FOTOGRAFIJE: MARKO MISCEVIC/CROPIX
RAZGOVOR UMJESTO ZABRANA

Psihijatar Zoran Zoričić: ‘Nisu samo djeca iz problematičnih obitelji u opasnosti od razvijanja ovisnosti, još dvije skupine su problematične‘

Zašto liberalni pristup roditelja nije dobar izbor kada je riječ o konzumaciji alkohola i marihuane u adolescenciji objašnjava psihijatar Zoran Zoričić, dodajući da porast broja mladih ovisnika mogu usporiti samo edukacija i komunikacija.

U ovim pandemijskim, po svim kriterijima izazovnim vremenima društvo dodatno destabiliziraju alarmantnipodaci o pojačanoj upotrebi droge i alkohola kod djece i mladih. Rezultat je to, kaže psihijatar Zoran Zoričić, njihove lake dostupnosti: s relativno malo novca danas možete kupiti sve što poželite. - Zato je najvažnija prevencija - ona ide kroz odgoj, obrazovanje i senzibiliziranje javnosti - smatra Zoran Zoričić, stručnjak za alkoholizam te ostale ovisnosti, koji je gostovao u ovotjednoj emisiji “Bez brige s Dijanom” na Glorijinom portalu. Trendovi u Hrvatskoj u posljednjih godinu dana govore u prilog ranom eksperimentiranju s nikotinom i alkoholom - kod dječaka u 13. godini, kod djevojčica u prosjeku desetak mjeseci kasnije. Oko 20. je pak učestala konzumacija kanabisa, a sve su više tu i MDMA, amfetamini, sintetske droge.

Psihijatar Igor Filipčić otkriva sve o povezanosti tjelesne aktivnosti i mentalnog zdravlja

- Što ranije dijete krene s uzimanjem psihoaktivnih tvari, brže će razviti ovisnost, i psihološku i fizičku - govori Zoričić, dodajući da nisu samo djeca iz problematičnih obitelji u opasnosti od lakšeg razvijanja ovisnosti. Istina je da oni klinci koji imaju manji utjecaj pozitivnog primjera stabilnih emocionalnih odnosa ranije pristupaju vršnjačkim skupinama, bježe od narušenog autoriteta roditelja i žešće mu se suprotstavljaju. No, i djeca iz, po općim kriterijima, uspješnih obitelji, koje su usmjerene na financijske i socijalne uspjehe, a nedovoljno vremena posvećuju problemima adolescenata, znaju učestalije posezati za psihoaktivnim sredstvima. Treću skupinu ugroženih čini takozvana zlatna mladež koja u poziciji viška novca, a manjka smisla, tražeći sebe, iz praznine i obijesti, poseže za alkoholom i drogama te drugim oblicima rizičnog ponašanja.

image



FOTOGRAFIJE: MARKO MISCEVIC/CROPIX

No, kako pristupiti adolescentu koje je upalo u “krivo” društvo, u kojem se, primjerice, pije alkohol i puši marihuana? Psihijatar Zoričić smatra da mu se društvo ne treba zabranjivati jer su socijalni kontakti važni formativni faktori.

Potraga za srodnom dušom unatoč svim preprekama: Igor Mikloušić otkriva zamke modernog doba

- Vršnjačka skupina je okvir kroz koji se gradi pozitivna socijalizacija i stječe iskustvo, a dijete koje to nema je zakinuto. Ali vršnjačka skupina u životnoj fazi nedovoljne zrelosti može preuzeti upravljanje identitetom, a može dovesti i u rizične situacije u kojima se gubi individualna percepcija odgovornosti. Stoga je za svakog roditelja bitno tko su prijatelji njihovog djeteta - govori psihijatar. Umjesto zabrana, razgovor je korisniji, a ako postoje informacije o problemima unutar skupine, poželjno je kontaktirati i druge roditelje. Što se pak tiče liberalnog pogleda, u kojem neki roditelji zagovaraju tezu da je bolje da djeca probaju alkohol ili kanabis uz njih, liječnik je stava da je to sve samo ne dobrodošlo. Jedina ispravna poruka koju bi svaki roditelj trebao željeti poslati svom djetetu je da svojim primjerom svjedoči što znači biti odgovoran, a to je, u konkretnom slučaju, minimalna konzumacija alkoholnih pića.

Linker
29. lipanj 2022 18:56