavljanje, ali ako se događa u kontinuitetu - onda je dovoljan i samo jedan od ovih znakova da shvatite kako imate posla s emotivnim zlostavljačem.
Kako se postaviti?
Najidealnije bi bilo prekinuti s takvom osobom, jer teško da se s njima može živjeti. No ako vam prekid nije opcija trebali biste postaviti granice, to bi podrazumijevalo da odete iz razgovora. Prepoznajte obrazac, da znate kada i u kakvim situacijama će doći do kritika.
"Ako netko stalno kritizira moj izgled - onda ću izbjegavati komunikaciju vezanu uz tu temu ili ću napustiti razgovor u kojem se osjećam napadnuto. U slučaju da partner nastavi s negativnim komentarima, postavit ću granicu: ‘Ne sviđa mi se tvoj način komunikacije i molim te da prestaneš‘", objašnjava Leila Parić kako izgleda postavljanje granica u praksi.
Poslovni odnosi
Iako su šefovi u startu na poziciji moći, oni koji će posezati i za emocionalnim zlostavljanjem kolega govore o njihovoj, a ne ličnosti zaposlenika. "To je zapravo pitanje prema kome mogu biti takvi. Recimo to bi bio netko tko je u svojoj ličnosti nesiguran te tu nesigurnost prikriva potrebom za natjecanjem. Ako njihov zaposlenik dobro radi posao, odlično obavi zadatak, nema nikakve pohvale, umjesto komplimenta predstavlja se da je to očekivano - ili čak da bi šef to bolje uradio", objašnjava psihoterapeutkinja.
Kako prepoznati emocionalno zlostavljanje u poslovnom odnosu?
- Monolozi: Ljudi na poziciji moći naprave sastanak bilo kakve vrste, ispričaju monolog i završe sastanak. Nema dvosmjerne komunikacije.
- Izbjegavanje svih situacija koje mogu izazvati konflikt: Onemogućava se bilo kakva komunikacija oko eventualnih problema, bilo među kolegama, bilo sa šefom. Kao da šef ne postoji, ima status božanstva i njega se za te stvari ‘ne dira i ne pita‘.
- Tipično verbalno zlostavljanje: Zaposlenik sluša o tome kako je glup, nesposoban i slična omalovažavanja.
- Manjak granica: Dosta često kod muško-ženskih odnosa u poslu, bilo da vam šef fizički ulazi u osoban prostor ili daje komentar: "Zgodni ste kolegice". To su stvari koje se ne rade, to je manjak granica.
- Mikromenadžment: Stalno kontroliranje svakog koraka ili poteza jasno indicira emocionalno zlostavljanje na radnom mjestu.
- Nema mjesta za pogreške: Svaka se eventualna pogreška kažnjava prijetnjom, kaznama, otkazom, disciplinskim postupkom...
- Burnout: Kad se osoba osjeća da je izgorjela onda se sigurno radi o nekom obliku zlostavljanja i ukazuje da osoba nije jasno postavila granice. Da je, šef mu ne bi uspio natovariti toliko posla da izgori.
Kako se postaviti?
Posao nam osigurava egzistenciju, mnogi ljudi nemaju izbora nego ostati u takvoj radnoj sredini. Psihoterapeutkinja savjetuje da bi prvi korak uvijek trebao biti pokušaj direktne komunikacije - emotivnom manipulatoru kažete da taj način komunikacije smatrate neprimjerenim i neprihvatljivim, nije produktivan za radno mjesto i tražite da se s vama tako ne komunicira. Često mnogi zaposlenici u Hrvatskoj nisu u poziciji da obave takav razgovor.
"Jedino što možete, ako radite u većoj firmi, jest dokumentirati takvo ponašanje i s vremenom prijaviti relevantnim osobama. Najbolje bi bilo pokušati pronaći novi posao, a dok ga ne pronađe, naučiti prepoznati ove obrasce i zaštititi se tako da sebe uvjerite: ‘Ovo nema veze sa mnom‘. Svrha je preživjeti situaciju do potencijalne promjene i izbjeći psihološke tegobe kao rezultat zlostavljanja”, objašnjava psihoterapeutkinja.
Roditeljska manipulacija djecom
To je nešto što počinje u djetinjstvu, ne postoji slučaj da će roditelji biti korektni kada je dijete malo, a onda "okrenuti ploču" kad im dijete odraste.
Obrasci koje će ljudi prepoznavati su:
- Ponižavanje i kritiziranje u djetinjstvu
- Sarkazam
- Okrivljavanje djeteta
- Nepriznavanje emocija: Tipične rečenice bile bi u stilu: "Zašto plačeš?"
- Prijetnja tišinom i ignoriranje: Na žalost to radi puno roditelja.
- Kontrola i stalno, preveliko zaštićivanje djeteta: "Ne smiješ ovo, nemoj, stani...", rečenice koje se čuju svakodnevno i u svim kontekstima.
- Jako velika očekivanja od djeteta: Insistiranje na odličnim ocjenama, predbacivanje zašto nešto nije napravilo, uspoređivanje s drugim vršnjacima.
- U odrasloj dobi to se manifestira na kvalitetu odnosa: Kasnije u životu ovaj odnos se pretvori u to da ljudi s roditeljima hodaju kao po jajima, ne mogu s njima dijeliti neke stvari iz života. I u odrasloj dobi boje se roditeljima nešto reći - bilo da je to promjena posla, upoznavanje partnera, putovanje. "Postoji potreba da zadržim svoj život za sebe, jer se bojim da će sve završiti nekim kritiziranjem. Roditeljsko emocionalno zlostavljanje može se nastaviti i u odrasloj dobi", tumači psihoterapeutkinja. Tu dolazi do neprihvaćanja partnera/partnerice svog djeteta. Taj partner je kriv za sve, loš je i ne valja. "Ti si se promijenio otkako si s njom", klasično je roditeljsko emocionalno manipuliranje.
- Roditelji manipulatori postavljaju se u ulogu žrtve: "Ti si nas ostavio/la same, starimo. mi smo ti sve dali, a ti tako", rečenice su koje čujete ako se s roditeljima ne slažete u nečemu.
Kako se postaviti?
Budući da roditelje ne možemo ostaviti, niti im dati otkaz, na nama je da se od takvog ponašanja adekvatno zaštitimo. Prvi korak trebala bi biti direktna komunikacija i postavljanje granica, odnosno zauzimanje za sebe. "To je moj život, a ne vaš i imam pravo na njega", rečenice su kojima možete probati postaviti granice.
"Ako izravna komunikacija ne dovede do pozitivnih rezultata/promjena, pojedinac bi trebao raditi na sebi i te odnose staviti u ravnotežu. Jer, na kraju dana, svi mi želimo zadovoljiti svoje roditelje bez obzira na našu kronološku dob. To je začarani krug iz kojeg je teško izaći, ako te “obrasce ne prepoznamo kod sebe bilo kroz odlazak na terapiju ili obrazovanjem kroz dostupnu literaturu, kaže Leila Parić.
Ono zašto je bitno razriješiti začarani krug s roditeljima je činjenica da ako smo u djetinjstvu odrastali uz neki oblik emocionalne manipulacije - i u odrasloj dobi bit ćemo podložniji istim takvim ponašanjima. "Šef ni partner neće urlati na osobu koja vjeruje u sebe i svoje odluke. Koja ne pita stalno za savjet, koja ne hoda kao po jajima, takve osobe će rijetko biti zlostavljane. Ali osobe koje se svega boje, koje su nesigurne, bilo fizički, bilo intelektualno, to su osobe koje su podložne da postanu žrtve, svih ovih zlostavljanja”, objašnjava psihoterapeutkinja.
Prijateljski odnosi
I među prijateljima se može dogoditi da jedna strana emocionalno manipulira drugom, a kada jedan prijatelj ispoljava emocionalno zlostavljanje nad drugim to također ima svoje specifične pokazatelje.
Kako prepoznati emocionalno zlostavljanje u prijateljstvima?
- Manjak poštovanja - Ako netko s kim razgovarate o bilo kojoj temi, pokazuje apsolutni manjak poštovanja prema vašim uvjerenjima. Primjer bi bio da je jedan prijatelj vjernik, drugi agnostik – i bilo koja strana pokazuje apsolutno nepoštovanje za stranu onog drugog, nego stalno ruši samopouzdanje onog drugog (Ne mogu vjerovati, to su gluposti, ti si nesiguran/na, česte su rečenice koje čujete od prijatelja zlostavljača).
- Nesigurnost u iskrenost - Pitate se hoće li vas prijatelj shvatiti ozbiljno, hoće li se potruditi da vas razumije ili će vas počastiti svojim viđenjem vašeg života i problema riječima: "Što se bez veze uzrujavaš oko toga. Sama si si kriva, mogla si to drugačije; To je glupo...” Tada se javlja pitanje je li ta osoba stvarno vaš prijatelj.
- Nema slušanja - Osoba vas uopće ne sluša, nešto govorite, prekine vas u pola rečenice i nameće svoje.
- Konstantno traženje pažnje - To bi bio netko tko vas konstantno zove na druženja, aktivnosti, iako može biti relativno pozitivan kontekst, u stvari je to gušenje vas kao osobe. U onom trenu kada nećete moći ili htjeti ići, nastupa ljutnja.
Kako se postaviti?
Kao i u svim drugim odnosima, najbolji bi bio pokušaj direktne komunikacije i direktno izraziti kako se osjećate zbog prijateljevog ponašanja. Ako osoba uvaži vaše mišljenje i krene to mijenjati, prijateljstvo ima šanse, ali ako kasnije ponovno vrati iste obrasce ili krene s opravdanjima, možda je najbolje da shvatite kako od tog odnosa nemate puno.
"Jedan moj mentor je jako dobro rekao da je dobro sagrađen ego onaj koji nije podložan emocionalnoj manipulaciji. Zamislimo imaginarnu situaciju: Nedjelja je i pada kiša, vi gledate film. Oko 13 sati nazove vas netko, bilo tko, i pita možete li doći po njega na aerodrom. Vi ste u mogućnosti reći ne i osjećati se dobro oko toga. Ne znači da morate odbiti, ali možete i dobro biste se osjećali. To je meni jedan dobar primjer, jer ljudi će te često iskorištavati preko svake mjere, jer jednostavno znaju da mogu”, objašnjava Leila Parić.
Ono što dodatno naglašava psihoterapeutkinja je da postoji dugotrajna posljedica ovakvih odnosa, kod ljudi koji ih ne prekinu javlja se anksioznost.
"To je jako važno, od anksioznosti ljudi danas jako pate. Taj osjećaj pretjerane poslušnosti, niskog samopouzdanja i samopoštovanja, gdje mi na kraju gubimo sliku o sebi ostajući u takvim odnosima. Na kraju se čovjek osjeća lošije, ima lošiju sliku o sebi, vodi život koji je pun tjeskobe i nema kvalitetu koju bi trebao imati”, zaključuje Leila Parić.